{"id":327407,"date":"2021-09-07T07:09:46","date_gmt":"2021-09-07T05:09:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=327407"},"modified":"2021-09-07T07:09:46","modified_gmt":"2021-09-07T05:09:46","slug":"nasilna-logika-humanitarizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/09\/07\/nasilna-logika-humanitarizma\/","title":{"rendered":"Nasilna logika humanitarizma"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Faisal Devji<\/strong><\/p>\n<p>\u201eIdeja da mo\u017eemo da se bavimo pravima \u017eena \u0161irom sveta koriste\u0107i vojnu silu nije racionalna.\u201c Ta re\u010denica predsednika Bidena u intervjuu sa Georgeom Stephanopoulosom od 18. avgusta, na mre\u017ei ABC, obelodanila je paradoks humanitarne intervencije. Ona je va\u017eno priznanje: poku\u0161aj da nasiljem re\u0161avamo nasilje slu\u017ei samo nastavljanju nasilja. Mnogi komentari o dve decenije intervencije zapada u Avganistanu pretpostavljaju da je zapadni humanitarizam samo prikrivao politi\u010dke ciljeve ili da im je bio podre\u0111en. \u010cini se, me\u0111utim, da je Biden shvatio da humanitarizam, daleko vi\u0161e nego politika, opravdava, legitimizuje, a zapravo i iziskuje nasilje.<\/p>\n<p>Kad je zami\u0161ljano nasilje, koje je izazvalo masovnu evakuaciju \u010dim su talibani u\u0161li u Kabul 15. avgusta, izostalo, glasine i histerija podstakli su njegovo pojavljivanje. Me\u0111unarodni mediji posve\u0107uju pa\u017enju svakom izve\u0161taju o nasilju u zemlji, mada su tokom dvadeset godina uglavnom zanemarivali mu\u010denja, silovanja, masakre i druge ratne zlo\u010dine zapadnih vojski i njihovih saveznika, koji su to \u010dinili kao i talibani, Al Kaida i Islamska dr\u017eava. Kona\u010dni humanitarni \u010din odlaze\u0107e koalicije, evakuacija \u201eranjivih\u201c Avganistanaca, morao je da bude opravdan pretnjom od nasilja, koje se kona\u010dno dogodilo 26. avgusta, s napadom bomba\u0161a-samoubica Islamske dr\u017eave na aerodromu.<\/p>\n<p>\u010cak i kad obe\u0107a da \u0107e odustati od humanitarnih intervencija zbog politi\u010dkih interesa, Biden je ipak povu\u010den natrag u sferu surovosti koja defini\u0161e te intervencije. Ali odre\u0107i se humanitarizma zbog politike ne zna\u010di \u017ertvovati saose\u0107anje u korist kalkulacije. U modernim vremenima politika je postala najva\u017enija arena za tra\u017eenje ljudske slobode i jednakosti. Kad politiku podredimo humanitarizmu, nu\u017eno razmenjujemo slobodu kao cilj za jednu budu\u0107nost koja se mo\u017ee ostvariti tek kad je problem nasilja ve\u0107 re\u0161en. To je bila i logika kolonijalizma, \u010diji su podanici opa\u017eani kao nespremni za nezavisnost zato \u0161to su njihovi me\u0111usobni odnosi bili obele\u017eeni nasiljem.<\/p>\n<p>Antikolonijalisti\u010dki pokreti uvek su tvrdili da je nasilje koje su prouzrokovale humanitarne intervencije evropskih imperija poniklo iz zabrane politike \u2013 i slobode \u2013 kolonizovanim podanicima. Humanitarizam je nesposoban da se nosi s nasiljem i nejednako\u0161\u0107u. \u010cini se da je Biden shvatio da name\u0161teni izbori i marionetski lideri biv\u0161e Islamske Republike Avganistana nisu mogli da uspostave politi\u010dku arenu u kojoj bi se ljudi mogli pona\u0161ati slobodno \u2013 i da su jezik i logika humanitarizma, u odsustvu bilo kakvih politi\u010dkih ciljeva, omogu\u0107ili ne samo da takva situacija nastane ve\u0107 i da se dugo odr\u017eava.<\/p>\n<p>U Avganistanu ili bilo gde drugde, humanitarne intervencije, koje se s razlogom defini\u0161u kao privremene, na kraju po\u010dinju da se oslanjaju na nejednakost i da je reprodukuju. One su zami\u0161ljene kao privremene i izuzetne upravo zbog svog nedemokratskog karaktera, zbog toga \u0161to oni kojima pomo\u0107 nije potrebna nude pomo\u0107 onima kojima je potrebna kao poklon, a ne kao pravo. A kad su ti humanitarci povrh svega i stranci, jo\u0161 ih manje doti\u010du \u017ealbe korisnika. U stvari, humanitarizam je odgovoran samo onima iznad sebe, donatorima organizacija, zainteresovanim stranama i stranim vladama, a ne onima ispod sebe \u2013 svojim korisnicima.<\/p>\n<p>Korisnici nemaju ni politi\u010dku jednakost ni demokratsku mo\u0107 nad svojim dobro\u010diniteljima mada se od njih tra\u017ee saveti za dodeljivanje pomo\u0107i ili zapo\u010dinjanje razvojnih projekata. Kad nisu poslu\u0161ni \u2013 ponekad i manipulativni \u2013 primaoci humanitarne pomo\u0107i, korisnici mogu izabrati ili da budu isklju\u010deni iz poklona ili da pribegnu nasilju protiv njih. Ne postoji politi\u010dki odnos izme\u0111u humanitarizma i njegovih korisnika, posebno onda kad humanitarne agencije rade s korumpiranim vladama kao \u0161to je ona nedavno zba\u010dena u Kabulu, kad podr\u017eavaju takve vlade i na taj na\u010din dalje ometaju demokratiju da spase ve\u0107i broj \u017eivota.