{"id":326528,"date":"2021-08-29T12:20:59","date_gmt":"2021-08-29T10:20:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=326528"},"modified":"2021-08-29T12:20:59","modified_gmt":"2021-08-29T10:20:59","slug":"sta-to-bjese-sta-to-bjese-autenticni-crnogorski-suvenir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/08\/29\/sta-to-bjese-sta-to-bjese-autenticni-crnogorski-suvenir\/","title":{"rendered":"\u0160ta to bje\u0161e, \u0161ta to bje\u0161e… autenti\u010dni crnogorski suvenir?"},"content":{"rendered":"

Senada Gredi\u0107<\/strong>, koja \u017eivi i radi u njema\u010dkom gradu Oberusel, a odmore obi\u010dno provodi u Crnoj Gori, ka\u017ee da je tra\u017eila suvenire po \u010ditavom crnogorskom primorju i nije mogla da ih na\u0111e. Nije ih na\u0161la ni u Bijelom Polju.<\/p>\n

\u201cJedva sam na\u0161la jednu malu zastavicu koja ko\u0161ta sedam eura i kupila bi ih jo\u0161, ali prodavac nije imao ni jednu jedinu vi\u0161e u sred sezone. Na\u0161la sam magnet, ali nije to to. Magneta imam dovoljno i uvijek su isti, treba mi ne\u0161to originalnije\u201c, ka\u017ee Senada.<\/p>\n

Proizvo\u0111a\u010d etno suvenira iz Bijelog Polja Ma\u0161an Boji\u0107<\/strong> \u00a0ka\u017ee da na manju prodaju autenti\u010dnih u odnosu na kineske suvenire uti\u010de neregulisanost tr\u017ei\u0161ta i nedostatak podr\u0161ke institucija. Dodaje da su autenti\u010dni suveniri mnogo skuplji, ali i vredniji.<\/p>\n

\"\"

Senada Gredi\u0107<\/p><\/div>\n

\u201cSuveniri su svjedoci nekog vremena, na ovim predmetima koje ja radim podignute su mnoge age, begovi, vojvode i serdari, zna\u010di svi su oni koristili te predmet\u201c, ka\u017ee Boji\u0107.<\/p>\n

Me\u0111u suvenirima koje pravi Boji\u0107 isti\u010de su: \u201eralo za oranje, stap za metenje masla, burilo ili \u017ebanj, kaca za sir, kravlja\u010da za mu\u017eu krava, kabo za mu\u017eu ovaca, ku\u0107era u kojoj su nekad \u010dobani spavali\u201c.<\/p>\n

Za Senadu ovo nijesu autenti\u010dni suveniri. A \u0161ta jesu, ne znaju ni oni koji bi trebali.<\/p>\n

\n

Neprepoznata autenti\u010dnost<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

\u0160ta je autenti\u010dan suvenir nije mogla da zaklju\u010dni Komisija Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG). Stru\u010dna saradnica za turizam NPCG-a Marina Manojlovi\u0107 ka\u017ee da su tokom marta ove godine objavili konkurs za odabir idejnog rje\u0161enja za autenti\u010dne suvenire svih nacionalnih parkova u cilju promocije parkova, \u017eivotne sredine, flore, faune, o\u010duvanja etno naslje\u0111a…<\/p>\n

Na objavljeni konkurs 11 autora je poslalo tridesetak radove i idejna rje\u0161enja. Komisija je jednoglasno zaklju\u010dila da poni\u0161ti konkurs, jer \u201cni jedan prispjeli rad nije zadovoljio osnovni kriterijum, tj. da bude\u00a0 autenti\u010dan, inovativan i sa umjetni\u010dkim i vizuelnim kvalitetom\u201d.<\/p>\n

\u201cNaravno da ne odustajemo\u201d, ka\u017ee Manojlovi\u0107 i poziva sve zainteresovane da pomognu u realizaciji ideje.<\/p>\n

