{"id":327457,"date":"2021-09-07T17:48:38","date_gmt":"2021-09-07T15:48:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=327457"},"modified":"2021-09-07T17:50:56","modified_gmt":"2021-09-07T15:50:56","slug":"zene-nedovoljno-zasticene-i-u-virtuelnom-prostoru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/09\/07\/zene-nedovoljno-zasticene-i-u-virtuelnom-prostoru\/","title":{"rendered":"\u017dene nedovoljno za\u0161ti\u0107ene i u virtuelnom prostoru"},"content":{"rendered":"

Tokom 2020. i 2021. godine Grupa za suzbijanje visokotehnolo\u0161kog kriminala primila je 121 prijavu podnijetu od strane gra\u0111anki\/na Crne Gore koja se odnosila na onlajn nasilje, a procesuirala je samo 27 izvr\u0161ilaca krivi\u010dnih djela.<\/p>\n

Iz Uprave policije ka\u017eu da odre\u0111eni broj prijava nije kvalifikovan kao krivi\u010dno djelo, pa samim tim nijesu preduzimane dalje aktivnosti. Tako je i slu\u010daj dvadesetdvogodi\u0161nja Baranke\u00a0 ostao nerazrije\u0161en.<\/p>\n

Ona je od 11. juna ove godine po\u010dela svakodnevno da dobija poruke sa razli\u010ditih brojeva od njoj nepoznatih mu\u0161karaca.<\/p>\n

\u201dNa\u0161la sam se u nezgodnoj situaciji jer sam po\u010dela da dobijam poruke neprikladnog sadr\u017eaja, koje nemaju nikakvih dodirnih ta\u010daka sa mnom. Sve se odvijalo na Viber-u, uglavnom, tako\u0111e i na WhatsApp-u, ali u mnogo manjoj mjeri, a u pitanju su bili mu\u0161karci iz Srbije, kao i iz Bosne i Hercegovine\u201c, ka\u017ee ona.<\/p><\/blockquote>\n

Djevojak je, uz pomo\u0107 par prijatelja, uspjela da sazna neke detalje. Izme\u0111u ostalog, i to da jedan la\u017eni instagram profil \u0161alje nepoznatim mu\u0161karcima njen broj telefona. Te informacije i skrin\u0161otove poruka podijelila je sa lokalnom policijom.<\/p>\n

\u201dU policiji nijesam nai\u0161la na razumijevanje. Dobila sam kontakt e-mail njihovog stru\u010dnjaka za sajber kriminal, obratila mu se, a zauzvrat dobila odgovor da to nije ni njegova nadle\u017enost\u201c, ka\u017ee djevojka.<\/p><\/blockquote>\n

Iako su poslije par mjeseci poruke prestale da joj sti\u017eu, ona ka\u017ee da se u tom periodu osje\u0107ala veoma upla\u0161eno i bespomo\u0107no. \u201dNajte\u017ee mi je palo to \u0161to pomo\u0107 nijesam dobila, pa mi je ostajalo samo da \u010dekam da sve prestane\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Psiholo\u0161kinja Adriana Pejakovi\u0107 ka\u017ee da ve\u0107ina \u017eena koje su \u017ertve onlajn nasilja smatraju da ne\u0107e dobiti adekvatnu za\u0161titu i da misle da su prepu\u0161tene same sebi ili da su same \u201ckrive\u201d za ne\u010dije nasilno pona\u0161anje.<\/p>\n

\u201dUzmimo primjer osvetni\u010dke pornografije gdje partner, u gotovo 100 % slu\u010dajeva mu\u0161karac, prijeti da \u0107e intimne sminke seksualnog odnosa sa partnerkom objaviti na internetu ili ih objavi. Kako se osje\u0107a \u017ertva? Da li to prijavljuje? Koje su sankcije za po\u010dinioca? Trebalo bi omogu\u0107iti ve\u0107u vidljivost i dostupnost informacija o na\u010dinima za\u0161tite i mjerama protiv nasilja\u201c, ka\u017ee Pejakovi\u0107.<\/p>\n

\"\"

Adrijana Pejakovi\u0107<\/p><\/div><\/blockquote>\n

Kakve emotivne posljedice ovo ostavlja na \u017ertve? Pejakovi\u0107 ka\u017ee da zavisi od vi\u0161e faktora, poput toga koliko dugo traje nasilje, da li osoba ima podr\u0161ku i na koje je na\u010dine ugro\u017eena.<\/p>\n

\u201dSjetimo se samo primjera kada se \u017eene odva\u017ee da prijave npr. seksualno nasilje i kada \u010ditamo komentare na dru\u0161tvenim mre\u017eama – od onih \u2018da je sama kriva\u2019, \u2018da mora da ga je izazvala\u2019, do toga da se raspravlja kako se obukla ili koliko je\u00a0 vremena pro\u0161lo od kad je prijavila nasilje da bi se utvrdila njena krivica u tome\u201c, ka\u017ee psiholo\u0161kinja.<\/p><\/blockquote>\n

Ona ka\u017ee da \u017ertve nasilja mogu osjetiti strah, povi\u0161enu aksoznost, osje\u0107ati se deprimirano ili \u010dak depresivno, mogu strahovati za svoju bezbjednost i razviti simptome posttraumatskog poreme\u0107aja ili, pak, neki drugi psihi\u010dki problem.<\/p>\n

\u201dMoje je terapijsko iskustvo da \u010desto \u017eene ni ne prepoznaju online nasilje i da je ono \u010desto normalizovano\u201c, ka\u017ee Pejakovi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

Ona isti\u010de da su normalna komunikacija, rje\u0161avanje konflikata na konstruktivan na\u010din i emocionalana pismenost veoma va\u017ene vje\u0161tine za boravak u onlajn prostoru.<\/p>\n

