Ono kad se na\u0111ete u mu\u0161kom dru\u0161tvu i neko pita nekoga \u2013 kako bi sino\u0107? Umjesto osmjeha, podignute obrve i \u0107utnje – dobijete pornografiju:<\/p>\n
\u2665 Ubio sam je kao da sam je mrzio! (strukturalizam)<\/p>\n
\u2665 Vri\u0161tala je kao Damjanov Zelenko! (deseterac)<\/p>\n
\u2665 Vri\u0161tala je kao mlada jarica! (\u010dekaj \u0161ta je jarica? Ovo je ve\u0107 mitologija)<\/p><\/blockquote>\n
Pa dobro bra\u0107o, tako ste dobri da ubijate i da vri\u0161te kao da ih mrzite? Tek ova jarica, ne mogu da doku\u010dim \u0161ta je to? Ali nema veze. Znam \u0161ta je hidra iz mitologije, pa mo\u017eda postoji i Sv. \u017darko jer postoje svi sveti, pa i mlada jarica.<\/p>\n
Pa kako vam ni\u0161ta nije sveto? Odete na PornHub i na line izaberete EveryGREEN i tu su Helga i Hans, gdje je Hansu tetova\u017ea MUJO JNA 1972, ali i on vri\u0161ti na njema\u010dkom. Nijesam brojao Helgina krvna zrnca, nije imala tetova\u017ee, ali je i ona vri\u0161tala na njema\u010dkom.<\/p>\n
Vriska je u modi. Sve \u0161to do\u0111e NISAM MU NAREDAN!<\/p>\n
Ovaj porno uvod i porno izraz sastavljam sa ne\u010dim \u0161to se zove vo\u0111enje ljubavi. Kao kontrast. Vo\u0111enje ljubavi je prvi pogled, sve munje ovoga bijeloga dunjaluka \u0161to ti u par sekundi pro\u0111u kroz grudi, dodir, poljubac i muzika stopljeni u jedno. To se zove vo\u0111enje ljubavi. Nema vriske. Nego samo drhtaji, disanje vrata nakon i miris ko\u017ee od koje nikada ne \u017eeli\u0161 da se odvoji\u0161. Ni trenutak. Ruka u ruci i \u017eudnja za ponovnim susretom.<\/p>\n
E ljudsko bi\u0107e i priroda trebaju da vode ljubav \u2013 ne da vri\u0161te i da budu za PornHub, nego za edukaciju.<\/p>\n
Da je bilo struke i pameti, slavili bi 30 godina od samoprogla\u0161enja Crne Gore – Ekolo\u0161kom dr\u017eavom, \u0161to je i u Ustavu Crne Gore uneseno, ali kao Ekolo\u0161ku. Od istinske ekolo\u0161ke dr\u017eave pomjerili smo se unazad zna\u010dajno vi\u0161e nego \u0161to je trebalo da odemo naprijed da bi zaista od ove zemlje napravili ekolo\u0161ku. Pro\u0161irili smo crne rupe samo.<\/p>\n
Zami\u0161ljam \u017dabljak tada \u2013 nakon progla\u0161enja Crne Gore ekolo\u0161kom, kako delegati zapali\u0161e cigarete, baci\u0161e opu\u0161ke na travu i cipelom ugasi\u0161e sa tri trzaja lijevo – desno. I bi opu\u0161ak! Toliko o delegatima. Razlika je ove godine? Nije… Sad su autima dovezli svoje guzice parkiraju\u0107i ih na zelenim povr\u0161inama prve zone. Ili na bilo kojim zelenim povr\u0161inama bilo koje zone. Tim, od naroda rukopolo\u017eenim guzicama, zasmetala su dvojica ekolo\u0161kih aktivista, pa su uhap\u0161eni. Simbolika bi bila da je upravo ministar ekologije Mitrovi\u0107 uhap\u0161en taj dan, umjesto ekolo\u0161kog aktiviste koji nosi isto prezime. Zbog mHE, zbog divlje gradnje. Ali, eto, od apostolskog ministra u Vladi ostalo mu je da se odrekao sina prije devet, bez pijevca, i natjerao Komneni\u0107a da trep\u0107e ne vjeruju\u0107i. Dobio je klju\u010deve vrata ekologije, poput Simona \u2013 Petra koji je dobio klju\u010deve raja \u2013 za ulazak svih du\u0161a zelenih u raj koji jeste ekolo\u0161ko savr\u0161enstvo.<\/p>\n
Nakon sticanja nezavisnosti, nastala je betonizacija obale, betonizacija svega, rasprodaja \u0111edovine, Ruska sela koja i dalje nijesu \u017eiva, a na presti\u017enim lokacijama su.<\/p>\n
Prodaja svega po \u010demu smo mogli biti brendirani upravo kao ekolo\u0161ka dr\u017eava.<\/p>\n
