{"id":329094,"date":"2021-09-30T07:43:04","date_gmt":"2021-09-30T05:43:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=329094"},"modified":"2021-09-30T07:43:04","modified_gmt":"2021-09-30T05:43:04","slug":"kako-ce-zavrsiti-pandemija-covid-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/09\/30\/kako-ce-zavrsiti-pandemija-covid-a\/","title":{"rendered":"Kako \u0107e zavr\u0161iti pandemija\u00a0COVID-a?"},"content":{"rendered":"
\n

Autor: Paul Hunter<\/strong><\/p>\n

Nakon vi\u0161e od 18 mjeseci pandemije, uz mjere socijalnog distanciranja, no\u0161enja maski i povremene karantene, ono \u0161to \u017eelimo znati vi\u0161e od svega je kada \u0107e sve ovo zavr\u0161iti i kako \u0107e zavr\u0161iti. Iako ni\u0161ta nije sigurno, postoje mnogi dokazi na osnovu kojih mo\u017eemo imati neka realna o\u010dekivanja o tome kako \u0107e pandemija napredovati u sljede\u0107ih godinu dana.<\/p>\n

COVID-19 nije prvi koronavirus koji je izazvao ogromnu\u00a0globalnu pandemiju. Naga\u0111a se<\/a>\u00a0da \u00a0\u201eruska\u00a0gripa\u201d, koji se pojavila\u00a01889. godine, zapravo nije bila gripa ve\u0107 je bila uzrokovana\u00a0jednom\u00a0drugom\u00a0vrstom\u00a0koronavirusa, OC43<\/a>.<\/p>\n

Pandemija ruske gripe izazvala je \u010detiri ili pet valova bolesti u sljede\u0107ih pet godina, nakon \u010dega se \u010dinilo da je nestala. U Engleskoj i Walesu ve\u0107ina smrtnih slu\u010dajeva dogodila se izme\u0111u 1890. i 1891. Varijanta virusa OC43, potencijalni uzrok\u00a0te pandemije, cirkulira i danas, iako rijetko uzrokuje ozbiljnu bolest.<\/p>\n

Trenutni dokazi ukazuju na to da \u0107e\u00a0i SARS-CoV-2, koronavirus koji uzrokuje COVID-19, ostati me\u0111u nama. Mnogi znanstvenici koji se bave ovim virusom do\u0161li su do ovog zaklju\u010dka prije nekoliko mjeseci. Ni cjepiva ni prirodna infekcija ne\u0107e sprije\u010diti \u0161irenje virusa.<\/p>\n

Iako cjepiva smanjuju prijenos<\/a>, ona ne sprje\u010davaju\u00a0zarazu\u00a0u dovoljnoj mjeri da iskorijene virus. \u010cak i prije nego \u0161to se pojavio delta soj virusa, imali smo slu\u010dajeve da se ljudi s dvije doze cjepiva zaraze i prenose\u00a0ga na druge. Budu\u0107i da su cjepiva ne\u0161to manje u\u010dinkovita<\/a> u borbi protiv delta soja u usporedbi s drugim oblicima virusa, pove\u0107ala se i mogu\u0107nost zaraze nakon cijepljenja.<\/p>\n

Imunitet tako\u0111er po\u010dinje slabiti nekoliko tjedana nakon primanja druge doze cjepiva<\/a>. A budu\u0107i da imunitet nije ni potpun niti trajan, imunitet krda je neostvariv. To zna\u010di da \u0107e COVID-19 vjerojatno postati endemi\u010dan, pri \u010demu \u0107e stopa\u00a0zaraze ovisiti o\u00a0stopi imuniteta i interakciji stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Druge\u00a0vrste koronavirusa koje napadaju ljude uzrokuju\u00a0ponavljanja\u00a0zaraze\u00a0u prosjeku svakih\u00a0tri do \u0161est godina<\/a>. Ako se SARS-CoV-2 bude pona\u0161ao\u00a0na isti na\u010din, to bi zna\u010dilo\u00a0da bi se npr. u Velikoj Britaniji svake godine u prosjeku moglo zaraziti izme\u0111u jedne \u0161estine i jedne tre\u0107ine stanovni\u0161tva, odnosno izme\u0111u 11 i 22 milijuna\u00a0ljudi, ili 30\u00a0do 60\u00a0tisu\u0107a dnevno. Ovo\u00a0ipak nije tako zastra\u0161uju\u0107e kako zvu\u010di.<\/p>\n

Nova istra\u017eivanja<\/a> (koja jo\u0161 uvijek \u010dekaju na provjeru i pregled kolega znanstvenika) ukazuju na to da imunolo\u0161ka za\u0161tita od razvoja simptomatskog COVID-19 slabi. Me\u0111utim, za\u0161tita od te\u0161ke bolesti \u2013 uzrokovane imunizacijom ili prirodnom infekcijom \u2013 znatno je trajnija<\/a>, i \u010dini se da se ne gubi kad se suo\u010davamo\u00a0s novim varijantama.<\/p>\n

Velika ve\u0107ina zaraza drugim vrstama koronavirusa\u00a0je ili asimptomatska ili u najgorem slu\u010daju poput blage\u00a0prehlade. Postoje znakovi koji ukazuju na to da bi COVID-19 mogao zavr\u0161iti na isti\u00a0na\u010din.<\/p>\n

