{"id":326841,"date":"2021-09-02T08:04:19","date_gmt":"2021-09-02T06:04:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=326841"},"modified":"2021-09-02T08:05:03","modified_gmt":"2021-09-02T06:05:03","slug":"povratak-geopolitike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/09\/02\/povratak-geopolitike\/","title":{"rendered":"Povratak geopolitike"},"content":{"rendered":"

Autor: Mario Stefanov<\/strong><\/p>\n

Nakon kratkotrajne euforije nastale padom Berlinskog zida i oholog progla\u0161enja pobjede liberalne demokracije kao kraja povijesti, nastupilo je, u manje od jednog desetlje\u0107a, otrije\u017enjenje sudarom sa stvarno\u0161\u0107u suvremenog svijeta. Ja\u010danje konkurentskih sila, Kine i Rusije i razorne posljedice nasilnog liberalnog intervencionizma diljem svijeta deluzije o tisu\u0107ljetnom globalnom carstvu liberalne demokracije i kraju povijesti kakav je u svojoj hit knjizi\u00a0 iz 1992 .godine \u201eThe End of History and the Last Man\u201c (\u201eKraj povijesti i posljednji \u010dovjek\u201c) proricao ameri\u010dki filozof Francis Fukuyama raspr\u0161ile su se kao balon od sapunice.<\/p>\n

Nastupilo je doba povratka starog i oporog realizma. Dogodio se veliki povratak geopolitike i spektakularna potvrda klasi\u010dnih, ve\u0107 zaboravljenih geopoliti\u010dkih teorija.<\/p>\n

U realnim uvjetima 21. stolje\u0107a potvr\u0111ena su geopoliti\u010dka promi\u0161ljanja ameri\u010dkog admirala i geostratega Alfreda Thayera Mahana i njegova doktrina o vladavini svjetskim morima kao izvoru mo\u0107i dr\u017eava, obznanjena davne 1890. godine u njegovom najzna\u010dajnijem djelu, knjizi \u201eThe Influence of Sea Power Upon History, 1660\u20131783\u201c.<\/p>\n

Diljem svijeta otvara se nova bitka, bitka za kontrolu mora i pomorskih komunikacija. One su, kako je i predvidio Mahan i njegovi sljedbenici, \u017eila kucavica svjetskog gospodarstva kojima teku sirovine, energenti i trgovina. Gotovo 90 posto svjetske trgovine odvija se pomorskim putom. Onaj tko kontrolira pomorske linije komunikacija (Sea lines of communication \u2013SLOC ) i tkzv. to\u010dke prigu\u0161enja pomorskog prometa, kao \u0161to su tjesnaci i prokopi, kontrolira svjetsku trgovinu. Atlantik,\u00a0 Indijski ocean i Pacifik stoga su podru\u010dja\u00a0 gdje se prelamaju i su\u010deljavaju\u00a0 interesi najmo\u0107nijih globalnih sila. Bliskoisto\u010dni ratovi, ameri\u010dke, britanske i europske vojne intervencije od malene Grenade preko Paname, Falklanda\u00a0 i dva zaljevska rata pokazali su va\u017enost pomorskih komunikacija za vo\u0111enje ratova i ostvarivanje vojne pobjede.<\/p>\n

Pobjedni\u010dka sila stizala je pomorskim putem na bilo koju to\u010dku zemaljske kugle. Vojna mo\u0107 dolazila je s flotnih sastava nosa\u010da zrakoplova i povr\u0161inskih brodova, kao i podmornica naoru\u017eanih krstare\u0107im projektilima. Pomorska mo\u0107 iskori\u0161tena je i za strate\u0161ko okru\u017eenje protivnika, Rusije i Kine, i o\u010duvanja mogu\u0107nosti vlastitog pomorskog manevra kontrolom klju\u010dnih pomorskih komunikacija i tjesnaca kao strate\u0161kih to\u010dki kontrole mora. Upravo onako kako je podu\u010davao tvorac teorije o kontroli mora admiral Mahon.<\/p>\n

