{"id":326549,"date":"2021-08-29T15:05:46","date_gmt":"2021-08-29T13:05:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=326549"},"modified":"2021-08-29T19:31:03","modified_gmt":"2021-08-29T17:31:03","slug":"daniel-vincek","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/08\/29\/daniel-vincek\/","title":{"rendered":"Daniel Vincek"},"content":{"rendered":"
\n

\u201cU\u010dili su nas da prirodu treba savladati i biti iznad nje. Nemilice tro\u0161iv\u0161i darove prirode, bez \u017eelje da se upozna, bez svijesti da je treba sa\u010duvati, \u010dovjek se od nje samo udaljio… To je velika ba\u0161ta Bo\u017ejom rukom sa\u0111ena. Ovo donebesje pu\u010dina je zelena. I ovaj kamen ima du\u0161u, vjerujte, kada se kotrlja, srce je i rije\u010d planine.\u201d\u00a0\u00a0 (Daniel Vincek)<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n

Preselio se u vje\u010dnost, legendu i sje\u0107anje Daniel Danko Vincek, izuzetan \u010dovjek i svestrani prirodnjak. On je neizmjerno zadu\u017eio Crnu Goru i Jugoslaviju i ostavio bogato prirodno i kulturno nasle\u0111e za budu\u0107e generacije.<\/p>\n

Vincek je ro\u0111en 7. juna 1926. u Zagrebu, gdje je maturirao realnu gimnaziju 1946. U toku Drugog svjetskog rata bio je omladinski aktivista i ilegalac, a od novembra 1944. do aprila 1945. borac \u00a0u Zagorskom odredu NOB-a.<\/p>\n

Prekida zapo\u010dete studije biologije odlukom CK KPJ i usmjerava\u00a0 se na spoljnu trgovinu. Nakon diplomiranja na Spoljnoj trgovini u Beogradu radio je u Jugoelektru, Industrijaimortu (preseljava se u Titograd 1960.), Pamu\u010dnom kombinatu, Servisimportu, i kona\u010dno u Generalexportu Beograd \u2013 filijala Titograd od 1977 \u2013 1988.<\/p>\n

Danijel Vincek sklapa brak sa Verom Radovi\u0107 1960. Odlu\u010duju da oko vikendice u Kola\u0161inu podignu botani\u010dku ba\u0161tu. Na povr\u0161ini od oko 600m, na nadmorskoj visini od 1000m, Daniel i Vera Vincek, uz pomo\u0107 prof. Vuki\u0107a Pulevi\u0107a i \u00a0dr Rada Drenkovskog, formiraju prvu postavku sa oko 500 vrsta visokoplaninske flore Crne Gore 1981.<\/p>\n

Nedugo nakon toga, ku\u0107a i ba\u0161ta Vincekovih na Dulovinama postali su kultno mjesto gdje su se okupljali planinari, botani\u010dari, prijatelji, ekolozi, profesori, studenti, \u0111aci, gra\u0111ani i turisti… narednih godina i decenija.<\/p>\n

Naporedo sa botani\u010dkim aktivnostima po planinama Crne Gore, vezanim za odabiranjem biljnih visokoplaninskih kultura, Botani\u010dka ba\u0161ta postaje istinska nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dko-publicisti\u0161ka\u00a0 ‘radionica’. Vincek sa saradnicima priprema i pi\u0161e zna\u010dajna izdanja iz oblasti botanike i planinarstva. Sem toga, Botani\u010dka ba\u0161ta ostvaruje svestranu i plodnu saradnju sa \u0161irokim spektrom sli\u010dnih institucija, univerziteskih centara, botani\u010dara… Kompetetnost, posve\u0107enost, otvorenost i gostoprimstvo \u010dine Botani\u010dku ba\u0161tu poznatom i prepoznatom u Crnoj Gori, Jugoslaviji, na balkanskim i \u0161irim evropskim prostorima. U tim najplodnijim decenijama Botani\u010dke ba\u0161te, Vera Vincek gubi \u017eivot padom niz okomiti dio staze na usponu ka Vasojevickom komu 6. avgusta 2002.<\/p>\n

