To je bilo vrijeme kada je Sun\u010dev sistem bio samo ogroman oblak pra\u0161ine i gasa koji se okretao, rekao je za Live Science Nejdar Hagigipur, astronom sa Univerziteta na Havajima. Taj masivni oblak imao je 12.000 astronomskih jedinica po \u0161irini (1 AJ jednaka je prosje\u010dnoj udaljenosti izme\u0111u Zemlje i Sunca, ili oko 150 miliona kilometara), prenosi Nacionalna geografija.<\/p>\n
Taj oblak je postao toliko veliki da je, iako je bio ispunjen samo molekulima pra\u0161ine i gasa, po\u010deo da se uru\u0161ava i smanjuje pod sopstvenom masom, rekao je Hagigipur.<\/p>\n
Kako je rotirajuc\u0301i oblak pra\u0161ine i gasa po\u010deo da se uru\u0161ava, on se istovremeno spljo\u0161tio.<\/p>\n
Na primjer, zamislite kako majstor za picu baca tijesto u vazduh. Dok se okrec\u0301e, tijesto se \u0161iri, ali postaje sve tanje i ravnije. Upravo to se dogodilo mladom Sun\u010devom sistemu, ka\u017ee nau\u010dnik.<\/p>\n
U me\u0111uvremenu, u sredi\u0161tu ovog sve spljo\u0161tenijeg oblaka, svi ti molekuli gasa su se toliko stisnuli da su se zagrijali, rekao je Hagigipur. U toj toploti i pod pritiskom, atomi vodonika i helijuma su se stopili i pokrenuli nuklearnu reakciju koja je trajala milijardu godina i oblikovala zvijezdu-bebu: Sunca. Tokom narednih 50 miliona godina, Sunce je nastavilo da raste, skupljajuc\u0301i gas i pra\u0161inu iz okoline, a izbacujuc\u0301i talase velike toplote i zra\u010denja. Rastuc\u0301e Sunce je polako o\u010distilo prostor oko sebe.<\/p>\n
Kako je Sunce raslo, oblak je nastavio da se uru\u0161ava, formirajuc\u0301i “disk oko zvijezde koji je postajao sve ravniji i \u0161iri”, rekao je Hagigipur.<\/p>\n
Na kraju je oblak postao pljosnata struktura nazvana protoplanetarni disk, koji kru\u017ei oko mlade zvijezde.<\/p>\n
Desetine miliona godina nakon toga, \u010destice pra\u0161ine u protoplanetarnom disku lagano su se vrtlo\u017eile, povremeno udarajuc\u0301i jedna u drugu. Neki su se \u010dak i dr\u017eale zajedno. I tokom nekoliko miliona godina, te \u010destice su postale milimetarska, a ta zrna su postala centimetar duga\u010dki kamen\u010dic\u0301i, a kamen\u010dic\u0301i su nastavili da se sudaraju i lijepe zajedno.<\/p>\n
Na kraju se vec\u0301ina materijala na protoplanetarnom disku zalijepila i formirala ogromne objekte. Neki od tih objekata su postali toliko veliki da ih je gravitacija oblikovala u sferne planete, patuljaste planete i mjesece. Drugi objekti su postali nepravilnog oblika, poput asteroida, kometa i nekih malih mjeseca.<\/p>\n
Uprkos razli\u010ditim veli\u010dinama ovih objekata, oni su ostali manje – vi\u0161e na istoj ravni, odakle poti\u010de njihov gradivni materijal. Zato \u010dak i danas osam planeta Sun\u010devog sistema i druga nebeska tijela kru\u017ee u pribli\u017eno istoj ravni. (Izvor: Nacionalna geografija)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Da bismo odgovorili na ovo pitanje, moramo da otputujemo na sam po\u010detak stvaranja Sun\u010devog sistema, 4,5 milijardi godina unazad.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-328675","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328675","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=328675"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328675\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":328676,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328675\/revisions\/328676"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=328675"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=328675"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=328675"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}