Gu\u0161enje doma\u0107eg proizvoda. Poku\u0161aj uni\u0161tenja Solane u Ulcinju. Solila u Tivtu. \u201eValorizacija\u201c Valdanosa koji sa svojim maslinjacima zajedno s Ba\u0161buljukom izgleda kao rajski vrt. Uni\u0161tenje Budve. Dovo\u0111enje Kotora u poziciju da izgubi status grada pod za\u0161titom UNESCO na listi svjetske kulturne ba\u0161tine. Nevjerovatan pritisak izgradnje vikendica u NP Crne Gore \u2013 posebno NP Durmitor. Zaga\u0111enje NP Skadarsko jezero. I, naravno, crne ta\u010dke ekologije \u2013 Pljevlja i Nik\u0161i\u0107. Deponije na Tari. Nemanje adekvatnih pre\u010di\u0161\u0107iva\u010da otpadnih voda. Uni\u0161tavanje \u0161uma kroz sumljive koncensione ugovore. I najave potapanja rijeka zbog izgradnje brana. I na kraju, naravno, mHE \u2013 sve u cijevi! Ni kap vi\u0161e! Mogli bi nabrajati koliko ho\u0107ete za vremena DPS?<\/p>\n
Novi \u0107e da rade ne\u0161to kad konstitu\u0161u Vladu. Od starih ni\u0161ta nijesmo o\u010dekivali, osim da se prepoznamo kao mlade jarice \u0161ta ste nam radili. I vri\u0161tali smo pretpostavljam kao i to mitsko bi\u0107e. Od novih smo dobili permanentne rekonstrukcije i Zakon o vjeroispovijesti. Sva\u0111e i poni\u017eenja. Jednom rije\u010dju razo\u010darenje.<\/p>\n
Da se vratimo na \u017dabljak. Tamo je sru\u0161en hotel Durmitor, koji je arhitektonski sjajno bio uklopljen u pejza\u017e. Taj trip luksuznog u prirodi mo\u017ee da \u017eivi samo neznanje u glavama biv\u0161ih poslu\u0161nika u vlasti. Koncept luksuza jeste ekologija i jeste o\u010duvana \u017eivotna sredina i nacionalni parkovi i prirodne ljepote koje imamo \u2013 parkovi prirode, jezera i rijeke, planine i planinski vijenci. Ako je u Ljubljani najskuplji hotel u objektu starom 600 godina, koji je spolja o\u010duvao svoj vjekovni izgled, za\u0161to smo morali da sru\u0161imo hotel Durmitor? Da opet pravimo stariji i ljep\u0161i? Hotel Durmitor je sagra\u0111en 1939. Vrlo brzo je postao ratna bolnica. Mo\u017eda onima koji idu za Rim ili Milano da kupuju cipele izgleda funkcionalno i ekonomski zastario, ali u prirodnom ambijentu, da je rekonstruisan u gabaritima u kojima jeste \u2013 bio bi upravo ekolo\u0161ki luksuz za ljubitelje prirode.<\/p>\n
Slu\u0161am reporta\u017eu na radiju RTCG oko ulaganja u Kola\u0161inu \u2013 jedan, koji valjda treba da zna ne\u0161to, ka\u017ee da \u0107e novi hotel, luksuzni \u2013 kakav drugi(?), a koji se gradi na samom skijali\u0161tu, u ponudi imati mnogo primamljivih sadr\u017eaja, me\u0111u kojima je restoran mediteranske kuhinje. Zami\u0161ljam sebe kako jedem gambore kad se vratim sa skijanja. Ni\u0161ta ka\u010damak, ni\u0161ta kisjelo mlijeko, ni\u0161ta kola\u0161inski lisnati sir, ni\u0161ta pastrmka u kajmaku, ni\u0161ta ka\u0161tradina s podvarkom \u2013 ni\u0161ta iz Kola\u0161ina.<\/p>\n
Da nije bilo po\u017ertvovanih ljudi iz NVO sektora, od ove zemlje bi postala upravo antiekolo\u0161ka zemlja. Hvala!<\/p>\n
Jo\u0161 smo na vrijeme da iz debelog minusa do\u0111emo do dana ostvarenja Crne Gore ekolo\u0161kom dr\u017eavom, a onda krenemo u pravom smjeru.<\/p>\n
Ekologija prvo zakonski treba da bude regulisana, da bi se zakonski natjerali zaga\u0111iva\u010di da o svom tro\u0161ku u vrlo definisanom kratkom vremenu ugrade pre\u010di\u0161\u0107iva\u010de, ina\u010de bez ekolo\u0161ke saglasnosti nema nastavka rada. Pre\u010di\u0161\u0107iva\u010di otpadnih voda i upravljanje otpadom mora biti prioritet i mora se prepoznati kao glavni infrastrukturni projekat u Crnoj Gori.<\/p>\n
