Gotovo sve mjerne skale su definisane na sli\u010dan na\u010din – dogovorom ili konvencijom, po\u010dev\u0161i od na\u010dina na koji se mjeri temperatura pa do toga kako se mjeri ne\u0161to \u0161to se smatra prirodnim procesom, kao \u0161to je protok vremena. Iz perspektive s po\u010detka 21. vijeka mjerenje djeluje posve prirodno, sekundi, minute i sati su samo intervali koje je \u010dovjek, iz istorijskih razloga, odbrao za mjerenje vremena.<\/p>\n
Me\u0111utim, vrijeme se moglo mjeriti u sasvim druga\u010dijim intervalima. U sovjetskoj Rusiji i tokom Francuske revolucije bili su osmi\u0161ljavani kalendari sa sasvim druga\u010dijom organizacijom broja mjeseci i dana u nedjelji. Me\u0111utim, i jedan dan je mogao biti podijeljen druga\u010dije – recimo, na deset smerglina, tako da svaki smerglin ima deset turdnarka, koji su mogli biti podijeljeni na 100 remlina ili mo\u017eda 100 zomgloa.<\/p>\n
Umjesto ovih \u010dudnih naziva, kao osnovnu mjeru za vrijeme se koriste\u00a0 dobro znane sekunde.<\/p>\n
Kada se govori o mjerama za vrijeme unutar jedne godine, postoji jedna stvarna mjera koja je utemeljena na prirodnom procesu i, uslovno posmatrano, nije predmet dogovora. To je srednja du\u017eina dana – vrijeme koje je potrebno Zemlji da se okrene oko svoje ose, odnosno vrijeme za koje Sunce na nebeskoj sferi prividno “obi\u0111e” pun krug oko planete.<\/p>\n
Takozvani sideralni dan, \u0161to je vrijeme koje je Zemlji potrebno da napravi jednu rotaciju u odnosu na zvijezde “nekretnice”, kad se prera\u010duna u osnovne jedinice, iznosi 86.164 sekundi. Ovo je, kad\u0430 se razmisli, stvarno neugodan broj, bez ikakvog dubljeg smisla, osim \u0161to je posljedica \u010dinjenice da je astronomski, stvarni dan trebalo nekako uskladiti da se dijeli na 24 dijela koja se potom dijele na 60 minuta, pa opet 60, da bi se dobile sekunde.<\/p>\n
Definicija je ina\u010de manjkava i kad se u obzir uzme kako se dan zapravo defini\u0161e, koliko ta\u010dno traje, pa i da atomski satovi po sada\u0161njoj definiciji na godi\u0161njem nivou izgube jednu sekundu, koja se mora dodatnom konvencijom dodati kao “prestupna”.<\/p>\n
To je zato \u0161to su stvari zapravo definisane obrnutim redom – dan je ne samo prirodniji, nego i mnogo stariji pojam od sekunde i sata. U ne tako davnoj pro\u0161losti, prije mehani\u010dkih satova, vrijeme se u toku dana zapravo mjerilo temporalno – du\u017eina sata se mijenjala tako da ih stane 12 od svitanja do sumraka.<\/p>\n
U vrijeme sun\u010danih satova dan je od pono\u0107i do pono\u0107i ve\u0107 bio dijeljen na 24 dijela. Oni u praksi nisu bili jednaki, budu\u0107i da je ljeti obdanica du\u017ea i svaki pojedina\u010dni sat je danju du\u017ee trajao. Podjela dana na 24 dijela je ina\u010de starija od pojma sata, a sama rije\u010d i jeste potekla od gr\u010dkog naziva za “dio dana”.<\/p>\n
Po svemu sude\u0107i, takva podjela dana je do\u0161la od starih Sumera, ali zapravo nije poznato ta\u010dno zbog \u010dega. Postoji nekoliko hipoteza na tu temu. Po jednoj, stvar je u mijenama Mjeseca. Ako su drevni narodi uo\u010dili da izme\u0111u dvije Mjese\u010deve mjene protekne 30 dana, a da se tokom godine javi 12 Mjese\u010devih mjena, onda su u istom maniru mogli dijeliti i obdanicu na 12, odnosno dan na 24 dijela. Me\u0111utim, tek su Rimljani strogo definisali godinu sa 12 mjeseci, pa je ovo obja\u0161njenje u najmanju ruku klimavo.<\/p>\n
Jo\u0161 jedno od obja\u0161njenja se vezuje za ljudsku \u0161aku koja je navodno navela Sumerane da dan podijele na 12 dijelova. Ako savijete palac i pogledate unutra\u0161njost \u0161ake, primijeti\u0107ete kako vam je svaki od \u010detiri ispru\u017eene prsta podijeljen na tri cjeline, tako da pred sobom imate 12 podjednakih cjelina. To je olak\u0161avalo brojanje sati u toku dana, pa je zato i dan podijeljen na 12 dijelova.<\/p>\n
Uz ovo ide i zgodna okolnost da je 24 broj koji je djeljiv sa 2, 3, 4, 6, 8 i 12, tako da se s njim znatno lak\u0161e ra\u010duna nego sa 10 ili 10, kad ga treba dijeliti. Nema, me\u0111utim, jakih argumenata da se prihvati ili odbaci bilo koja od hipoteza, a nije isklju\u010deno i da su podjeli na 24-satni dan doprinijeli svi razlozi zajedno. (izvor:nezavisne.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ako savijete palac i pogledate unutra\u0161njost \u0161ake, primijeti\u0107ete kako vam je svaki od \u010detiri ispru\u017eene prsta podijeljen na tri cjeline, tako da pred sobom imate 12 podjednakih cjelina.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-327151","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/327151","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=327151"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/327151\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":327153,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/327151\/revisions\/327153"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=327151"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=327151"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=327151"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}