{"id":327713,"date":"2021-09-11T10:26:33","date_gmt":"2021-09-11T08:26:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=327713"},"modified":"2021-09-11T10:27:20","modified_gmt":"2021-09-11T08:27:20","slug":"zavisnost-od-droga-je-bolest-a-ne-zlocin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/09\/11\/zavisnost-od-droga-je-bolest-a-ne-zlocin\/","title":{"rendered":"Zavisnost od droga je bolest, a ne zlo\u010din\u00a0\u00a0\u00a0"},"content":{"rendered":"<p><strong>Tridesetdvogodi\u0161nji mu\u0161karac<\/strong> iz Bara, koji je u procesu odvikavanja od droga, tvrdi da su osobe poput njega gotovo uvijek neprimjereno, drsko i sa predrasudama do\u010dekane u javnim zdravstvenim ustanovama. Smatra kako medicinski radnici imaju mnogo predrasuda prema osobama koje koriste droge i da ih \u010desto posmatraju kao kriminalce, a ponekad tako i tretiraju. Na pitanje kakav je to \u201ekriminalisti\u010dki tretman\u201c, on odgovara da su \u010desti komentari poput: \u201eA jesi se sino\u0107 lijepo proveo, jesi\u201c; \u201eJesu li te iz policije poslali\u201c i sli\u010dno.<\/p>\n<blockquote><p>\u201eBio sam u domu zdravlja mo\u017eda tri puta, a u hitnoj vi\u0161e puta iz razli\u010ditih razloga koji su povezani sa drogom i uvijek su gledali da mi \u0161to prije daju neku injekciju, adrenalin ili ne\u0161to, i da se gubim. Uvijek se pona\u0161aju tako da imam osje\u0107aj da ih ne\u0161to brukam\u201c, ka\u017ee na\u0161 sagovornik.<\/p><\/blockquote>\n<p>Pomenute stvari, te kr\u0161enje prava na privatnost od strane medicinskih radnika, natjerale su ga da medicinsku pomo\u0107 potra\u017ei u Evropskoj uniji, daleko od Crne Gore. Na\u0161 sagovornik ka\u017ee da su ga, po\u0161to \u017eivi u maloj sredini, poznanici na ulici pitali kako je, \u0161to se ne lije\u010di i tome sli\u010dno, kazav\u0161i da su od nekoga iz bolnice ili doma zdravlja \u010duli o njegovom problemu.<\/p>\n<p>Iako \u010dlan 28 Ustava Crne Gore ka\u017ee da se \u201ejem\u010di dostojanstvo i sigurnost \u010dovjeka\u201c, na\u0161 sagovornik ka\u017ee da \u201ekada pre\u0111ete vrata dr\u017eavne bolnice ili doma zdravlja, najbolje je zaboraviti na dostojanstvo\u201c.<\/p>\n<p><strong>J.\u0110.<\/strong> iz Podgorice je u kasnim dvadesetim godinama, a droge je koristila tokom ranih dvadesetih.<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-289292\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/zavisnost-izolacija.jpg\" alt=\"\" width=\"414\" height=\"277\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/zavisnost-izolacija.jpg 640w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/zavisnost-izolacija-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/zavisnost-izolacija-580x388.jpg 580w\" sizes=\"(max-width: 414px) 100vw, 414px\" \/><\/p>\n<blockquote><p>\u201eMogla sam da okrivim lo\u0161e uslove, ne ba\u0161 najbolje djetinjstvo i sve \u0161to ide uz to, ali uzimanje droga je na kraju dana bio moj izbor, osim onda kada to vi\u0161e nije bio izbor nego bolest\u201c, povjerila nam je.<\/p><\/blockquote>\n<p>Tri puta je odlazila u Klini\u010dki centar Crne Gore (KCCG) i osoblje je, kako ona ka\u017ee, imalo dobru namjeru, ali lo\u0161 na\u010din. \u201eTi si djevojka, \u0161ta \u0107e ti to\u201c, \u201ebruka\u0161 oca i majku\u201c, pa, zatim, \u201ekako \u0107e\u0161 se udati, ko \u0107e te uzeti ovakvu\u201c, neki su od komentara koji su joj upu\u0107ivani, tvrdi ona. Dodaje da je uvijek jako dugo \u010dekala za pregled, medicinske sestre bi druge ljude propu\u0161tale prije nje, bez obja\u0161njenja. Jednom je i\u0161la u pratnji prijateljice, koja se medicinskim sestrama suprotstavila zbog takvog odnosa, a ona sama nikada nije reagovala jer, kako ka\u017ee, osje\u0107ala je da takav tretman zaslu\u017euje.