Jednako tako potvr\u0111ena je i geopoliti\u010dka doktrina britanskog geopoliti\u010dara Sir Halforda Mackindera, jednog\u00a0 od utemeljitelja geopolitike, najve\u0107im dijelom definirana u njegovoj\u00a0 knjizi\u00a0 objavljenoj 1904. godine \u201cThe Geographical Pivot of History\u201d koji mo\u0107 i globalni utjecaj ve\u017ee uz vladavinu sredi\u0161njim\u00a0 svjetskim kopnom \u2013 Euroazijom\u00a0 i kontrolom\u00a0 njenog srca ili Hertlanda \u2013 Isto\u010dne Europe. Mackinder je prakti\u010dki anticipirao ratove koji \u0107e se voditi za kontrolu sredi\u0161njega svjetskog kopna Euroazije i \u201eHeartlanda\u201c. Ustvrdio je tada kako je u sredi\u0161tu Euroazije strate\u0161ki smje\u0161tena regija s ogromnim resursima, koja bi, ukoliko do\u0111e pod nadzor jedne ili skupine sila mogla biti temelj novog\u00a0 Svjetskog carstva\u201c.<\/p>\n

Mackinderove\u00a0 rije\u010di: \u201cOnaj tko vlada Isto\u010dnom Europom vlada\u00a0 Heartlandom; Tko vlada Heartlandom vlada\u00a0 Svjetskim otokom; Tko vlada Svjetskim otokom vlada\u00a0 svijetom\u201d odzvanjaju i danas labirintima mo\u0107i najmo\u0107nijih sila svijeta. A u sredi\u0161tu Mackinderova\u00a0 Heartlanda koji odre\u0111uje tko vlada \u201esvjetskim otokom\u201c odnosno cijelim Euroazijskim prostorom je \u2013 Isto\u010dna Europa.<\/p>\n

Nadmetanje za kontrolu Mackinderova Heartlanda i Isto\u010dne Europe geopoliti\u010dki je temelj ratova koji su se na tim prostorima vodili cijelo 20. stolje\u0107e i nastavljaju voditi i u 21. stolje\u0107u, upravo kako je predvi\u0111ao Sir Halford Mackinder.<\/p>\n

Njegov sljedbenik bio je i njema\u010dki general i geostrateg Karl Ernst Haushofer, prakti\u010dni kreator geopoliti\u010dke doktrine Tre\u0107eg Reicha. On je, polaze\u0107i od Mackinderovih postavki i prou\u010davanja japanskih geopoliti\u010dkih teorija definirao pojam njema\u010dkog \u017eivotnog prostora \u201eLebensraum\u201c i\u00a0 doktrinu prodora na istok\u00a0 \u201eDrang nach Osten\u201c, koja su u svojoj biti te\u017enja za vladavinom nad\u00a0 Mackiderovim \u201eSvjetskim otokom\u201c. Haushofer je odigrao i klju\u010dnu ulogu u strate\u0161kom povezivanju Njema\u010dke i Japana. Te dvije savezni\u010de sile bi, u slu\u010daju pobjede, kontrolirale\u00a0 sredi\u0161nje svjetsko kopno, Euroaziju i time cijeli svijet. Njema\u010dka i Japan izgubile su rat, a Karl Haushofer i njegova supruga u no\u0107i 10\/11 o\u017eujka 1946. godine izvr\u0161ili su samoubojstvo na svom imanju Hartschimmelhof.<\/p>\n

Do raspada SSSR-a i Var\u0161avskoga ugovora Rusija je kontrolirala Isto\u010dnu Europu i time Heartland \u2013 \u0161to joj je donijelo globalnu geopoliti\u010dku mo\u0107, u velikoj mjeri nesrazmjernu njenoj stvarnoj ekonomskoj i politi\u010dkoj mo\u0107i. Nakon pada komunizma i raspada SSSR-a Rusija gubi utjecaj nad Isto\u010dnom Europom i Zapad, predvo\u0111en SAD-om i Velikom Britanijom uz asistenciju kontinentalnih europskih saveznika okupljenih u NATO-u, poku\u0161ava svojim utjecajem popuniti nastali prazan prostor i ostvariti kontrolu nad Isto\u010dnom Europom i Heartlandom, a Rusija se tome opire. U samoj biti naizgled slo\u017eenih odnosa Zapada i Rusije nije ni\u0161ta drugo do nova sirova ogor\u010dena borba\u00a0 za kontrolu Isto\u010dne Europe i Mackinderova Heartlanda. Bitka je to danas na europskoj strani Euroazije za Ukrajinu, Bjelorusiju, Moldaviju i prsten dr\u017eava oko Rusije \u010diji dijelovi teritorija ulaze u geopoliti\u010dki okvir Isto\u010dne Europe \u2013 Azerbajd\u017eana, Gruzije i Kazahstana. Makcinderov Heartland, sredi\u0161nji dio, srce euroazijske kopnene mase, pred na\u0161im o\u010dima ukrajinskim sukobom postao je sredi\u0161te su\u010deljavanja najmo\u0107nijih sila suvremenog svijeta. Upravo na mjestu koje je jo\u0161 po\u010detkom 20. stolje\u0107a ozna\u010dio Mackinder.<\/p>\n