Da autenti\u010dnost prepoznaju imaju problem i u Turisti\u010dkoj organizaciji Bijelo Polje (TOBP), zbog \u010dega su odlu\u010dili da u narednom period raspi\u0161u konkurs za izbor idejnog rje\u0161enja autenti\u010dnog suvenira Bijelog Polja.<\/p>\n

\u201cBi\u0107e precizirano koji su suveniri koji u budu\u0107em periodu treba da predstavlaju autenti\u010dnost i simbol Bijelog Polja, tako da se nadamo da \u0107e se broj proizvo\u0111a\u010da suvenira u budu\u0107em periodu pove\u0107ati kako bi se ta djelatnost sa\u010duvala i unaprijedila i kako bi mnogi proizvo\u0111a\u010di suvenira uspjeli da \u0161to bolje plasiraju svoje proizvode, u koje je utkan ne samo rad ve\u0107 i \u017eelja da se sa\u010duva ono originalno, posebno i autenti\u010dno \u0161to Bijelo Polje kao grad ima i treba da njeguje i ba\u0161tini za budu\u0107e generacije\u201d, ka\u017ee direktorica TOBP Violeta Obradovi\u0107.<\/p>\n

\"\"

Ma\u0161an Boji\u0107<\/p><\/div>\n

Ona dodaje da su do sada podr\u017eavali proizvo\u0111a\u010de suvenira, me\u0111u kojima i Ma\u0161ana Boji\u0107a, na na\u010din \u0161to su od njih direktno otkupljivali odre\u0111en broj proizvoda za potrebe promocije Bijelog Polja i Crne Gore.<\/p>\n

\u201cMeni izgleda da se ovo namjerno radi da se uni\u0161ti istorija na\u0161eg naroda, jer dr\u017eava ne\u0107e nas koji imamo \u017eelju i volju da sa\u010duvamo pro\u0161lost kroz suvenir. Ja sam sto put pokucao na vrata, mene su jednostavno iskulirali, ja ne mogu sam, ve\u0107 sam to poku\u0161ao\u201c, ka\u017ee Boji\u0107, dodaju\u0107i da nikada nije imao konkretnu podr\u0161ku institucije.<\/p>\n

Ilustrator i grafi\u010dki dizajner Sr\u0111a Dragovi\u0107 ka\u017ee da izraz izvornih umjetnika i zanatlija uvijek ima dozu \u0161arma, naivnosti i nepredvidivosti koju moramo vezati uz pojam autenti\u010dnog.<\/p>\n

\u201cMo\u017eda je problemati\u010dno tra\u017eiti jedan, jedinstven suvenir koji \u0107e se uvijek i svuda vezati za Crnu Goru u cjelini. Ono po \u010demu smo svakako prepoznati je vedar duh, duhovitost. Ali uzastopno reprodukovanje razglednica sa onih ‘10 crnogorskih zapovijesti’ nikako ne predstavlja taj duh u formi originalnog suvenira, ve\u0107 ‘otrcan fazon’ i neukus. Suvenir jeste uspomena, po samom zna\u010denju rije\u010di; suvenir jeste simbol, ali suvenir je u krajnjoj liniji proizvod koji kupujemo\u201c, ka\u017ee Dragovi\u0107.<\/p>\n

\n

Autenti\u010dni suveniri postoje, ali ne dolaze do izra\u017eaja<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ma\u0161an Boji\u0107 ka\u017ee da ve\u0107 postoje autenti\u010dni suveniri, me\u0111u kojima su i njegovi, koji \u201eodi\u0161u istorjom, tradicijom i kulturom na\u0161ih naroda sa ovih prostora\u201c, ali da \u201ene\u0107e niko da pomogne da oni do\u0111u do izra\u017eaja\u201c.<\/p>\n

On napominje da je stanje bilo mnogo bolje prije osam godina kada su zantlije suvenire mogli da prodaju na jednostavniji i lak\u0161i na\u010din Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG). Koncept je bio da se odmah plati za suvenire, a onda je od 2013. godine na snazi odluka o komisionom otkupu, \u0161to zna\u010di da zanatlija daje suvenire i dobija novac tek nakon njihove prodaje. \u201eMi nemamo novca da okre\u0107emo, odnosno da pravimo nove suvenire\u201c, ka\u017ee Boji\u0107.<\/p>\n