<\/p>\n<p>KCCG je u 2020. godini registrovao 405 zavisnika o psihoaktivnim supstancama, potvr\u0111eno nam je iz ove ustanove, na osnovu podataka uzetih iz protokola u Psihijatrijskoj ambulanti.<\/p>\n<p>Zavisnici na tretmanu odvikavanja naj\u010de\u0161\u0107e dolaze radi propisivanja supstitucione terapije za lijek Buprenorfin. Na programu za supstitucionu terapiju lijeka Buprenorfin nalazi se 110 zavisnika koji svakodnevno dolaze u zakazano vrijeme.<\/p>\n<p><strong>Dr Senad Kala\u010d,<\/strong> spec. psihijatar, na\u010delnik Odjeljenja za toksikomaniju Klinike za psihijatriju, ka\u017ee da u odnosu na raniji period sve je manje stereotipa i predrasuda u odnosu na korisnike psihoaktivnih supstanci.<\/p>\n<p>Kada je rije\u010d o zaposlenima u Klinici\u00a0za psihijatriju KCCG, prerasuda i stereotipa ima manje nego ranije, tvrdi Kala\u010d, i dodaje da je to medicinsko-socijalni problem koji treba da se tretira kao i ostali zdravstveni problem, individualno prema svakom zavisniku, shodno procjeni njegovog ili njenog stanja i potrebe.<\/p>\n<p>Kala\u010d ka\u017ee da tokom rada u psihijatrijskoj ambulanti, zbog prirode patologije, \u010desto se de\u0161avaju verbalni i fizi\u010dki napadi na zaposlene od strane korisnika psihoaktivnih supstanci, zbog \u010dega je uvijek prisutan i za\u0161titar.<\/p>\n<blockquote><p>\u201cUkoliko konflikt ne mogu da rije\u0161e medicinsko osoblje i za\u0161titar, tra\u017ei se asistencija Uprave policije. Razlog nezadovoljstva ovih pacijenata je uvijek zbog njihovog insistiranja da dobiju dozu lijeka koju oni sami odrede a ne onu koju prepisuje ljekar prema potrebnim medicinskim indikacijama\u201d, ka\u017ee Kala\u010d.<\/p><\/blockquote>\n<p>On poja\u0161njava kako je nekoliko zaposlenih ljekara pro\u0161lo kroz brojne seminare u zemlji i inostranstvu, kao i jedan specijalista strukovna medicinska sestra iz oblasti Zdravstvene njege u psihijatriji kroz istra\u017eiva\u010dki rad za potrebe izrade Specijalisti\u010dkog rada\u00a0 na temu \u201cRad sa zavisnicima od psihoaktivnih supstanci\u201d.<\/p>\n<p>Iz Op\u0161te bolnice Bar nijesu odgovorili na na\u0161a pitanja koja se ti\u010du rada sa osobama koje koriste droge i prolaze proz kroces odvikavanja.<\/p>\n<blockquote>\n<h1><strong>\u00a0<\/strong><strong>Njega i socijalna pravda da budu jednaki za sve <\/strong><\/h1>\n<\/blockquote>\n<p><strong>\u00a0<\/strong>Na\u0161 32-godi\u0161nji sagovornik ka\u017ee da mu je samo tokom jedne posjete javnoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori ponu\u0111eno psiholo\u0161ko savjetovanje za koje ka\u017ee da je trajalo jako kratko i da nije dobio poziv da opet do\u0111e. Zbog za\u0161tite identiteta, on ne \u017eeli da otkrijemo u kojem gradu EU se lije\u010dio ali ka\u017ee da su tamo psiholo\u0161ka podr\u0161ka i rad sa stru\u010dnjacima bili od presudnog zna\u010daja.<\/p>\n<blockquote><p>\u201eDesilo mi se dva puta, od povratka sa lije\u010denja, da se vratim starim navikama ali sam znao kako sa time da se nosim\u201c, ka\u017ee ovaj mladi \u010dovjek, uz obja\u0161njenje da dok je poku\u0161avao u Crnoj Gori da na\u0111e pravi put za izlije\u010denje \u201ekiksao\u201c je skoro svakog dana.