Profesor strategije na U.S. Naval War College, James Kurth ustvrdio je u svome \u010dlanku za \u201eForeign Affairs\u201c da su \u201ebila potrebna dva svjetska rata i jedan hladni rat kako bi se sprije\u010dilo da to Mackinderovo proro\u010danstvo (o jednoj sili ili skupini sila koja vlada Euroazijom\u00a0 \u2013 op.a.) postane stvarnost.\u201c Kurtha je potrebno nadopuniti. Niti dva svjetska rata i jedan hladni rat zapravo nisu sprije\u010dili su\u010deljavanje na Mackinderovoj euroazijskoj\u00a0 geopoliti\u010dkoj pozornici. Upravo se, naime, vodi jo\u0161 jedan ,novi hladni rat za kontrolu \u201eHeartlanda\u201c i\u00a0 \u201eSvjetskog otoka\u201c.<\/p>\n

Prema postavkama klasi\u010dnih geopoliti\u010dkih teorija Sir Halforda Mackindera i admirala Alfreda Thayera Mahana s kraja 19. i po\u010detka 20. stolje\u0107a, danas se vode dvije usporedne bitke globalnih sila i njihovih saveznika. Na djelu se potvr\u0111uje i Mahanova doktrina o vladanju morima, jednako kao\u00a0 i Mackinderova o vladanju sredi\u0161njim svjetskim kopnom -Euroazijom.<\/p>\n

Ono \u0161to se danas zbiva u velikoj bitki za nadzor Isto\u010dne Europe \u2013 sada\u00a0 Ukrajine i Bjelorusije, a vrlo brzo i Moldavije\u00a0 kao i cijele euroazijske kopnene mase nije ni\u0161ta drugo do nova potvrda, po tre\u0107i put u posljednjih stotinu godina, Mackinderove geopoliti\u010dke doktrine. Nije nimalo slu\u010dajno \u0161to je lanac su\u010deljavanja SAD i Zapada s Rusijom pukao ba\u0161 na Ukrajini. Ona je samo srce Mackinderova Heartlanda \u2013 Isto\u010dne Europe. Cilj ameri\u010dke\u00a0 politike je ovladavanje\u00a0 Isto\u010dnom Europom i potiskivanje Rusije s tih prostora. Usporedno je potrebno onemogu\u0107iti bilo kakvo novo povezivanje sila na euroazijskom kopnenom prostoru kako bi se sprije\u010dilo \u201eMackinderovo proro\u010danstvo\u201c, kako ga naziva James Kurth sa U.S. Naval War Collega. Klinovi razdvajanja moraju biti \u010dvrsto zabijeni izme\u0111u Europe, koja se zajedno sa svojim isto\u010dnim dijelom treba odr\u017eati u euroatlantskoj integraciji ili bliskim vezama s njom, i Rusije s druge strane. Jednako tako i izme\u0111u Rusije i Kine na azijskoj strani euroazijskog kopna. Potrebno je sprije\u010diti bilo kakvo povezivanje euroazijskih sila, poglavito vode\u0107ih kopnenih sila Rusije i Kine. Sve izra\u017eenije politi\u010dko, ekonomsko i vojno povezivanje Rusije i Kine izaziva\u00a0 zabrinutost\u00a0 u redovima kreatora aktualne ameri\u010dke politike. Otvoreno se njihovo povezivanje ozna\u010dava neprijateljskim i prijete\u0107im aktom prema ameri\u010dkim i savezni\u010dkim\u00a0 interesima i geopoliti\u010dkim pozicijama. S druge strane poku\u0161ava se, za sada bezuspje\u0161no, posrednim porukama\u00a0 okrenuti\u00a0 Kinu prema su\u010deljavanju s Rusijom. Dolaskom na vlast administracije predsjednika Bidena poku\u0161aji razdvajanja Rusije i Kine su sve izra\u017eeniji. To je, zapravo, povratak na staru Kissingerovu i Nixonovu strategiju, koja je uspjela za hladnog rata, ali danas u promijenjenim odnosima mo\u0107i o\u010dito ne daje u\u010dinka. U svojoj biti i ta strategija je nesumnjivi izdanak Mackindrova geopoliti\u010dkog u\u010denja o distribuciji mo\u0107i i utjecaja na prostorima Euroazije.<\/p>\n