\u201d\u017dene su i dalje ranjiva kategorija za onlajn nasilje, a posebno mlade \u017eene i djevojke koje su dvostruko ranjive – i kao mlade osobe i kao \u017eene – i potrebna nam je sistemska podr\u0161ka da se nejednakost polova, koja se na ovaj na\u010din ostvaruje, ukine i da je zamijenimo znanjem, obrazovanjem kao i jezikom ljubavi i po\u0161tovanja\u201c, isti\u010de Pejakovi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

Iako su nam iz Uprave policije rekli da su, kada su u pitanju onlajn nasilje, podjednako zastupljena oba pola, direktorica Centra za \u017eenska prava Maja Rai\u010devi\u0107 ka\u017ee da su \u017eene naj\u010de\u0161\u0107e \u017ertve svih oblika rodno zasnovanog nasilja, pa tako i seksualnog uznemiravanja i uho\u0111enja na internetu.<\/p>\n

\n
\"\"

Maja Rai\u010devi\u0107<\/p><\/div>\n

\u201dKao i kod drugih oblika, uzrok le\u017ei u istorijskoj nejednakosti mu\u0161karaca i \u017eena i u kulturnim obrascima koji uslovljaju jasnu podjelu rodnih uloga na mu\u0161ke i \u017eenske, pri \u010demu se djevoj\u010dice jo\u0161 uvijek u\u010de podre\u0111enosti, popustljivosti, preuzimanju odgovornosti i krivice za mu\u0161ko pona\u0161anje, a dje\u010daci dominaciji, kontroli, a vrlo \u010desto i tolerantnom stavu\u00a0 prema seksualnom uznemiravanju, koje se u dana\u0161njem vremenu sve \u010de\u0161\u0107e de\u0161ava u virtuelnoj sferi\u201c, ka\u017ee Rai\u010devi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

Ona isti\u010de da nam, (\u201ciako poznaje mnoge \u010dasne i profesionalne pojedince u u na\u0161im institucijama\u201c) nedostaje jasan i predvidljiv sistem koji \u0107e automatski da se pokrene kada neko prijavi nasilje i koji \u0107e bez odlaganja i preispitivanja motiva \u017ertve odreagovati u njenom najboljem interesu i u skladu sa propisanim Protokolom o postupanju institucija u slu\u010dajevima nasilja nad \u017eenama.<\/p>\n

\u201eZasad je praksa takva da postupak u velikoj mjeri zavisi od zainteresovanosti i posve\u0107enosti pojedinaca, a intencija je da imamo ujedna\u010denu i efikasnu praksu koja \u0107e \u017ertvama ovih nedjela omogu\u0107iti da budu redovno informisane o svojim pravima i toku postupka, da osje\u0107aju povjerenje u sistem i da dobiju punu, zakonom garantovanu, za\u0161titu i pristup pravdi. To nije lista \u017eelja, ve\u0107 zakonska obaveza svih pojedinaca i institucija koji \u010dine sistem za\u0161tite od nasilja, bilo da su u pitanju policija, sudstvo, tu\u017eila\u0161tvo, socijalne , zdravstvene i obrazovne ustanove\u201c, ka\u017ee Rai\u010devi\u0107.<\/p>\n

Profili osoba koje se kriju iza la\u017enih profila i \u0161ire netrpeljivost<\/strong><\/h1>\n

Kada govorimo o osobama koje se kriju iza la\u017enih profila i \u0161ire netrpeljivost u sajber prostoru, psiholo\u0161kinja Pejakovi\u0107 smatra da su\u00a0 to osobe koje imaju neke probleme i \u201dneprora\u0111ene komplekse\u201c, koje neadekvatno prazne u onlajn prostoru.<\/em><\/p>\n

\u201dNekada se radi o osobama koje nisu u stanju da poka\u017eu ljutnju i odbrane se u realnom \u017eivotu, pa svoju neiskori\u0161tenu agresiju prazne pod maskom la\u017enog identiteta, znaju\u0107i da su bezbjedni. Nekada se radi o osobama koje imaju specifi\u010dne probleme, npr. mizoginije ili mr\u017enje prema \u017eenama, pa im je potrebno da svoje neadekvatne stavove izraze na destruktivan na\u010din. Svakako da tu mo\u017ee biti rije\u010di o raznim patologijama, koje mogu a ne moraju biti i klini\u010dke prirode: psihopatija, sociopatija, problemi sa alkoholom, supstancama itd\u201c, navodi Pejakovi\u0107.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Koja krivi\u010dna djela prijavljuju gra\u0111anke\/ni?<\/strong><\/h1>\n

Iz Uprave policije ka\u017eu da se tokom 2020. i 2021. godine najve\u0107i broj prijava podnijetih od strane gra\u0111anki\/na odnosio na krivi\u010dna dijela koja su po\u010dinjena kori\u0161\u0107enjem informacionih tehnologija i to: ugro\u017eavanje sigurnosti, neovla\u0161\u0107eno prikupljanje i kori\u0161\u0107enje li\u010dnih podataka, izazivanje nacionalne rasne i vjerske mr\u017enje, izazivanje panike i nereda, neovla\u0161\u0107eno objavljivanje i prikazivanje tu\u0111eg spisa, portreta i snimka.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Teodora \u0110URNI\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201dMoje je terapijsko iskustvo da \u010desto \u017eene ni ne prepoznaju online nasilje i da je ono \u010desto normalizovano\u201c, ka\u017ee psiholo\u0161kinja Adrijana Pejakovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":327458,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-327457","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/327457","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=327457"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/327457\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":327464,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/327457\/revisions\/327464"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/327458"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=327457"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=327457"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=327457"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}