<\/p><\/blockquote>\n<p><strong>Marija Radovi\u0107<\/strong>, koordinatorka Odjeljenja direktne asocijacije za osobe koje koriste\/injektiraju droge u NVO Juventas smatra da ako govorimo o mogu\u0107nosti zdravstvenog sistema da odgovori na potrebe osoba koje koriste droge, prostora za pobolj\u0161anje ima.<\/p>\n<p>Kao dobar recept za pobolj\u0161anje stanja osoba koje koriste droge ona preporu\u010duje multidisciplinarne intervencije, koje, pored farmakoterapije, uklju\u010duju i psiho-socijalnu podr\u0161ku i pomo\u0107, koja je, kako ona ka\u017ee, nedovoljna u na\u0161em zdravstvenom sistemu.<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-273920\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/ljekar.png\" alt=\"\" width=\"376\" height=\"256\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/ljekar.png 600w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/ljekar-300x204.png 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/ljekar-580x394.png 580w\" sizes=\"(max-width: 376px) 100vw, 376px\" \/><\/p>\n<blockquote><p>\u201cDostupnost servisa psiholo\u0161ke podr\u0161ke, kao i podr\u0161ke psihijatara koji su specijalizovani za ovu oblast je tako\u0111e ograni\u010dena, pa je to jo\u0161 jedno od pitanja koja treba da budu rije\u0161ena. Svakako, va\u017eno je u kontinuitetu raditi na senzibilisanju medicinskog osoblja za rad sa osobama koje koriste\/injektiraju droge, jer smo na\u017ealost \u010desto svjedoci da je i dalje prisutan odre\u0111eni stepen stigme. Va\u017eno je i re\u0107i da nemamo adekvatan odgovor kada je u pitanju rad sa djecom i mladima koji koriste droge\u201c, poru\u010duje Radovi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n<p>Pored toga, ona smatra da je psiholo\u0161ka podr\u0161ka izuzetno va\u017ena u kontekstu da su vi\u0161estruko diskriminisani i da podr\u0161ka od strane porodice, dru\u0161tva i institucija sistema \u010desto izostane, te je dostupnost takve podr\u0161ke potrebna.<\/p>\n<p>Za osobe koje koriste droge. psiholo\u0161ka pomo\u0107 nije va\u017ena samo u cilju izlije\u010denja i oporavka ve\u0107 i inkluzije. Psiholo\u0161ko savjetovanje im nudi mogu\u0107nost da lak\u0161e rije\u0161e stambeno pitanje, na\u0111u posao i uklope se u zajednicu.<\/p>\n<p><strong>Sanja \u0160i\u0161ovi\u0107,<\/strong> programska direktorica NVO CAZAS koja radi sa osobama koje koriste droge smatra da su kapaciteti zdravstvenog sistema Crne Gore za rad sa korisnicima\/cama\u00a0 droga veoma ograni\u010deni.<\/p>\n<blockquote><p>\u201eOsim \u0161to nemamo psihijatrijsku kliniku koja ima dovoljno prostornih, tehni\u010dkih i ljudskih kapaciteta da pro\u0161iri ponudu za lije\u010denje i podr\u0161ku, isto tako nemamo dovoljno programa koji su orjentisani ka \u017eenama koje koriste droge. Dakle, nedovoljan je broj rodno senzitivnih programa\u201c, ka\u017ee \u0160i\u0161ovi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n<p>Bolest zavisnosti je hroni\u010dna recidiviraju\u0107a bolest i veoma je va\u017eno da nakon procesa lije\u010denja, zavisnik u oporavku dobije podr\u0161ku koja je potrebna, ocjenjuje \u0160i\u0161ovi\u0107. Obja\u0161njava da je to zbog toga \u0161to tokom aktivne faze korisnici droga \u010desto izgube mre\u017eu podr\u0161ke koju \u010dine porodica, prijatelji i blisko okru\u017eenje, ali isto tako samo kori\u0161\u0107enje droga povla\u010di brojne posledice.