Na azijskoj stani euroazijskog sredi\u0161njeg kopna vodi se bitka u pomorskom svijetu Pacifika izme\u0111u SAD i saveznika i Kine na drugoj strani. SAD, kao jo\u0161 uvijek dominantna svjetska sila, poku\u0161ava ograni\u010diti ili potpuno ugu\u0161iti daljnji rast Kine koja se uzdi\u017ee kao nova konkurentska sila na globalnoj razini. To na pomorskim prostorima Pacifika zna\u010di potiskivanje Kine s njenih pomorskih pravaca projekcije geoekonomskih i geopoliti\u010dkih interesa u okviru \u201eNovog puta svile\u201c i uspostava kontrole nad pomorskim komunikacijama Indijskog oceana i Pacifika kojima se prema Kini prevoze energenti, a od nje, prema svjetskim tr\u017ei\u0161tima industrijski proizvodi.<\/p>\n

Ameri\u010dki, savezni\u010dki i kineski potezi i njihovo su\u010deljavanje provode se po svim postavkama Mahanove geopoliti\u010dke doktrine. Po drugi put u stotinu godina SAD brani svoj polo\u017eaj vode\u0107e pacifi\u010dke sile. Prvi put je to bilo 30.-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a protiv Japana, \u0161to nikako druga\u010dije nije moglo zavr\u0161iti nego ratom, a sada protiv Kine, koja u o\u010dima ameri\u010dkih stratega predstavlja novi Japan, \u0161to bi opet lako moglo zavr\u0161iti ratom. Nije bez vraga nastala prispodoba umirovljenog ameri\u010dkog admirala Jamesa Stavrdidisa, biv\u0161eg\u00a0 vrhovnog zapovjednika savezni\u010dkih snaga u Europi o po\u010detku 3. svjetskog rata pomorskim sukobom SAD i Kine u Ju\u017enom kineskom moru iznesena u njegovoj novoj knjizi\u00a0 pod naslovom \u201e2034: A Novel of the Next World War\u201c. Admiral Stavrdidis\u00a0 s koautorom Elliotom Ackermanom u politi\u010dkom romanu smje\u0161tenom u 2034. godinu opisuju\u0107i nadmetanja za kontrolu pomorskih prostora koja zavr\u0161avaju potapanjem ameri\u010dkog razara\u010da USS John Paul Jones od strane kineskih snaga i velikim ratom upozorava da SAD i Kina postupno klize u ratni sukob nesagledivih posljedica.<\/p>\n

Komentar\u00a0 ve\u0107ine geopoliti\u010dkih analiti\u010dara kako je Stavrdidis radnju smjestio previ\u0161e u budu\u0107nost i da bi se prije moglo raditi o 2024. godini je koliko cini\u010dan, toliko i dodatno upozoravaju\u0107i. Frapantna je, ina\u010de, sli\u010dnost dana\u0161nje Kine i nekada\u0161njeg Japana u ameri\u010dkim vizijama odnosa u Indo-pacifikoj regiji i metodologiji odgovora ameri\u010dke politike na konkurentsku silu. Blokada rasta trgovinskim sankcijama i ugro\u017eavanje smjerova opskrbe naftom Kine ostvarivanjem nadzora nad pomorskim rutama dostave energenata identi\u010dan je instrumentarij\u00a0 kao u slu\u010daju nadmetanja s Japanom pro\u0161log stolje\u0107a. Cilj je pomorski blokirati Kinu u slu\u010daju mogu\u0107eg ratnog sukoba. Kopneno ratovanje na kineskom tlu se i teoretski odbacuje. Bitka s Kinom bitka je za kontrolu mora, \u0161to je izvorna Mahanova doktrina na djelu.<\/p>\n

