{"id":328462,"date":"2021-09-21T07:02:21","date_gmt":"2021-09-21T05:02:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=328462"},"modified":"2021-09-21T07:02:21","modified_gmt":"2021-09-21T05:02:21","slug":"deca-u-digitalnom-svetu-kako-da-deca-bezbedno-uzivaju-svoja-digitalna-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/09\/21\/deca-u-digitalnom-svetu-kako-da-deca-bezbedno-uzivaju-svoja-digitalna-prava\/","title":{"rendered":"Deca u digitalnom svetu: kako da deca bezbedno u\u017eivaju svoja digitalna prava?"},"content":{"rendered":"<div class=\"header reader-header reader-show-element\">\n<p class=\"reader-title\"><strong>Autorka: Irena Peji\u0107<\/strong><\/p>\n<\/div>\n<div class=\"content\">\n<div class=\"moz-reader-content reader-show-element\">\n<div id=\"readability-page-1\" class=\"page\">\n<div>\n<p>Usled ekspanzije digitalnih platformi, zabrinutost roditelja za sadr\u017eaje koje deca mogu da vide i vreme koje provode na internetu postaje sve ve\u0107a. U digitalnom svetu vrebaju mnogi problemi i opasnosti, ali digitalni svet deci tako\u0111e nudi pristup brojnim korisnim informacijama, znanju, povezivanju. Koliko je previ\u0161e? Da li internet nudi vi\u0161e dobrog ili lo\u0161eg za decu? Da li digitalni svet stvara ili preslikava dru\u0161tvene nejednakosti?<\/p>\n<p>Prema istra\u017eivanju <a href=\"https:\/\/www.unicef.org\/serbia\/koriscenje-interneta-i-digitalne-tehnologije-pregled-nalaza\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Deca Evrope na internetu<\/a> u\u010denici u Srbiji provode na internetu u proseku vi\u0161e od tri sata dnevno, dok dve tre\u0107ine njih vikendom onlajn provodi izme\u0111u \u010detiri i sedam sati. Deca internet, prema rezultatima ovog istra\u017eivanja, koriste pre svega za zabavu i komunikaciju. Istra\u017eivanje tako\u0111e pokazuje da je 2019. godine vi\u0161e od dve tre\u0107ine dece i mladih imalo profil na nekoj dru\u0161tvenoj mre\u017ei ili platformi, \u010dak i deca ispod 13 godina, \u0161to je naj\u010de\u0161\u0107e minimalna starosna granica propisana od strane dru\u0161tvenih mre\u017ea.<\/p>\n<h2>Opasnosti na internetu<\/h2>\n<p>Svako dete koje je prisutno u digitalnom svetu je u odre\u0111enoj meri u riziku od razli\u010ditih opasnosti koje vrebaju na internetu. Istra\u017eivanja <a href=\"https:\/\/www.unicef.org\/serbia\/sites\/unicef.org.serbia\/files\/2018-05\/deca-u-digitalnom-svetu.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">UNICEF-a<\/a> pokazuju da \u0107e oni najugro\u017eeniji biti \u010de\u0161\u0107e izlo\u017eeni ovim opasnostima. Stru\u010dnjaci navode da pametni telefoni podsti\u010du \u201ekulturu spava\u0107e sobe sa pristupom internetu\u201c koji je za mnogo dece li\u010dniji, privatniji prostor i koji je pod sve manjim nadzorom roditelja. Autori\/ke studije prepoznaju nekoliko rizika sa kojima se deca suo\u010davaju na internetu:<\/p>\n<ul>\n<li>Rizici od sadr\u017eaja: \u201eOvo mo\u017ee da se odnosi na seksualne, pornografske i nasilne slike, odre\u0111ene oblike ogla\u0161avanja, rasisti\u010dke i diskriminatorske materijale i materijale koji sadr\u017ee govor mr\u017enje, internet stranice koje promovi\u0161u nezdrava ili opasna pona\u0161anja, npr. samopovre\u0111ivanje, samoubistva i izgladnjivanje.\u201c<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>Rizici od kontakta: \u201eJavljaju se tamo gde dete u\u010destvuje u rizi\u010dnoj komunikaciji, na primer, sa odraslom osobom koja tra\u017ei neprikladan odnos ili dete za seksualne potrebe, odnosno sa pojedincima koji nastoje da radikalizuju dete i da ga ubede da u\u010destvuje u nezdravim i opasnim pona\u0161anjima.\u201c<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>Rizici od pona\u0161anja: \u201eJavljaju se tamo gde se dete pona\u0161a na odre\u0111eni na\u010din koji doprinosi nastanku rizi\u010dnog sadr\u017eaja ili odnosa, a obuhvata i materijale koje su sama deca kreirala.\u201c navodi se u <a href=\"https:\/\/www.unicef.org\/serbia\/sites\/unicef.org.serbia\/files\/2018-05\/deca-u-digitalnom-svetu.pdf\">studiji<\/a>.<\/li>\n<\/ul>\n<blockquote>\n<h2>Mogu\u0107nosti i nejednakosti<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Iako na internetu i dru\u0161tvenim mre\u017eama vrebaju brojne opasnosti po decu, digitalne tehnologije deci donose i brojne mogu\u0107nosti za u\u010denje i obrazovanje. Prema autorima studije koja se bavi analizom de\u010dijeg kori\u0161\u0107enja interneta ovo je posebno vidljivo u udaljenim regijama i tokom humanitarnih kriza, kada internet omogu\u0107ava deci pristup informacijama o pitanjima koja uti\u010du na njihove zajednice i mogu im pomo\u0107i u re\u0161avanju problema.