<\/p>\n<p>Neodgovorne, nereprezentativne i antipoliti\u010dke, humanitarne intervencije se procenjuju na osnovu internih i ekonomskih merila kao \u0161to su najbolja praksa (koju defini\u0161u konkurenti), isplativost (koju defini\u0161e tr\u017ei\u0161te) i efikasna isporuka (merena bud\u017eetima i vremenskim okvirima o kojima se odlu\u010duje bez u\u010de\u0161\u0107a korisnika). Uzeti zajedno, ti oblici procenjivanja \u010dine neoliberalni model delovanja, \u010dije korisnike niko ne pita \u0161ta bi za njih trebalo uraditi. To je urodilo ne samo zamenjivanjem politike humanitarizmom ve\u0107 i podvo\u0111enjem politike pod ekonomske standarde, koji uvek te\u017ee ostvarivanju profita.<\/p>\n<p>Masovna korupcija, karakteristi\u010dna za zapadno prisustvo u Avganistanu, nije toliko posledica ratnih zahteva koliko neoliberalne prirode same intervencije, \u010dija je je humanitarna logika gurala politi\u010dku logiku u drugi plan \u010dak i kad su bile posredi vojne akcije. Preno\u0161enje bezbroj zadataka koje je nekad obavljala vojska na spoljne ugovara\u010de, na primer, presudno je premestilo rat iz politi\u010dke u ekonomsku logiku. Spoljni ugovara\u010di su motivisani profitom i time se defini\u0161u efikasnost i uspe\u0161nost njihovih operacija. Ali preno\u0161enje zadataka na ugovara\u010de tako\u0111e omogu\u0107uje ameri\u010dkim i savezni\u010dkim oru\u017eanim snagama da svaku krivi\u010dnu i politi\u010dku odgovornost prebace na privatni sektor.<\/p>\n<p>Ishod je Ponzijeva, ili piramidalna shema, u kojoj se javni novac usmerava ka privatnim kompanijama i konsultantima da bi vojska dobila ve\u0107i deo federalnog bud\u017eeta, a da se zato, uprkos ubijenima i ranjenima, ne plati nikakva politi\u010dka cena. Avganistan je bio samo jedna stanica u tim transferima, a i fondovi i profiti su se vra\u0107ali na zapad. Zanimljivo je i ovo: glavna roba te zemlje, heroin, igra sli\u010dnu ekonomsku ulogu: najve\u0107i deo profita ostvaren je u Evropi i Sjedinjenim Dr\u017eavama, gde \u017eive i spoljni ugovara\u010di te robe i njene mu\u0161terije.<\/p>\n<p>Ekonomska logika ne zahteva izlaznu strategiju. Upravo time se mo\u017ee objasniti dvadeset godina politi\u010dkog i vojnog poraza. Poraz se mogao tolerisati sve dok se ono \u0161to je prolazilo kao humanitarni napredak u sferi \u017eenskih prava, \u0161kolovanja devoj\u010dica i ekonomskog razvoja nastavljalo u sve manjim oblastima pod kontrolom vlade.<\/p>\n<p>U Avganistanu smo videli da se politika, sa svojom \u017ertvenom logikom slobode, pokazala va\u017enijom od narativa humanitarizma o unapre\u0111ivanju. Nadam se da predsednik Biden, kad priznaje da politika treba da bude prioritet, vidi politi\u010dku arenu kao prostor slobode, kako za Amerikance tako i za Avganistance. Ekonomski motivi mogu usporiti i o\u0161tetiti delovanje politike kao polja ljudske slobode, ali nikad ne mogu potpuno potisnuti ideju odgovornosti. Samo politi\u010dkim odnosom u kom oni koji upravljaju sredstvima za \u201egra\u0111enje nacije\u201c predstavljaju svoje gra\u0111ane i njima su odgovorni mogla se izbe\u0107i masovna korupcija karakteristi\u010dna za okupaciju Avganistana od Sjedinjenih Dr\u017eava i njihovih saveznika. Bez tog odnosa, humanitarne intervencije, kako vojne tako i monetarne, toleri\u0161u, a mo\u017eda \u010dak i opravdavaju nejednakost i nasilje.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/nasilna-logika-humanitarizma\/\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Avganistanu ili bilo gde drugde, humanitarne intervencije, koje se s razlogom defini\u0161u kao privremene, na kraju po\u010dinju da se oslanjaju na nejednakost i da je reprodukuju. (Foto: bostonreview.net)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":327408,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-327407","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/327407","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=327407"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/327407\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":327409,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/327407\/revisions\/327409"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/327408"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=327407"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=327407"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=327407"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}