Mackindeer i njegovi sljedbenici kao \u0161to je Nicholas J. Spykman, jednako kao i admiral Mahon, i danas su slijedom novih prakti\u010dkih potvrda svojih o\u010dito izvanvremenskih\u00a0 doktrina\u00a0 zvijezde geopoliti\u010dkih promi\u0161ljanja. Te\u0161ko je prona\u0107i vojnu ili politi\u010dku analizu koja se makar i posredno ne oslanja na Mahona ili Mackindera. Za poznavatelje nimalo neo\u010dekivano.<\/p>\n

Iznena\u0111uje, zapravo, ne\u0161to sasvim drugo. Zapanjuju\u0107e je koliko su mali utjecaj na suvremene me\u0111unarodne odnose izvr\u0161ile moderne politi\u010dke i ideolo\u0161ke doktrine i \u010desto pretjerano nagla\u0161avani socijalni razvoj i napredak sustava obrazovanja. Stare geopoliti\u010dke doktrine potpuno su zasjenile razvikani duhovni i intelektualni civilizacijski razvoj. Ne samo \u0161to su ga zasjenile, nego su ga potpuno pot\u010dinile sebi i uklju\u010dile u kreacije vanjskopoliti\u010dkih doktrina velikih i malih sila na svjetskoj pozornici. Velike ideje demokracije i ljudskih prava, ideologije, etni\u010dke i vjerske odrednice cijelih regija svijeta stavljeni su u slu\u017ebu geopolitike. Izba\u010deni su iz kategorija bitnih odrednica vanjskopoliti\u010dkih doktrina i prakti\u010dki stavljene u funkciju starih geopoliti\u010dkih doktrina. Na djelu je veliki povratak geopolitike. Svi ratovi kraja pro\u0161log i po\u010detka 21. stolje\u0107a odvijali su se pod obrascima klasi\u010dnih Mahanovih i Mackinderovih\u00a0 geopoliti\u010dkih teorija.<\/p>\n

Naizgled paradoksalno, u geopoliti\u010dkim uvjetima 21. stolje\u0107a svoju punu vrijednost i bezvremenski karakter potvrdile su stare geopoliti\u010dke doktrine iz 19. i 20. stolje\u0107a. Posredno je tako dokazano da i danas, u doba globaliziranog svijeta i u vrijeme nastanka klasi\u010dnih geopoliti\u010dkih doktrina, nezamislivi razvoj oru\u017eanih sustava i rapidnog rasta mogu\u0107nosti transporta- geografske i demografske odrednice i dalje odre\u0111uju politiku vode\u0107ih me\u0111unarodnih aktera.<\/p>\n

Na me\u0111unarodnoj sceni geopoliti\u010dke odrednice, povijest je potvrdila \u2013 odr\u017eavaju se desetlje\u0107ima i stolje\u0107ima. Povijest se tako, istina ne ponavlja, ali se ipak savr\u0161eno rimuje sa sada\u0161njo\u0161\u0107u i budu\u0107no\u0161\u0107u. Mijenjaju se samo akteri, tehnologija i politi\u010dke doktrine iza kojih se skrivaju geoekonomski i geopoliti\u010dki interesi. Iza svih ideologija skriva se opora geopolitika.<\/p>\n

Geopolitika.news<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na djelu je veliki povratak geopolitike. Svi ratovi kraja pro\u0161log i po\u010detka 21. stolje\u0107a odvijali su se pod obrascima klasi\u010dnih Mahanovih i Mackinderovih\u00a0 geopoliti\u010dkih teorija.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":315828,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-326841","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326841","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=326841"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326841\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":326858,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326841\/revisions\/326858"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/315828"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=326841"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=326841"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=326841"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}