\n

Kako suvenire osloboditi okova nacionalnih simbola i folklora<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Sr\u0111a Dragovi\u0107 smatra da se karakteristike Crne Gore mogu preto\u010diti u adekvatno oblikovane artefakte jednim udru\u017eenim djelovanjem zanatlija, umjetnika, dizajnera i trgovaca, \u0161to je vrlo rijetko.<\/p>\n

\"\"

Sr\u0111a Dragovi\u0107<\/p><\/div>\n

\u201cSje\u0107am se projekta ‘Artefakt – Made in Cetinje’ koji je realizovan prije 10 godina i gdje su studenti dizajna imali priliku da prave originalne koncepte suvenira vezanih za Cetinje, \u010dime bi se u perspektivi obogatila turisti\u010dka ponuda grada. Nave\u0161\u0107u jedan primjer. Koleginica Jelena Sekuli\u0107 je osmislila svije\u0107u u formi elektri\u010dne sijalice, referi\u0161u\u0107i na prvu elektri\u010dnu centralu u Crnoj Gori koja je napravljena na Cetinju. Ta svije\u0107a, pa\u017eljivo oblikovana i upakovana, je istovremeno duhovit osvrt na \u010deste nestanke struje karakteristi\u010dne za Cetinje. Sve je zaokru\u017eeno igrom rije\u010di u samom nazivu tog proizvoda ‘eleCTricity”. To vam pokazuje kako se uz dobru ideju i minimum sredstava mo\u017ee napraviti lijep i pristupa\u010dan proizvod, \u010dija poruka je univerzalna\u201c, ka\u017ee Dragovi\u0107.<\/p>\n

On misli da nam \u201etakve ideje mogu pomo\u0107i u potrazi za prepoznatljivim, autenti\u010dnim suvenirom, oslobo\u0111enog okova nacionalnih simbola i folklora\u201c.<\/p>\n

Ministarstvo citira zakon<\/h1>\n

Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS), ne navode\u0107i \u0161ta predstavlja autenti\u010dni suvenir, su objasnili da se oni tretiraju kao nematerijalna kulturna ba\u0161tina, \u0161to je ure\u0111eno Zakonom o za\u0161titi kulturnih dobara.<\/em><\/p>\n

\u201cU skladu sa odredbama ovog Zakona, nematerijalno kulturno dobro je ljudsko umije\u0107e, izra\u017eaj, vje\u0161tina ili izvo\u0111enje, kao i predmet, rukotvorina, instrument ili prostor koji je sa tim povezan, koje zajednice, grupe i, u pojedinim slu\u010dajevima, pojedinci prepoznaju kao dio svoje kulturne ba\u0161tine. Nadalje, u skladu sa ovim Zakonom i me\u0111unarodnim propisima, nematerijalno kulturno dobro mo\u017ee biti: jezik, govor, usmeno predanje, usmena knji\u017eevnost ili drugi usmeni izraz; izvo\u0111a\u010dka umjetnost; obi\u010daj, obred i sve\u010danost; znanje ili vje\u0161tina vezana za prirodu i svemir; kultno i znamenito mjesto; tradicionalni zanat i vje\u0161tina\u201d, stoji u odgovorima MPNKS na pitanja PCNEN-a.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Alisa HAJDARPA\u0160I\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ilustrator i grafi\u010dki dizajner Sr\u0111a Dragovi\u0107 smatra da se karakteristike Crne Gore mogu preto\u010diti u adekvatno oblikovane artefakte jednim udru\u017eenim djelovanjem zanatlija, umjetnika, dizajnera i trgovaca, \u0161to je vrlo rijetko.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":326532,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-326528","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326528","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=326528"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326528\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":326535,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326528\/revisions\/326535"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/326532"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=326528"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=326528"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=326528"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}