{"id":329062,"date":"2021-09-29T20:48:30","date_gmt":"2021-09-29T18:48:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=329062"},"modified":"2021-09-29T20:48:30","modified_gmt":"2021-09-29T18:48:30","slug":"umjetnost-je-poziv-na-igru-a-pravila-kreira-sam-umjetnik-zar-to-nije-dovoljno-i-sjajno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/09\/29\/umjetnost-je-poziv-na-igru-a-pravila-kreira-sam-umjetnik-zar-to-nije-dovoljno-i-sjajno\/","title":{"rendered":"Umjetnost je poziv na igru, a pravila kreira sam umjetnik. Zar to nije dovoljno i sjajno!"},"content":{"rendered":"

Vizuelna umjetnica (magistrice grafike) Milena \u017divkovi\u0107 je freelancer i na to je ponosna. Za nju je umjetnost borila\u010dka vje\u0161tina, kojom \u201ckad ovlada\u0161 prelazi\u0161 sve prepreke\u201d. Inspiri\u0161e je svakodnevica, a ma\u0161te joj ne nedostaje, pa svemu daje novi smisao. Sloboda, priroda i umjetnost su njeni imperativi. U svojim projektima poziva na akciju i ekolo\u0161ko osvje\u0161\u0107enje nad izazovima profita.<\/p>\n

Kako bi predstavila sebe kao umjetnicu?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Oduvijek sam vi\u0161e istra\u017eivala i tragala za mojom misijom u umjetnosti, nego za umjetni\u010dkim radom koji bi zadivio kustose i institucije kulture. Proces rada nekad je va\u017eniji od samog djela. Polje mog interesovanja je svakodnevica i potreba da stvaram tj. transformi\u0161em obi\u010dne trenutke iz jednog dana u uzvi\u0161ene scene, poeti\u010dne i pomalo magi\u010dne, stvaraju\u0107i novu estetiku koja je u slu\u017ebi oslobo\u0111enja. Tako osloba\u0111am vi\u0161ak ma\u0161te i poku\u0161avam tje\u0161iti sebe i ljude oko sebe uz pomo\u0107 umjetni\u010dkog procesa i rada. Da li je su\u0161tina umjetni\u010dkog rada u ideji, realizaciji, kontekstu ili igri, postaje nebitno; skup svih navedenih stvari je zapravo igra koja nadilazi sve forme, igra kao manifestacija \u017eelje za \u017eivotom, tako shvataju\u0107i da smrt ne postoji.<\/p>\n

Kako vidi\u0161 ulogu umjetnika u na\u0161em dru\u0161tvu?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Uloga umjetnika danas je va\u017enija nego ikada. Nave\u0161\u0107u samo jedan primjer koji je uticao na moje opredjeljenje da se bavim umjetno\u0161\u0107u jo\u0161 u ranom djetinstvu. U na\u0161oj novijoj istoriji umjetni\u010dka manifestacija \u201cCetinjsko bijenale\u201d je u godinama najve\u0107e izolacije \u201comogu\u0107ilo Crnoj Gori da ima kontakt sa svijetom\u201d, kako ka\u017ee inicijator ove najzna\u010dajnije umjetni\u010dke manifestacije Princ Nikola Petrovi\u0107 Njego\u0161.<\/p>\n

Savremena umjetnost mo\u017ee da ponudi alternativu, kroz unaprije\u0111enje aktuelnih umjetni\u010dkih praksi, posebno kroz osna\u017eivanje dru\u0161tveno anga\u017eovane i ekolo\u0161ke umjetnosti. koja jedina ima snagu da za po\u010detak neutrali\u0161e i konkuri\u0161e probu\u0111enom nacionalizmu i religioznom fanatizmu.<\/p>\n

Poslednjih godina pokrenula si nekoliko projekata: od \u201eDiscipline ma\u0161te\u201d do \u201cMentalne ekologije\u201c. Na koji projekat si posebno ponosna i zbog \u010dega? <\/strong><\/p><\/blockquote>\n

“Disciplina ma\u0161te” je osmi\u0161ljena da na jedan druga\u010diji, holisti\u010dki na\u010din predstavi kolika je snaga kreativnog potencijala. Ponosna sam na ljude koji su pro\u0161li kroz program i shvatili to.<\/p>\n

