Jedna osoba u Crnoj Gori godi\u0161nje u prosjeku baci 83 kilograma hrane, \u0161to je, prema izvje\u0161taju Ujedinjenih nacija, najvi\u0161e kada su u pitanju dr\u017eave biv\u0161e SFRJ, kazala je predsjednica fondacije i volonterskog tima Banke hrane Marina Medojevi\u0107.<\/p>\n
Ona je, povodom Me\u0111unarodnog dana podizanja svijesti o bacanju hrane, koji se obilje\u017eava danas, ukazala da nisu doma\u0107instva jedina koja bacaju ve\u0107e koli\u010dine hrane, ve\u0107 to \u010dine i trgovine i ugostiteljski objekti. Zato, kako navodi Medojevi\u0107, sve ve\u0107i broj dr\u017eava zakonski obavezuje trgovine i ugostiteljske objekte da ne bacaju hranu, ve\u0107 da je doniraju onima kojima je potrebna, ali, u Crnoj Gori takav zakon ne postoji.<\/p>\n
“U svijetu svake minute od gladi umre 11 osoba, 155 miliona ljudi \u0161irom svijeta suo\u010dava sa neizvesno\u0161\u0107u kada je re\u010d o hrani \u0161to je oko 20 miliona vi\u0161e nego pro\u0161le godine saop\u0161teno je iz organizacija za borbu protiv siroma\u0161tva Oxfam”, pi\u0161e u saop\u0161tenju dostavljenom medijima.<\/p>\n
“Broj ljudi koji umiru od gladi pove\u0107ao se \u0161est puta u protekloj godini i nadma\u0161io smrtne slu\u010dajeve uzrokovane korona virusom, Radi pore\u0111enja, U svijetu svake minute od gladi umre 11 osoba,od posljedica zaraze korona virusom u minuti umre sedam osoba”, saop\u0161tila je Medojevi\u0107.<\/p>\n
Podsjetila je da je glad problem broj jedan u svijetu i da Ujedinjene nacije stoga apeluju da se dr\u017eave moraju odgovorno odnositi prema t om problemu.<\/p>\n
“Hrana zna\u010di \u017eivot i u direktnoj je vezi sa zdravljem ljudi. Ipak, danas se u svijetu baci vi\u0161e od 900 miliona tona hrane, godi\u0161nje”, dodaje.<\/p>\n
Generalna skup\u0161tina Ujedinjenih nacija proglasila je 29. septembar Me\u0111unarodnim danom podizanja svijesti o bacanju hrane. Taj datum prvi put se obilje\u017eio pro\u0161le godine i predstavlja doprinos Evropske federacije banaka hrane u sprje\u010davanju rasipanja hrane. Istovremeno, to je i javni poziv na akciju pojedinaca i kompanija a prvenstveno dr\u017eava, da se zaustavi problem gubitka i bacanja hrane.<\/p>\n
“Ukoliko bi se vi\u0161kovi hrane na odgovaraju\u0107i na\u010din distribuirali, ta koli\u010dina bi bila dovoljna da nahrani sve one koji su gladni. Zbog tog saznanja svaka dr\u017eava ponaosob je pozvana da problem bacanja hrane u svojoj dr\u017eavi miniminulizuje. Bacanje hrane prije isteka roka trajanja je problem na kome malo radi”, nagla\u0161ava Medojevi\u0107.<\/p>\n
Kazala je da se zakonske regulative moraju mijenjati da bi se stvorile olak\u0161ice za donacije hrane onima kojima je ona potrebna, kao \u0161to su narodne kuhinje, sigurne ku\u0107e i ostala udru\u017eenja za socijalno ugro\u017eene.<\/p>\n
“Osloba\u0111anje od pla\u0107anja poreza na donacije je neophodnost.Obavezivanjem prodajnih lanaca da doniraju hranu koja je pred istekom roka uz osloba\u0111anje PDV-a na takve artikle zna\u010dajno bi redukovalo bacanje hrane u marketima a pomoglo humanitarnim organizacijama da nahrane gladne”.<\/p>\n
“Moglo bi se organizovati da odre\u0111ena firma otkupi hranu, koja je pred isteklm roka trajanja, \u010dija je ambala\u017ea povrije\u0111ena pri transportu, namirnice koje su proizvedene ili uvezene vi\u0161e. od potreba tr\u017ei\u0161ta, prehrambene proizvode koje zamijenjaju izgled ambala\u017ee, hranu zaplijenjenu na carini, po naravno umanjenim cijenama (70%-80%) gdje bi se dalje ili prodavali ti artikli po daleko ni\u017eoj cijeni pa bi imali posebnu prodavnicu -socijalnu prodavnicu takve robe ili bi se dijelili kao donacije jedan dio u javne kuhinje ostatak za sigurne ku\u0107e i ostala udru\u017eenja za socijalno ugro\u017eene”, navodi Medojevi\u0107.<\/p>\n
Mora se, kako je kazala, raditi na edukaciji gra\u0111ana da ne bacaju hranu, da racionalnije kupuju i adekvatno \u010duvaju hranu. “Najgore \u0161to mogu da urade je da hranu bacaju. Veliki broj ljudi koji posje\u0107uju kontejnere govori osim da su ljudi gladni, da nena adekvatne socijalne politike i da se hrana baca”, dodaje ona.<\/p>\n
Ukazuje i kako se o\u010dekuje da \u0107e broj gladnih porasti u predstoje\u0107em periodu zbog pandemije koronavirusa. “Smanjenjem bacanja hrane smanjiuje se emisije \u0161tetnih gasova, usporava uni\u0161tavanje prirode prenamjenom zemlji\u0161ta i zaga\u0111enje. Tako\u0111e pozitivno utice i na dostupnost hrane, \u010dime se smanjuje broj gladnih i podsti\u010de \u0161tednja u doba globalne recesije. Za iskori\u0161tavanje vi\u0161ka hrane vrlo je va\u017eno da postoji razvijen sistem selektivnog odlaganja otpada i recikla\u017ee. Odgovaraju\u0107e iskori\u0161tavanje vi\u0161ka hrane ne doprinosi samo smanjenju gladi \u0161irom svijeta, ve\u0107 i za\u0161titi okoline”, navodi Medojevi\u0107.<\/p>\n
Kazala je i da je mlade potrebno podsticati da \u0161to ranije zapo\u010dnu razmi\u0161ljati o me\u0111uzavisnosti vlastitih potro\u0161a\u010dkih odluka i posljedica koje imaju za dru\u0161tvo u cjelini. To je, isti\u010de, tema koja zasluzuje da joj se posveti vi\u0161e pa\u017enje u javnosti ali i u \u0161kolskim klupama.<\/p>\n
“Banka hrane je vi\u0161e od deceniju vremena spremna za javnu kampanju protiv siroma\u0161tva i bacanja hrane ali osim deklarativne podr\u0161ke, drugu nismo imali. Vlada Crne Gore uprkos brojnim apelima Banke hrane koji traju punih devet godina da usvoji, kao \u0161to je ura\u0111eno u Evropskom parlamentu jo\u0161 2012. godine, Deklaraciju protiv bacanja hrane, to jo\u0161 nije uradila”, zaklju\u010duje Medojevi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sve vi\u0161e dr\u017eava zakonski obavezuje trgovine i ugostiteljske objekte da ne bacaju hranu, ve\u0107 da je doniraju onima kojima je potrebna, ali, u Crnoj Gori takav zakon ne postoji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":329011,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-329010","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329010","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=329010"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329010\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":329012,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329010\/revisions\/329012"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/329011"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=329010"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=329010"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=329010"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}