Daniel Vincek ima impresivnu planinarsku biografiju. Gotovo da ne postoji planina u Crnoj Gori na koju nije izlazio. Navodimo same neke: na vrhove Durmitora 26 puta, Kom Vasojevi\u0107ki 28 puta, Kom Ku\u010dki 13 puta, Karanfili 3 puta, Bjelasica vi\u0161e od 20 puta.<\/p>\n

Od planina eks Jugoslavije pohodio je, pored ostalih, Velebit, Biokovo, Triglav, Prenj, \u0160ar planinu, \u0110eravicu…<\/p>\n

A od inostranih planina peo se na Marmolatu, Kasberalm, Vito\u0161u, Olimp, Mont Blanc (3 puta) i Ararat 1990.<\/p>\n

Sve pomenute uspone, pohode i visokogorsko planinarenje Vincek je realizovao preko mati\u010dnog planinarskog kluba ‘Komovi’ ili u drugim planinarskim i prijateljskim aran\u017emanima. Za njega je bila od velike va\u017enosti podr\u0161ka i pomo\u0107 koju mu je nesebi\u010dno pru\u017eao za Botani\u010dku ba\u0161tu, planinarske \u00a0i druge povezane aktivnosti Miodrag Mijo Kova\u010devi\u0107( 1933-2021), najmarkantniji \u00a0crnogorski planinarski aktivista i publicista.<\/p>\n

Daniel Vincek i njegova druga supruga Zora Marjanovi\u0107\u00a0 Vincek, ing. vo\u0107arstva i hortikulture, od 2009, ulagali su veliki trud i uspijevali da Botani\u010dka ba\u0161ta odr\u017ei i pro\u0161iri dragocjen biljni fond, nastavi bogatu stru\u010dnu saradnju i komunikacije i prime brojne posjete. Nijesu im i\u0161li na ruku ve\u0107 naru\u0161eno zdravlje, te nedovoljna \u0161ira podr\u0161ka \u00a0i vi\u0161egodi\u0161nja \u00a0neizvjesnost oko rje\u0161avanja pravnog statusa Botani\u010dke ba\u0161te koju su oni nudili Crnoj Gori. Kona\u010dno,Vlada Crne Gore je prihvatila ponudu \u2013 poklon Vincekovih i Botani\u010dku ba\u0161tu \u00a0<\/a>na Dulovinama inkorporirala u dr\u017eavno vlasni\u0161to u JP Nacionalni parkovi Crne Gore novembra 2018.<\/p>\n

Daniel Vincek je bio plemenit, obrazovan, omiljen, uvijek pa\u017eljiv i nasmijan sagovornik sa smislom za humor. Govorio je te\u010dno njema\u010dki, italijanski, ruski, francuski i engleski jezik… Znao je latinski i vi\u0161e slovenskih jezika.<\/p>\n

U njegovu \u010dast progla\u0161ena je i biljka sa Prokletija Alchemilla vincekii Plocek.<\/p>\n

Pored brojnih stru\u010dnih priloga, \u010dlanaka,feljtona i edukativnih emisija (Natura Viva) Vincek je sa saradnicima napisao\u00a0 i objavio knjige (pored ostalih):<\/p>\n

Prof.Pulevi\u0107 i Vincek objavljuju knjigu \u201cCrna Gora vrata Balkana \u2013 Putopisi i zapisi evropskih botani\u010dara\u201d 1991.<\/p>\n

\u201cCrnogorske planine \u2013 Putopisi i zapisi\u201d su pripremili i preveli Daniel Vincek, Vuki\u0107 Pulevi\u0107 i Vasilije Bu\u0161kovi\u0107 i objavili 1997.<\/p>\n

Vodi\u010d za planinare “Planine Crne Gore”‘ u koautorstvu sa Mijom Kova\u010devi\u0107em i Ratkom Popovi\u0107em 2004.<\/p>\n

Brano Perovi\u0107<\/strong>
\nPodgorica 28. avgust 2021.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Preselio se u vje\u010dnost, legendu i sje\u0107anje Daniel Danko Vincek, izuzetan \u010dovjek i svestrani prirodnjak<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":326550,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-326549","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326549","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=326549"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326549\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":326563,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326549\/revisions\/326563"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/326550"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=326549"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=326549"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=326549"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}