\n

Pandemija s vi\u0161e <\/strong>mogu\u0107ih <\/strong>zavr\u0161etaka<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Na\u010din na koji \u0107e\u00a0pandemija\u00a0zavr\u0161iti razlikovat \u0107e se\u00a0od zemlje do zemlje.\u00a0Uvelike \u0107e ovisiti\u00a0o udjelu cijepljenih\u00a0ljudi i o tome koliko je bilo slu\u010dajeva zaraze (pa posljedi\u010dno i koliko je\u00a0izgra\u0111en prirodni imunitet) od po\u010detka pandemije.<\/p>\n

U Velikoj Britaniji i drugim zemljama s visokim procijepljeno\u0161\u0107u, te s velikim brojem zara\u017eenih u pro\u0161losti, ve\u0107ina ljudi imat\u00a0\u0107e\u00a0neki oblik imuniteta na virus. Primjerice, u Engleskoj se procjenjuje da je s po\u010detkom rujna vi\u0161e od 94% odrasle populacije imalo antitijela na COVID-19.<\/p>\n

Me\u0111u onima s prethodno ste\u010denim\u00a0imunitetom pokazalo se da je COVID-19 manje ozbiljan<\/a>. A kako imunitet \u0161to ve\u0107eg broja ljudi s vremenom bude ja\u010dao, mo\u017eemo o\u010dekivati\u00a0da \u0107e sve ve\u0107i udio novih slu\u010dajeva zaraze\u00a0biti asimptomatski ili u najgorem slu\u010daju uzrokovati blagu bolest. Virus \u0107e ostati s nama, ali bolest \u0107e postati dio na\u0161e povijesti.<\/p>\n

S druge strane, u zemljama bez mnogo\u00a0slu\u010dajeva\u00a0prethodne zaraze, \u010dak i s visokom\u00a0stopom cjepljenosti, mnogi \u0107e ostati podlo\u017eni na ozbiljnije oblike bolesti. \u010cak i u zemljama s najve\u0107om pokriveno\u0161\u0107u cjepivom u svijetu, vi\u0161e od 10% ljudi tek treba primiti cjepivo<\/a>. Gotovo svi koji nisu cijepljeni vjerojatno \u0107e\u00a0se\u00a0zaraziti virusom. Kad se zaraze, bit \u0107e izlo\u017eeni istoj\u00a0opasnosti od te\u0161ke bolesti i smrti (ovisno o njihovoj dobi i zdravstvenom statusu) kao i u bilo koje doba\u00a0tijekom pandemije.<\/p>\n

U\u00a0tim \u0107e zemljama\u00a0popu\u0161tanje mjera i otvaranje\u00a0gotovo sigurno dovesti do eksponencijalnog rasta zaraze, zbog velikog broja ljudi bez imuniteta. Kako se koli\u010dina virusa u opticaju pove\u0107ava, bit \u0107e sve vi\u0161e slu\u010dajeva i kod cijepljenih ljudi<\/a> s obzirom da cjepiva nisu 100% u\u010dinkovita. Premda COVID-19 kod cijepljenih osoba ima tendenciju biti manje ozbiljan, neki se i dalje ozbiljno\u00a0razboljevaju, pa u\u00a0tim zemljama se mo\u017ee dogoditi da zna\u010dajan broj cijepljenih osoba zatreba bolni\u010dku skrb.<\/p>\n

Kada \u0107e se donijeti odluka o popu\u0161tanju mjera i otvaranju u ovim zemljama tako\u0111er \u0107e biti od klju\u010dnog zna\u010daja. Ako bude prerano,\u00a0mnogi \u0107e ljudi u tom trenutku jo\u0161 uvijek \u010dekati na cijepljenje. Ako bude prekasno, u\u010dinkovitost cjepiva kod ve\u0107 cijepljenih mo\u017eda po\u010dne\u00a0opadati<\/a>.<\/p>\n

Ipak, klju\u010dna lekcija ruske gripe je da \u0107e COVID-19 postati manje relevantan u narednim mjesecima, te da je ve\u0107ina zemalja gotovo sigurno prebrodila najgori dio\u00a0pandemije. Me\u0111utim, i dalje je iznimno va\u017eno\u00a0da cjepivo\u00a0bude dostupno preostaloj,\u00a0ranjivoj populaciji\u00a0\u0161irom\u00a0svijeta.<\/p>\n

Postaje jasno da glavni u\u010dinak cijepljenja ne\u0107e biti sprije\u010diti ljude da se zaraze virusom SARS-CoV-2, ve\u0107 smanjiti ozbiljnost infekcije pri prvom susretu s virusom. Za one koji su ve\u0107 iskusili prvu ili drugu prirodnu zarazu, cjepiva \u0107e pru\u017eiti relativno malu razinu dodatne za\u0161tite. Kako bi se osiguralo najve\u0107e mogu\u0107e smanjenje te\u0161kih simptoma bolesti, cjepiva je potrebno ponuditi \u0161to je mogu\u0107e ve\u0107em broju ljudi, sada.<\/p>\n

digitalnademokracija.com<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nova istra\u017eivanja (koja jo\u0161 uvijek \u010dekaju na provjeru i pregled kolega znanstvenika) ukazuju na to da imunolo\u0161ka za\u0161tita od razvoja simptomatskog COVID-19 slabi. Me\u0111utim, za\u0161tita od te\u0161ke bolesti \u2013 uzrokovane imunizacijom ili prirodnom infekcijom \u2013 znatno je trajnija, i \u010dini se da se ne gubi kad se suo\u010davamo\u00a0s novim varijantama.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":289152,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-329094","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329094","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=329094"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329094\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":329096,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329094\/revisions\/329096"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/289152"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=329094"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=329094"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=329094"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}