I krenimo sa edukacijom. Ekologija se u\u010di od malena. Ljubav prema prirodi – jeste ljubav prema Crnoj Gori odnosno patriotizam. Ru\u017eno je da kao neko ko ve\u0107 vi\u0161e od deceniju obilazim prirodne ljepote ove zemlje, shvatam da je Crna Gora u stvari velika zemlja. Trebao bi mi jo\u0161 jedan \u017eivot cijelu da je obi\u0111em, ali isto sam svjedok da neki ljudi koji su obi\u0161li od Finske do Argentine \u2013 nikada nijesu bili makar u kanjonu Mrtvice. A ostavi\u0107e vas bez daha. Jo\u0161 je i lagana tura.<\/p>\n
Tu dolazimo do edukacije. Na\u0161a djeca od malena moraju sistemski da se edukuju u dijelu poznavanja ekologije i poznavanja prirodnih ljepota Crne Gore. A to treba da bude u obrazovnom sistemu obavezni dio edukacije jo\u0161 u osnovnoj \u0161koli ili vjeronauka (?). Dnevni obilazak recimo Vra\u017ejeg, Ribljeg i Crnog jezera na Durmitoru \u2013 uz pri\u010de o ste\u0107cima i Jabu\u010dilu \u2013 krilatome konju. Pogled iz Podgore na kanjon Tare. Vjetar s Volujaka koji pri\u010da. Trnova\u010dko jezero u obliku srca.<\/p>\n
Na Trnova\u010dkom sam se sreo sa ekskurzijom tinejd\u017eera iz Belgije \u2013 na\u0161ih nije bilo. A za to treba voda, sendvi\u010di i mo\u017eda 10 eura za prevoz. Prvo osnovci trebaju da znaju \u0161ta imaju.<\/p>\n
Kada odete u London, Moskvu ili zemlje Skandinavije, mada je dovoljno da odete do Slovenije, vidje\u0107ete kako izgledaju dvori\u0161ta njihovih \u0161kola. Nijesu parking mjesta. Nijesu beton. Nema tzv. balona za fudbal. Imaju travnjaci i pejza\u017ena arhitektura.<\/p>\n
Ono \u0161to je neophodno, jeste da na\u0161a djeca od malena upravo u \u0161kolama u\u010de da \u017eive sa prirodom. I to je vrlo jednostavno \u2013 J.P. Gradsko zelenilo treba da se prihvati posla ure\u0111enja \u0161kolskih dvori\u0161ta, njihovog ozelenjavanja i pejza\u017ene arhitekture. Za\u0161to ne i, recimo, botani\u010dke ba\u0161te u okviru svake \u0161kole? Tamo bi djeca u\u010dila u praksi koliko zna\u010di jedno drvo i jedna biljka. Tu bi predava\u010d mogao da bude i neko ko se \u017eivo bavi biljkama i proizvodnjom, ekologijom. Kroz zadatke da prate put razvoja jedne ili vi\u0161e biljki koje tokom \u0161kolske godine prate u svom dvori\u0161tu ili u saksiji gdje ih njeguju na balkonu \u2013 nau\u010di\u0107e da se od ljubavi raste i da se od ljubavi postaje dobar gra\u0111anin svoje zemlje \u2013 a imamo samo nju.<\/p>\n
Ho\u0107u da vodim ljubav s prirodom!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pi\u0161e: Predrag Miloradson NIKOLI\u0106<\/p>\n","protected":false},"author":3330,"featured_media":328735,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[525,788,753,790,789],"class_list":["post-328730","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi","tag-crna-gora","tag-durmitor","tag-ekologija","tag-ekoloska-drzava","tag-predrag-nikolic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328730","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3330"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=328730"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328730\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":328737,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328730\/revisions\/328737"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/328735"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=328730"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=328730"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=328730"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}