Svakodnevno u razgovoru sa ljudima \u010dujemo da se za nekoga ka\u017ee da je “bez dlake na jeziku”, ali te\u0161ko je sa sigurno\u0161\u0107u re\u0107i kako je nastao i odakle poti\u010de ovaj izraz, koji se, u istom zna\u010denju, upotrebljava i u drugoj verziji – “nemati dlake na jeziku”.<\/p>\n
Iako se ne mo\u017ee utvrditi porijeklo ovog izraza, njegovo zna\u010denje je poznato –\u00a0 otvoreno, odrje\u0161ito govoriti, bez ustru\u010davanja re\u0107i svoje mi\u0161ljenje.<\/p>\n
Sli\u010dan izraz postoji i u njema\u010dkom jeziku, ali ne glasi “nemati dlake na jeziku”, nego upravo obrnuto – “imati dlaku na jeziku” (Haare auf der Zunge haben), a osim toga Nijemci govore i “imati dlaku na zubima” (Haare auf den Z\u00e4hnen haben).<\/p>\n
Ono \u0161to se da zapaziti u vezi sa svim tim varijantama jednog te istog izraza, i na na\u0161em i na njema\u010dkom jeziku, jeste da im je zajedni\u010dka okosnica rije\u010d dlaka, kao i samo zna\u010denje, koje se u rje\u010dnicima odre\u0111uje manje-vi\u0161e na isti na\u010din.<\/p>\n
Za izraze koji se upotrebljavaju u njema\u010dkom jeziku, u frazeolo\u0161kim rje\u010dnicima daje se obja\u0161njenje – uz odrednicu –\u00a0 “imati dlaku na jeziku” (Haare auf der Zunge haben) stoji obja\u0161njenje “imati duga\u010dak jezik”, “biti drzak na jeziku”, a uz “imati dlaku na zubima” (Haare auf den Z\u00e4hnen haben) – “biti energi\u010dan”, “o\u0161tro braniti svoj stav, svoje pravo”, “imati o\u0161tar jezik”,\u00a0 “biti drzak”.<\/p>\n
Postavlja se pitanje kako su se mogla razviti ta u su\u0161tini veoma sli\u010dna zna\u010denja fraze u na\u0161em jeziku i odgovaraju\u0107eg njema\u010dkog frazeologizma. Postoje dvije pretpostavke, koje, po mi\u0161ljenju struke, nisu naro\u010dito uvjerljive.<\/p>\n
U nekim na\u0161im krajevima postojalo je vjerovanje da onima koji la\u017eu izraste dlaka na jeziku. Tako su majke obi\u010dno govorile djeci: “Isplazi jezik da vidim la\u017ee\u0161 li!” To bi trebalo da zna\u010di da oni koji ne la\u017eu, koji, dakle, nemaju \u0161ta da kriju, mogu da poka\u017eu jezik, odnosno da govore otvoreno i o\u0161tro, bez ustru\u010davanja. A to i jeste osnovni smisao izraza “bez dlake na jeziku”, odnosno “nemati dlake na jeziku”.<\/p>\n
Nijemci svoj izraz “Haare auf der Zunge haben”, odnosno “Haare auf den Z\u00e4hnen haben” dovode u vezu sa pri\u010dom o \u010dovjeku koji je \u017eelio da se prika\u017ee kao vukodlak, pa je pokazivao \u017eile (vjerovatno i dlake) na jeziku i zubima. Otuda i ono “imati dlaku na jeziku\/zubima” nasuprot frazi u na\u0161em jeziku: “nemati\u2026”.<\/p>\n
Za njema\u010dki izraz uvjerljivije je ipak obja\u0161njenje koje se daje u jednom etimolo\u0161kom rje\u010dniku, da je dlaka, odnosno dlakavost iskonska oznaka slobodnog \u010dovjeka. Po tome dlaka na jeziku, ili zubima, zna\u010di “slobodan”.<\/p>\n
Ako je to obja\u0161njenje ta\u010dno, i ako je izraz preuzet u na\u0161 jezik iz njema\u010dkog, ostaje otvoreno pitanje kako je njema\u010dko “imati dlaku na jeziku” pre\u0161lo u frazu poznatu u ne\u0161em jeziku “nemati dlake na jeziku”. Dosad na to pitanje nije na\u0111en uvjerljiv odgovor.<\/p>\n
Zna\u010denje izraza je poznato –\u00a0 otvoreno, odrje\u0161ito govoriti, bez ustru\u010davanja re\u0107i svoje mi\u0161ljenje, ali u dana\u0161nje vrijeme se, u odre\u0111enim situacijama, \u010desto zna re\u0107i da su ljudi koji se predstavljaju kao oni “bez dlake na jeziku” zapravo bezobrazni i nekulturni, te da ne po\u0161tuju kulturu konverzacije. (Izvor:nezavisne.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U nekim na\u0161im krajevima postojalo je vjerovanje da onima koji la\u017eu izraste dlaka na jeziku<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":328926,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-328925","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328925","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=328925"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328925\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":328927,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328925\/revisions\/328927"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/328926"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=328925"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=328925"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=328925"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}