\u201cMentalna ekologija\u201d je ekolo\u0161ko umjetni\u010dki projekat, spontana, samostalna akcija \u010di\u0161\u0107enja mini deponija koje zateknem u prolazu. Umjesto otpada interveni\u0161em kroz umjetni\u010dke prakse, tj. na mjesto otpada postavim umjetni\u010dki rad od prirodnog materijala. Rije\u010d je o tzv. “Land art-u” i privremenim intervencijama i instalacijama u prostoru koje treba da sprije\u010de novo stvaranje otpada. Projekat te\u017ei da kroz druga\u010dije estetsko iskustvo inspiri\u0161e, poziva na akciju i istra\u017euje koliko umjetnost mo\u017ee “malo” da promijeni svijet.<\/p>\n

Umjetnik ima obavezu da uka\u017ee na dru\u0161tvene probleme, ali i da ponudi i neka rje\u0161enja, pa \u010dak i da utje\u0161i publiku. Upravo je to su\u0161tina ekolo\u0161ko-umjetni\u010dkog projekta “Mentalna ekologija” koji sam samostalno zapo\u010dela u junu ove godine.<\/p>\n

Zvu\u010da\u0107e mo\u017eda neo\u010dekivano, najvi\u0161e sam ponosna na eksperiment, a to je: kako kroz umjetni\u010dki proces jednog obi\u010dnog psa mje\u0161anca pretvoriti u art asistenta i najpoznatijeg psa trenutno u Crnoj Gori.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Povezanost umjetnika i prirode je neraskidiva, a mnogi umjetnici su i ekolo\u0161ki aktivisti. U Crnoj Gori svakodnevno svjedo\u010dimo uni\u0161tavaju rijeka, \u0161uma, nebrizi i nemaru nadle\u017enih za prirodne resurse. Kakva je uloga umjetnika u za\u0161titi prirode pod imperativom profita?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Pitanje ekologije nije namijenjeno samo ekspertima, time se jednako bavi i sve ve\u0107i broj umjetnika. Tako su 70- tih godina nastali razli\u010diti pravci ekolo\u0161ke umjetnosti, Land art, Eart art, Outside Art, Environmental Art i sl. Ekolo\u0161ki pristup umjetnosti ogleda se u tome \u0161to umjetnik vi\u0161e ne \u017eeli biti pasivni posmatra\u010d prirode, ve\u0107 se pribli\u017eava prirodi i stvara u njoj. Umjetnost mo\u017ee prvenstveno promijeniti odnos \u010dovjeka prema prirodi, stvaranjem novih vrijednosti.<\/p>\n

Nama umjetnicima nije zadatak da direktno osvijestimo ljude. Prvo sebe moramo osvijestiti, a zatim na\u0161im djelima, idejama i kontinuitetom inspirisati ostale. Ako to nije dovoljno, onda samo nastaviti i ne odustajati! Jednoga dana \u0107e se neosvije\u0161\u0107en \u010dovjek zaraziti idejom: da je ljubav prema prirodi u trendu.<\/p>\n

Budite onda makar u trendu, bila bi jedna od poruka, i mislim da to mo\u017ee da uspije. Najte\u017ei zadatak umjetnika je da doka\u017ee i poka\u017ee da je najve\u0107i profit za sve nas da sa\u010duvamo na\u0161e rijeke i \u0161ume.<\/p>\n

Mo\u017ee li se \u017eivjeti od umjetnosti u Crnoj Gori?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ja sam frilenser vi\u0161e od 10. godina, to je moj izbor, sloboda je skupa ali vrijedi. Umjetnost je borila\u010dka<\/p>\n

vje\u0161tina, ali kad oja\u010da\u0161 onda pre\u017eivi\u0161 sve. Sve moje dosada\u0161nje projekte i radove prvo zapo\u010dinjem samostalno, bukvalno bez bud\u017eeta, ali tra\u017eim, pronalazim i prijavljujem se na razne konkurse za umjetni\u010dke rezidencije. Preko dru\u0161tvenih mre\u017ea i preporuka komuniciram sa zainteresovim kompanijama, pojedincima i institucijama koji \u017eele saradnju u oblasti primijenjene umjetnosti, kao \u0161to je oslikavanje murala u enterijerima.<\/p>\n

Tako je do\u0161lo do saradnje sa Ministarstvom kulture o okviru prijekta \u201cKreativne industrije Crne Gore\u201d i za onlajn edukativni kurs \u201cDisciplina ma\u0161te\u201d. Ove godine sam, zahvaljuju\u0107i grupi biologa, dobila podr\u0161ku za moj projekat \u201cMentalna ekologija\u201d. Dug je to proces, ali sve je mogu\u0107e, \u010dak i u Crnoj Gori.\u00a0 \u010cesto isti\u010dem da je ve\u0107a umjetnost realizovati ideju nego je osmisliti. Istrajnost, kontinuitet i neprestani razvoj nekad su zna\u010dajniji od samog talenta.<\/p>\n

