Crna Gora je zemlja koja je s tako malog prostora i s toliko malo stanovni\u0161tva uspjela da postane glavni kandidat mjerljivosti la\u017ei za SI (me\u0111unarodni sistem jedinica). La\u017ei su mjerljive \u2013 to je na\u0161a inovacija. To \u0161to su ugodne za \u017eivot ne zna\u010di da sa njima treba da se ponosimo. Najdu\u017ea la\u017e za Ginisa je na\u0161e ubje\u0111enje da smo zemlja \u010dojstva i juna\u0161tva. Primjere smo pretvorili u dogmu. A dogme su vrlo opasne.<\/p>\n
Gledao sam priloge sa proslave 30 godina progla\u0161enja Crne Gore Ekolo\u0161kom dr\u017eavom. Prvo \u0161to mi je zasmetalo jeste sto, sa zlatnim nitima, filigrantski obra\u0111en za predsjedavaju\u0107eg. Gomila floskula, gomila praznih rije\u010di i gomila plastike. Gomila ukrasa na reverima poslanika, dominantno mu\u0161kih, nije bila ekolo\u0161ka. Ukrasi na stolu predsjedavaju\u0107eg koji su zlatne boje nemaju veze s ekologijom. Imaju veze sa zlatom. Imaju veze sa zlatnim teletom. Imaju veze sa rudnicima zlata koji ostavljaju pusto\u0161 u prirodi zarad na\u0161eg ki\u0107enja.<\/p>\n
Nikada nijesmo nau\u010dili lekcije. Belgija je gori primjer od Njema\u010dke. To \u0161to su napravili narodu Konga izrabljuju\u0107i kau\u010duk je gore od gasnih komora Au\u0161vica. \u0160ezdesetih godina u zoo vrtu ste u Belgiji mogli u kavezu da gledate crna\u010dku djecu. Oni mo\u017eda i jesu bili kanibali. Mo\u017eda! Ali to ne znamo. Ili je samo mo\u017eda dobra propaganda korporacija i sistema koji otima tu\u0111e i navodno \u017eeli da im donese spas helikopterima hri\u0161\u0107anstva. Ali su \u017eivjeli s prirodom. Kao i Indijanci u Americi, koji su od prirode uzimali \u0161ta im treba. Ne preko!<\/p>\n
Dan progla\u0161enja Crne Gore Ekolo\u0161kom je dan za sramotu. Ne za slavlje. Tog dana smo proglasili la\u017e koju nijesmo mogli da pretvorimo u istinu. Ne, ne, ne… Te 1991. godine mi smo opet nastavili da \u017eivimo kult smrti. Koji je jedini na\u0161 kult. Jer nema \u017eivota bez vaskrsnu\u0107a \u2013 re\u010de Njego\u0161. Ali narod koji je navikao da se igra kostima mo\u017ee da ima samo kosti. To je pokazala Marina Abramovi\u0107 na Bijenalu u Veneciji dok je poku\u0161avala od krvi da ih opere. Zato nije preselila New York u Cetinjski Obod. Jer bi konceptualna umjetnica do\u017eivjela da ona pla\u010de gledaju\u0107i u o\u010di ljudima. Ljudima s ovih prostora. I konceptualnost bi se sru\u0161ila.<\/p>\n
Fabrika \u010dokolade, fabrika industrijske konoplje, \u017ei\u010dara Kotor \u2013 Lov\u0107en… Perfektne la\u017ei nesposobnih koji su ne samo Cetinje, nego svaki grad u Crnoj Gori napravili nekropolisima \u2013 gradovima mrtvih ljudi. Sve u skladu sa kultom kostiju. Kao da ne postoji mi\u0161i\u0107. Kao da nema du\u0161e.<\/p>\n
Samo balvanski sistemi mogu da sijeku svoje \u0161ume. I da ih jeftino daju sistemima koji su zabranili sje\u010du \u0161uma. Onda nam oni prodaju finalne proizvode za mnogo vi\u0161e novca. I \u0161to je najbolje \u2013 budemo odu\u0161evljeni kako je lijep namje\u0161taj koji se pravi od drvenog otpada na\u0161ih \u0161uma. Kako su lijepi i ukrasni paneli od impregriranog otpada od na\u0161ih uni\u0161tenih \u0161uma.<\/p>\n
Da li mo\u017eete da zamislite slavlje nakon 30 godina, ali pravo slavlje sa pravim rezultatima? Poslanici u bijelim togama od pamuka, koji je ubran na poljima pamuka golom rukom i sa lovorovim vijencima na glavama? Pa poslije osu\u0161e lovorove listove i kuvaju pasulj. Ja mogu. Oni ne mogu. Pa zamislite Predraga Bulatovi\u0107a u bijeloj togi, s lovorovim vijencem na glavi, koji se zapla\u010de jer je prije 30 godina bio na istom mjestu i stvarao istoriju, kao vizionar, a suze mu se saberu s \u017dabljaka i sastave se sa suzom Evrope \u2013 Tarom, koju uni\u0161tismo deponijama. E to je ve\u0107 horor pomisao. \u010covjek je trebao da ka\u017ee kako su pokrali Narodnu slogu. Jer ekologija im je samo poslu\u017eila kao reklama. Ono \u0161to nije bila reklama jesu bili rat, pohara Konavala, osvajanje Dubrovnika, kra\u0111a fri\u017eidera, video rekordera, televizora, namje\u0161taja, stoke, paljenje, deportacije, droga, cigarete, \u0161verc goriva, oru\u017eja… smrt \u2013 jer kosti su najbitnije!<\/p>\n
Odr\u017eivi razvoj jedne zemlje je prevashodno i upravljanje otpadom. Ne samo komunalnim. Ne samo plastikom \u2013 tu su i konstantni zaga\u0111iva\u010di vazduha, rijeka \u2013 koji uti\u010du na zdravlje jedne zajednice. A tim \u0107emo se posebno baviti.<\/p>\n
Ovaj tekst neka bude uvodni u ono \u0161to se zove odr\u017eivi razvoj jedne zemlje. Pa u\u010dite i prepisujte.<\/p>\n
Zlatne niti jedne la\u017ei mo\u017eemo pretvoriti u lovorov vjenac jedne male zajednice koja mo\u017ee postati najve\u0107a u Evropi.<\/p>\n
Napomena: Ilustraciju je odabrao PCNEN<\/em><\/p><\/blockquote>\n
<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pi\u0161e: Predrag Miloradson NIKOLI\u0106<\/p>\n","protected":false},"author":3330,"featured_media":328497,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17,12],"tags":[],"class_list":["post-328491","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328491","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3330"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=328491"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328491\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":328498,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328491\/revisions\/328498"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/328497"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=328491"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=328491"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=328491"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}