<\/p>\n<blockquote><p>\u201eVolja za oporavkom i podr\u0161ka su klju\u010dne u istrajnosti u apstinenciji zbog \u010dega su savjetovanje, podr\u0161ka, grupe samopomo\u0107i i medijacija veoma va\u017ene u periodu resocijalizacije i reintegracije u zajednicu\u201c, zaklju\u010duje ona.<\/p>\n<h1><strong>Svi u Kakaricku goru<\/strong><\/h1>\n<\/blockquote>\n<p><strong>\u00a0<\/strong>Na\u0161 32-godi\u0161nji sagovornik koji je koristio naj\u010de\u0161\u0107e kokain i heroin ka\u017ee da je nekoliko puta dobio savjet u barskoj bolnici da ide u Kakaricku goru jer mu \u201eoni ne mogu ni\u0161ta\u201c.<\/p>\n<p>Kakaricka gora je javna ustanova za smje\u0161taj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci u Podgorici, koja je specijalizovana za tretman bolesti zavisnosti. Godi\u0161nje prosje\u010dno 45 osoba pro\u0111e kroz tretman u ovoj javnoj ustanovi, a na tom nivou je bilo interesovanje u protekle dvije godine, potvr\u0111eno nam je iz ove ustanove.<\/p>\n<p>Iz Kakaricke gore ka\u017eu da su ponosni na \u010dinjenicu da su jedina ustanova kolektivnog smje\u0161taja u Crnoj Gori u kojoj nije bilo importacije infekcije korona virusom me\u0111u klijentima i zaposlenima.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, upravo je to dio problema &#8211; ograni\u010deni kapaciteti i teritorijalna nepokrivenost. Pored drugih terapija i metoda, Kakaricka gora nudi i rad sa klijentima koji podrazumijeva individualne i grupne psihoterapije, koje \u010dine osnov tretmana, zatim psiholo\u0161ke radionice, radno-okupacionu terapiju, sportsko-rekreativne aktivnosti i zahtijeva aktivno uklju\u010divanje klijenta u proces oporavka.<\/p>\n<blockquote><p>\u201cPsihijatrijsko pra\u0107enje se odvija neposredno nakon prijema klijenta\/kinje, a u odnosu na procjenu njegovog\/njenog stanja i rezultata testiranja na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu. Pra\u0107enje se sprovodi tokom trajanja tretmana, posebno kod onih klijenata\/kinja gdje su se u toku rada pojavile potrebe za okupiranjem propratnih psihi\u010dkih tegoba i stanja\u201d, saop\u0161teno je iz ove ustanove.<\/p><\/blockquote>\n<p>Da psiholo\u0161ka podr\u0161ka i savjetovanje mogu uroditi plodom svjedo\u010de rezultati programa JU Kakricka gora koja do sada ima stotine primjera klijenkinja i klijenata koji su pro\u0161li kroz tretman u njihovoj ustanovi i danas \u017eive funkcionalne \u017eivote, studiraju, u radnom su odnosu, zasnovali su porodicu kao \u0161to nam je poru\u010deno iz Kakaricke gore.<\/p>\n<p>Sanja \u0160i\u0161ovi\u0107 ka\u017ee da je pohvalno to \u0161to JU Kakaricka gora ima \u017eensko odjeljenje te da je to zna\u010dajno unaprijedilo pristup programima resocijalizacije i rehabilitacije za \u017eene.<\/p>\n<blockquote>\n<h1><strong>\u00a0<\/strong><strong>Droge se koriste sve vi\u0161e, a strategije vi\u0161e nema<\/strong><\/h1>\n<\/blockquote>\n<p>U UNODC-om Svjetskom izvje\u0161taju o drogama 2021. navodi se da je oko 275 miliona ljudi koristilo drogu \u0161irom svijeta u posljednjih godinu dana, dok je vi\u0161e od 36 miliona ljudi patilo od poremec\u0301aja upotrebe droga.<\/p>\n<p>No, \u010dini se da masovna upotreba droga nije dovoljna za podizanje svijesti gra\u0111ana u Crnoj Gori, posebno starijih, o ovom problemu. Me\u0111u mla\u0111om populacijom situacija je ne\u0161to druga\u010dija. Tokom poslednje dvije godine u Crnoj Gori se vodi aktivna kampanja za legalizaciju marihuane, koju su pokrenuli mladi ljudi.