reagovao<\/a> po objavljivanju u medijima nezvani\u010dnog teksta Temeljnog ugovora izme\u0111u Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC), u kojem je navedeno da \u0107e pravoslavna vjerska nastava u javnim \u0161kolama biti regulisana posebnim ugovorom izme\u0111u ovih. Uslijedila je i izjava mitropolita SPC Joanikija da \u0107e njegova obaveza i obaveza crkve biti da se zala\u017eu za uvo\u0111enje vjeronauke u \u0161kole.<\/p>\nSmatramo da bi uvo\u0111enje vjeronauke u javne \u0161kole bilo pogre\u0161no iz vi\u0161e razloga.<\/p>\n
Prvo, ova ideja je suprotna gra\u0111anskom konceptu dr\u017eave Crne Gore. Ustav propisuje da su vjerske zajednice odvojene od dr\u017eave. Op\u0161ti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvo\u0111enje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u \u0161kolama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske \u0161kole. Vjeronauka naru\u0161ava sekularni karakter obrazovanja i doprinosi razgra\u0111ivanju gra\u0111anskog koncepta, koji je jedini okvir u kojem crnogorsko multietni\u010dko i multikonfesionalno dru\u0161tvo mo\u017ee da funkcioni\u0161e. Obrazovanje je javno dobro, javni prostor koji pripada svima, bez obzira na vjerske razlike. Javno obrazovanje mora ostati svjetovnog karaktera, kako to i ure\u0111uje va\u017ee\u0107i zakon.<\/p>\n
Drugo, u Crnoj Gori su evidentirane 32 vjerske zajednice i dr\u017eava je po Ustavu du\u017ena da ravnopravno tretira sve njih i njihove vjernike, kao i one koji nisu vjernici. Umjesto da svaka vjerska zajednica dobije pravo da sprovodi vjersku nastavu u dr\u017eavnoj \u0161koli, dr\u017eava treba da obezbijedi da sva djeca upoznaju realnost, da se obavijeste da u Crnoj Gori \u017eive ljudi i djeca koji imaju razli\u010dita religiozna vjerovanja, kao i oni koji ih nemaju, i da svi imaju podjednako pravo da tako razmi\u0161ljaju. Van \u0161kole, u slobodno vrijeme, svako mo\u017ee da poha\u0111a posebnu vjersku obuku, kao i do sada. Gra\u0111ansko vaspitanje u\u010di da se prepoznaju prava svih na slobodu misli i vjeroispovjesti, da se stekne kultura osnovnog poznavanja razli\u010ditih religija, koja u srednjoj \u0161koli mo\u017ee da se dopuni u okviru izbornog predmeta Istorija religije.<\/p>\n
Tre\u0107e, uvo\u0111enje vjeronauke bi neminovno pove\u0107alo podjele me\u0111u djecom, prvenstveno podjelu na vjernike, koji bi poha\u0111ali vjeronauku, i gra\u0111ane, koji bi birali Gra\u0111ansko obrazovanje ili druge izborne predmete, iako je u dr\u017eavi u kojoj su svi prvo i osnovno gra\u0111ani takva podjela bespredmetna. U kontekstu u kojem je Crna Gora ve\u0107 optere\u0107ena dubokim nacionalnim, politi\u010dkim i vjerskim podjelama, uz aktivan sukob izme\u0111u SPC i Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), uvo\u0111enje vjeronauke u \u0161kole bi izvjesno potenciralo konfesionalne podjele, a dru\u0161tvo izlo\u017eilo riziku da umjesto generacija tolerantnih na vjerske razlike, iz obrazovnog sistema izlaze ljudi koji \u0107e podjele na kojima su vaspitavani nastaviti da produbljuju kada stasaju za dono\u0161enje politi\u010dkih odluka. Crnogorskom dru\u0161tvu treba vi\u0161e znanja o religijama drugih i vi\u0161e tolerancije prema razli\u010ditosti. Djeca, koja vjeruju u razli\u010dita bo\u017eanstva i ona koja u njih ne vjeruju, treba da nau\u010de da \u017eive jedna sa drugima, a ne samo jedna pored drugih, treba da po\u0161tuju razli\u010dita vjerovanja, \u010demu ih u\u010di Gra\u0111ansko obrazovanje, a ne vjerska nastava, koja je sama po sebi isklju\u010diva.<\/p>\n
\u010cetvrto, za razvoj Crne Gore kao demokratske dr\u017eave mnogo je korisnija investicija u obavezno gra\u0111ansko obrazovanje, koje budu\u0107e glasa\u010de i politi\u010dare u\u010di njihovim pravima, koje ih u\u010di kako dr\u017eava funkcioni\u0161e i \u0161ta i na koji na\u010din da zahtijevaju od dr\u017eavnih institucija i politi\u010dkih predstavnika da bi bolje \u017eivjeli. Za budu\u0107nost dr\u017eave je va\u017enije da se Gra\u0111anskom obrazovanju vrati status obaveznog predmeta u osnovnim \u0161kolama, koji je 2017. godine degradirao raniji ministar b, i da se obavezan status tog predmeta uspostavi i u srednjim \u0161kolama.<\/p>\n
Istra\u017eivanja stavova mladih ukazuju na zabrinjavaju\u0107e nizak nivo njihove politi\u010dke i gra\u0111anske kulture. Mladi prave izrazit otklon od politike i politi\u010dkog djelovanja, nemaju povjerenja u demokratske institucije, u velikom su broju homofobni, optere\u0107eni etni\u010dkom distancom, posebno prema Romima i Egip\u0107anima i skloni autoritarnim stavovima i vrijednostima. Vi\u0161e od 70% mladih nikada nije u\u010destvovalo u nekoj volonterskoj akciji. Sve vi\u0161e se radikalizuju i zloupotrebljavaju u cilju politi\u010dkih obra\u010duna, sve \u010de\u0161\u0107e su vinovnici nasilja u tim sukobljavanjima. Nasuprot tome, Gra\u0111ansko obrazovanje djecu u\u010di vje\u0161tinama komunikacije i mirnog rje\u0161avanja konflikata, razumijevanja ljudskih prava i preuzimanja odgovornosti za njihovu za\u0161titu, unapre\u0111enju razumijevanja i vlastite kulture, kao i kultura drugih.<\/p>\n
Kona\u010dno, za razliku od vjerske nastave, koja propagira dogmu, gra\u0111ansko obrazovanje ja\u010da kriti\u010dko razmi\u0161ljanje, koje je dru\u0161tvu neophodno da bi kroz nova otkri\u0107a i\u0161lo naprijed. Obrazovni sistem Crne Gore komparativno posmatrano nije dovoljno dobar, pa je tim ve\u0107a obaveza nove vlasti da ga razvija podsticanjem kriti\u010dkog mi\u0161ljenja zasnovanog na nau\u010dnom metodu. O\u010dekujemo od vlasti da se posvete stvaranju kvalitetnog obrazovnog sistema baziranog na ljudskim pravima propisanim Ustavom, koji \u0107e djecu u\u010diti da \u017eive u miru i saradnji i sa onima koji ne djele njihova vjerovanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zajedni\u010dko saop\u0161tenje CGO, HRA i ANIMA<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":328500,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-328499","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328499","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=328499"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328499\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":328501,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328499\/revisions\/328501"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/328500"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=328499"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=328499"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=328499"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}