Kako ocjenjuje\u0161 kulturnu politiku u Crnoj Gori? Mo\u017ee\u0161 li trenutno stanje uporediti sa vremenom prije Korone i promjene vlasti? \u0160ta nedostaje? Koji je tvoj prijedlog da umjetnost i kultura dobiju mjesto u dru\u0161tvu koje zalu\u017euju?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Kulture politike u Crnoj Gori nema, ja ne pamtim goru situaciju sa umjetno\u0161\u0107u i kulturom kao ovu u vremenu post korone i nove vlasti. I prije toga kulturna politika nikada nije bila na dobrom nivou, i mislili smo tad da neke stvari ne mogu biti gore, ali ovoliku stagnaciju niko nije o\u010dekivao. Ja ipak ne vjerujem da \u0107e ovo predugo trajati. Sre\u0107om, tu su festivali FIAT, Underhill fest, a na Cetinju od skoro jedan va\u017ean internacionalni art festival Re\/Shapinng The City koji je ove godine zapo\u010dela umjetnica Milica Jankovi\u0107. Tu je i aktivizam kulturne baze Kunst i jo\u0161 mnogo pojedinaca koji razvijaju umjetnost i kulturu onoliko koliko se mo\u017ee u ovim uslovima.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Kako komentari\u0161e\u0161 ukidanje odsjeka Grafika na Fakultetu likovnih umjetnosti?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Jako mi je \u017eao i velika je to \u0161teta. Magistrirala sam u klasi prof. Anke Buri\u0107 ba\u0161 na tom odsjeku. Zahvaljuju\u0107i tome i velikom povjerenju prof. Buri\u0107 nastavila sam da radim i istra\u017eujem kroz razli\u010dite umjetni\u010dke prakse. Grafika kao likovna disciplina je jako va\u017ena, ona ne daje prostora nestrpljenju, povr\u0161nosti, lo\u0161em crte\u017eu, a to je dragocjeno. Nadam se da \u0107e se nekad ovaj odsjek vratiti na FLU.<\/p>\n

Odlu\u010dila si da ostane\u0161 ovdje i stvara\u0161. Da li se kaje\u0161 ili si zadovoljna svojom odlukom?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Poslije globalne pandemije Korona virus je pokazao kako jedna nevidljiva stvar zaustavi svijet. Sada u najve\u0107oj metropoli i najmanjem gradi\u0107u va\u017ee ista pravila, pa mjesto u kojem \u017eivi\u0161 nije vi\u0161e toliko va\u017eno kao prije. Svjedoci smo naru\u0161avanja slobode, raznih ograni\u010denja i mentalne infekcije strahom. Nijesam odlu\u010dila ni da odem, ni da ostanem vo\u0111e, tu sam trenutno, osje\u0107am tako. Gledam svoj grad, svoju dr\u017eavu, svoje tijelo, planetu Zemlju kao dom u kojem boravim privremeno.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Koje su tvoje zone inspiracije u Podgorici i zbog \u010dega?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U Podgorici jedina zona koja me inspirisala u toku Korona perioda je vinograd \u201cPlanta\u017ee 13. jul\u201d na \u0106emovskom polju. To je najve\u0107i i najljep\u0161i vinograd u Evropi, a kako se nalazi u blizini moje zgrade bio je posebno dragocjen za sve moje umjetni\u010dke procese. Svaki umjetnik treba da ima svoj \u201cvinograd\u201d, imaginarni ili stvarni, skoro da nije va\u017eno. Ja ovaj na \u0106emovskom polju osje\u0107am kao svoj, \u010dak i u kratkim pri\u010dama pi\u0161em “Moj vinograd”.<\/p>\n

Tvoja poruka mladim umjetnicima?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Bi\u0107e situacija kada neki ljudi ne\u0107e razumijeti njihovu umjetnost ili je ne\u0107e podr\u017eavati… Mo\u017ee se i desiti da neko \u017eeli “ukrasti” njihovu ideju… Sve je to privremeno i samo testira snagu njihovog kreativnog potencijala i ni\u0161ta drugo. Umjetnost je poziv na igru, a pravila kreira sam umjetnik. Zar to nije dovoljno i sjajno!<\/p>\n

Razgovarala: Irena \u010cEJOVI\u0106<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

MILENA \u017dIVKOVI\u0106: Nama umjetnicima nije zadatak da direktno osvijestimo ljude. Prvo sebe moramo osvijestiti, a zatim na\u0161im djelima, idejama i kontinuitetom inspirisati ostale<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":329063,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4,12],"tags":[],"class_list":["post-329062","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329062","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=329062"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329062\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":329068,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329062\/revisions\/329068"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/329063"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=329062"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=329062"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=329062"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}