<\/p>\n<p>Ipak, digitalni svet stvara i nejednakosti, kao \u0161to reprodukuje one koje ve\u0107 postoje. Deca iz ugro\u017eenijih grupa \u010de\u0161\u0107e nemaju pristup internetu, ili kvalitetnoj opremi i konekciji, imaju manje mogunosti za kori\u0161\u0107enje kvalitetnog sadr\u017eaja na drugim jezicima te propu\u0161taju niz sadr\u017eaja i mogu\u0107nosti koje njihovi vr\u0161njaci i vr\u0161njakinje imaju:<\/p>\n<p>\u201eDeca koja u ovom trenutku nemaju pristup internetu propu\u0161taju bogate obrazovne resurse, pristup globalnim informacijama i prilike za u\u010denje u onlajn svetu; ona se, tako\u0111e, odri\u010du i razli\u010ditih na\u010dina na koje mogu da stvaraju nova prijateljstva i da se li\u010dno izraze. Za decu u nepovoljnom polo\u017eaju, poput dece koja imaju pote\u0161ko\u0107e u razvoju, pristup internetu mo\u017ee da zna\u010di veliku razliku, jer im pru\u017ea jednake prilike umesto marginalizacije. Deci migrantima to mo\u017ee da obezbedi sigurnije putovanje i \u0161ansu da ostanu u kontaktu sa \u010dlanovima svoje porodice, odnosno bolje prilike za pronala\u017eenje posla i za obrazovanje u stranoj zemlji\u201c, navodi se u studiji UNICEF-a.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>\u0160ta roditelji mogu da u\u010dine kako bi za\u0161titili svoju decu?<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Internet zbog svih svojih protivre\u010dnosti roditeljima i pedagozima stvara sve ve\u0107u zabrinutost. Ovo posebno ne \u010dudi imaju\u0107i u vidu \u010dinjenicu da s<a href=\"https:\/\/www.unicef.org\/serbia\/koriscenje-interneta-i-digitalne-tehnologije-pregled-nalaza\">vako tre\u0107e dete<\/a> do\u017eivi neko uznemiruju\u0107e iskustvo na internetu, ali i da ure\u0111aji koje deca koriste za zabavu, informacije i dru\u0161tevene mre\u017ee istovremeno prikupljaju podatke o deci.<\/p>\n<p>Autori\/ke studije o deci u digitalnom svetu navode da je pitanje da li i koliko deca imaju koristi od digitalnih iskustava povezuje se i sa njihovim polaznim ta\u010dkama u \u017eivotu: \u201eDok deca sa sna\u017enim dru\u0161tvenim i porodi\u010dnim odnosima verovatno koriste internet kako bi oja\u010dala ove odnose (\u0161to dovodi do pobolj\u0161anja njihovog blagostanja), deca koja, na primer, pro\u017eivljavaju usamljenost, stres, depresiju ili probleme kod ku\u0107e mogu otkriti da internet povezuje neke od ovih te\u0161ko\u0107a. Nasuprot tome, deca koja se bore sa svojim dru\u0161tvenim \u017eivotom van mre\u017ee mogu ponekad razviti prijateljstva i dobiti socijalnu podr\u0161ku na mre\u017ei koju ne primaju nigde drugde.\u201c<\/p>\n<p>Iako je pitanje o vremenu koje deca provode na internetu zastarelo, stru\u010dnjaci i stru\u010dnjakinje navode da pitanju \u201ekoliko je previ\u0161e\u201c treba pristupati u skladu sa uzrastom deteta, njegovim individualnim karakteristikama i \u0161irem dru\u0161tvenom kontekstu u kome dete \u017eivi: Roditelji i nastavnici ne bi trebalo da deci ograni\u010davaju kori\u0161\u0107enje digitalnih medija, nego uz pa\u017eljivije posredovanje i podr\u0161ku treba da im omogu\u0107e da od povezanosti izvuku maksimalnu korist, a da se \u0161to manje izlo\u017ee rizicima. Vi\u0161e pa\u017enje treba posvetiti sadr\u017eajima kojima se deca izla\u017eu i aktivnostima dece (\u0161ta ona rade na mre\u017ei i za\u0161to), a manje tome koliko vremena deca provode ispred ekrana.\u201c<\/p>\n<p>Roditelji stoga, <a href=\"https:\/\/www.unicef.org\/serbia\/koriscenje-interneta-i-digitalne-tehnologije-pregled-nalaza\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">prema stru\u010dnjacima\/kinjama<\/a>, treba da osiguraju mogu\u0107nost u\u017eivanja digitalnih prava deteta, bez ograni\u010denja kori\u0161\u010denja interneta ali uz osiguranje njihove bezbednosti i edukacije dece kako da prepoznaju \u0161tetne sadr\u017eaje na internetu, kako da se sami za\u0161tite i kako da internet koriste za edukaciju a ne samo zabavu.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.masina.rs\/deca-u-digitalnom-svetu-kako-da-deca-bezbedno-uzivaju-svoja-digitalna-prava\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Ma\u0161ina<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vi\u0161e pa\u017enje treba posvetiti sadr\u017eajima kojima se deca izla\u017eu i aktivnostima dece (\u0161ta ona rade na mre\u017ei i za\u0161to), a manje tome koliko vremena deca provode ispred ekrana<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283812,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-328462","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328462","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=328462"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328462\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":328463,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/328462\/revisions\/328463"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283812"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=328462"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=328462"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=328462"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}