Akcija za ljudska prava ukazuje da su protekli doga\u0111aji na Cetinju pokazali sve rizike koje po mir nose nacionalne i vjerske podjele, a posebno njihova politi\u010dka zloupotreba. Na sre\u0107u, nije do\u0161lo do ljudskih \u017ertava, a dr\u017eava Crna Gora je prete\u017eno uspjela da obezbijedi po\u0161tovanje ljudskih prava na slobodu vjeroispovjesti, sa jedne, i slobodu mirnog okupljanja, sa druge strane, u jednoj veoma zahtjevnoj situaciji. Na\u017ealost, nije bila obezbije\u0111ena primjena zdravstvenih mjera u cilju za\u0161tite prava na \u017eivot i zdravlje i ponovo je do\u0161lo i do ugro\u017eavanja slobode medija da izvje\u0161tavaju sa javnih skupova. Sve prijave na prekomjernu upotrebu sile od strane policije treba istra\u017eiti i procesuirati sve koji su kr\u0161ili zakon, bilo da su demonstranti ili policajci.<\/p>\n
U nezahvalnom javnom diskursu uzavrelih nacionalisti\u010dkih strasti, podsje\u0107amo na imperativ vladavine prava i ljudskih prava.<\/p>\n
Dr\u017eava ima obavezu da obezbijedi po\u0161tovanje ljudskih prava i u vrlo slo\u017eenim situacijama, do kakve je do\u0161lo na Cetinju, gdje su suprotstavljena prava demonstranata na slobodu izra\u017eavanja i mirnog okupljanja i prava vjerske zajednice, Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve, da ispoljava svoju vjeru u vidu obreda ustoli\u010denja mitropolita bez ometanja.<\/p>\n
Evropski sud za ljudska prava je vi\u0161e puta naglasio da su ta prava jednako za\u0161ti\u0107ena, da ni jedno od njih nije apsolutno i da se ona ne mogu tuma\u010diti na na\u010din da bilo kome ko se ne sla\u017ee s nekom vjerskom organizacijom u bilo kom pogledu dozvoljava da onemogu\u0107i odr\u017eavanje vjerskog obreda, da ga prekine ili da remeti javni red prilikom odr\u017eavanja tog obreda (presude Evropskog suda za ljudska prava, na primjer, u predmetima Bulgaru protiv Rumunije, odluka, 2012; Karaahmed protiv Bugarske, presuda, 2015). Tako\u0111e, sprje\u010davanje i ometanje vjerskih obreda u Crnoj Gori je krivi\u010dno djelo, ka\u017enjivo nov\u010danom kaznom ili zatvorom do tri godine (\u010dl. 161 KZCG \u2013 Povreda slobode ispovijedanja vjere i vr\u0161enja vjerskih obreda).<\/p>\n
Dr\u017eava je bila du\u017ena da obezbijedi po\u0161tovanje suprotstavljenih prava tako \u0161to bi obezbijedila i ustoli\u010denje mitropolita u Cetinjskom manastiru, kao i miran protest protiv tog obreda.<\/p>\n
Iako je dr\u017eava obezbijedila da se obred na Cetinju odr\u017ei, tome nisu prisustvovali svi predvi\u0111eni sve\u0161tenici, jer su demonstranti blokirali puteve na ulazu u Cetinje. Ove blokade je policija dozvolila i sve\u0161tenici su se vratili u Podgoricu. Ako bi sud o tome odlu\u010divao, morao bi da ispita da li je policija ispravno procijenila da bi razbijanje blokade puta moglo da ima nesrazmjerno ve\u0107e \u0161tetne posljedice od za\u0161tite prava sve\u0161tenika na slobodu vjeroispovjesti.<\/p>\n
S druge strane, protest na Cetinju je u pojedinim segmentima prevazi\u0161ao okvire mirnog okupljanja. Sloboda mirnog okupljanja ne \u0161titi one koji policiju napadaju kamenicama, eksplozivnim napravama ili probijaju policijske kordone (kako je to Evropski sud za ljudska prava utvrdio u presudama Protopapa protiv Turske, Oya Ataman protiv Turske, Razvozzhayev protiv Rusije, Primov protiv Rusije), a \u0161to je tokom ju\u010dera\u0161njeg dana na Cetinju zabilje\u017eeno i video snimcima, i zbog \u010dega je dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo ve\u0107 pokrenulo neke postupke.<\/p>\n
Tako\u0111e, iako je ta\u010dno da je dr\u017eava du\u017ena da toleri\u0161e i nezakonita okupljanja koja nisu prijavljena u skladu sa zakonom \u2013 kao u slu\u010daju protesta na Cetinju – ona ima tu obavezu samo \u201cdok takvo okupljanje ne postane stvarna opasnost po javni red ili namjerno ozbiljno ugro\u017eavanje zakonitih aktivnosti drugih od strane demonstranata i to zna\u010dajnije nego \u0161to je normalno o\u010dekivati od u\u017eivanja prava na mirno okupljanje\u201d (Mushegh Saghatelyan, st. 246). \u201eKada organizatori namjerno i bez dovoljno opravdanja ne po\u0161tuju obavezu prijave skupa, ne po\u0161tuju odobrenu trasu ili pretjerano ometaju prava drugih, takva okupljanja ne u\u017eivaju za\u0161titu kao zakonita okupljanja\u201c (Kudrevi\u010dius protiv Litvanije, st. 156).<\/p>\n