<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-310133 alignright\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/kokain.jpg\" alt=\"\" width=\"412\" height=\"251\" \/><\/p>\n<p>Globalni izvje\u0161taj o drogama je primijetio da se u posljednje 24 godine potencijal kanabisa povec\u0301ao za \u010dak \u010detiri puta dok je procenat adolescenata koji su kanabis smatrali \u0161tetnim opao za \u010dak 40 procenata, uprkos dokazima da je upotreba kanabisa povezana je sa raznim zdravstvenim i drugim \u0161tetama, posebno me\u0111u redovnim dugotrajnim korisnicima. To mo\u017ee biti gubitak nervnih \u0107elija, slabo pam\u0107enje, nagle promjene u te\u017eini. \u00a0Sa druge strane, kanabis se pokazao kao dobra stvar u svrhe medicine i lije\u010denja kao \u0161to u osloba\u0111anje od bola, opu\u0161tanje mi\u0161i\u0107a i sli\u010dno, pa je iz tog razloga u nekim zemljama, kao \u0161to su Holandija i Kalifornija, legalizovan. Za legalizaciju marihuane u i Crnoj Gori je pokrenuta peticija i osnovana NVO Legalizuj.me, o \u010demu je <a href=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/03\/28\/od-legalizacije-marihuana-zasad-samo-peticija\/\">PCNEN ranije izvje\u0161tavao<\/a>.<\/p>\n<p>Iako se 2021. godina bli\u017ei kraju, nove strategije u oblasti nema. Poslednji usvojeni dokumenti su Strategija Crne Gore za sprje\u010davanje zloupotrebe droga 2013-2020 i Akcioni plan 2013-2016. UNDOC je istra\u017eivao i izvijestio o Sistemima lije\u010denja zavisnosti od droga na Zapadnom Balkanu. U istra\u017eivanje su uklju\u010dene Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija, ali ne i Crna Gora.<\/p>\n<p><strong>\u00a0Marija PE\u0160I\u0106<\/strong><\/p>\n<blockquote><p><em><strong>\u00a0<\/strong>Pri\u010da je nastala u okviru projekta \u201cUnapre\u0111enje praksi lokalnih medija za izvje\u0161tavanje o ljudskim i manjinskim pravima\u201d koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Projekat je dijelom finansirala Ambasada SAD u Podgorici. Mi\u0161ljenja, nalazi, zaklju\u010dci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odra\u017eavaju nu\u017eno stav Stejt dipartmenta\/Vlade SAD.<br \/>\n<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Osobe na odvikavanju od zavisnosti o drogama u Crnoj Gori \u017ertve su stereotipa i stigmatizacije, a na negativne reakcije nailaze svakodnevno, dok neki od njih ka\u017eu da ih tako tretiraju i zdravstveni radnici u ustanovama \u010diji su korisnici. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":327714,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546],"tags":[],"class_list":["post-327713","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/327713","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=327713"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/327713\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":327718,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/327713\/revisions\/327718"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/327714"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=327713"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=327713"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=327713"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}