Protestanti su na Cetinju blokirali sve ulaze u grad da bi onemogu\u0107ili odr\u017eavanje vjerskog obreda. Dr\u017eava je i takvo okupljanje, \u010diji je cilj bio da se \u201enamjerno ozbiljno ugrozi zakonito vr\u0161enje aktivnosti od strane drugih\u201c tolerisala sve dok nije do\u0161lo vrijeme da se obred odr\u017ei. \u010cak i tada blokada puteva nije probijena, ve\u0107 su samo patrijarh i mitropolit, u Cetinjski manastir prevezeni helikopterom, dok su ostali sve\u0161tenici bili prinu\u0111eni da odustanu od prisustvovanja obredu.<\/p>\n
Posebno je pitanje da li je policija, prilikom intervenisanja na Cetinju, u blizini manastira koji je obezbije\u0111ivala, srazmjerno primijenila dozvoljena sredstva prinude (suzavac, \u0161ok bombe), odnosno da li je primijenila gumene metke, koje Uprava policije tvrdi da nije imala. Ovo zahtijeva pa\u017eljivu istragu svakog pojedina\u010dnog slu\u010daja. Policija u principu ima pravo da primijeni sredstva prinude kada se njeni slu\u017ebenici napadaju bilo kamenicama ili neposrednom fizi\u010dkom silom, a \u0161to se na Cetinju de\u0161avalo i zabilje\u017eeno je video snimcima. Uprava policije je saop\u0161tila da nije upotrebljavala gumene metke i pozvali su da se svaki slu\u010daj povreda prijavi da bi se to istra\u017eilo. Sve video snimke o intervenciji policije i radnjama demonstranata treba dostaviti nadle\u017enim dr\u017eavnim organima i insistirati na tome da se sve prijave nezakonitog pona\u0161anja istra\u017ee. Dr\u017eava ima posebnu obavezu da istra\u017ei svaki slu\u010daj prijave na prekomjernu upotrebu sile od strane njenih slu\u017ebenika.<\/p>\n
Zajedni\u010dko za sve skupove, i u Podgorici i na Cetinju odr\u017eanim 4. i 5. septembra je potpuno nepo\u0161tovanje zdravstvenih mjera. Propisi su kr\u0161eni u pogledu propisanog najve\u0107eg broja ljudi koji je mogao prisustvovati javnom okupljanju (50 i to na distanci od 2 m i najvi\u0161e 30 minuta), propisane distance prilikom vr\u0161enja vjerskog obreda (jedno lice na 10m2 uz dr\u017eanje distance od 2m), nisu no\u0161ene ni maske niti je distanca po\u0161tovana. Smatramo da je sasvim nerazumno i krajnje neodgovorno tolerisanje nepo\u0161tovanja ovih mjera u situaciji u kojoj je u Crnoj Gori do danas od epidemije korone umrlo 1770 ljudi, svaki dan ih se razboli oko 500, prije neki dan ih je umrlo \u010dak 15, pri \u010demu je Crna Gora sada tre\u0107a dr\u017eava u svijetu po ukupnom broju slu\u010dajeva zaraze korona virusom i sedma po ukupnom broju smrtnih slu\u010dajeva posmatrano na milion stanovnika (www.worldometers.info\/coronavirus).<\/p>\n
Prilikom do\u010deka patrijarha Porfirija prijavljen je slu\u010daj ometanja reporterke Pobjede, a na protestima na Cetinju ometanje novinarske ekipe televizije N1, nekih pojedina\u010dnih izvje\u0161ta\u010da, kao i blogera iz Bosne i Hercegovine da izvje\u0161tavaju sa tog doga\u0111aja. Osu\u0111ujemo sva ometanja slobode medija, pozivamo da se utvrdi odgovornost za takve radnje i da se odgovorni sankcioni\u0161u u skladu s va\u017ee\u0107im propisima. Ponovo apelujemo da se sprje\u010davanje novinara i napad na novinara u obavljanju profesionalne djelatnosti hitno propi\u0161u kao krivi\u010dna djela.<\/p>\n
Imaju\u0107i u vidu razloge za odr\u017eavanje protesta na Cetinju, osu\u0111ujemo svako nepo\u0161tovanje dr\u017eavnosti Crne Gore, crnogorskog nacionalnog identiteta i Crnogorske pravoslavne crkve, kao vjerske zajednice u Crnoj Gori. Sva sporna pitanja, uklju\u010duju\u0107i vlasni\u0161tvo vjerskih zajednica nad crkvama i hramovima i prava na kori\u0161\u0107enje tih crkava i hramova, moraju da se pokrenu i rje\u0161avaju u skladu sa zakonom, bez onemogu\u0107avanja slobode vjeroispovjesti i ugro\u017eavanja bilo \u010dije bezbjednosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U nezahvalnom javnom diskursu uzavrelih nacionalisti\u010dkih strasti, podsje\u0107amo na imperativ vladavine prava i ljudskih prava.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283016,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-327451","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/327451","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=327451"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/327451\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":327452,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/327451\/revisions\/327452"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=327451"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=327451"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=327451"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}