{"id":326443,"date":"2021-08-28T07:46:24","date_gmt":"2021-08-28T05:46:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=326443"},"modified":"2021-08-28T07:46:24","modified_gmt":"2021-08-28T05:46:24","slug":"o-duznosti-gradanina-da-bude-neposlusan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/08\/28\/o-duznosti-gradanina-da-bude-neposlusan\/","title":{"rendered":"O du\u017enosti gra\u0111anina da bude neposlu\u0161an"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Henri Dejvid Toro<\/strong><\/p>\n<p>Od sveg srca prihvatam moto: Najbolja je vlada koja najmanje vlada, i voleo bih da vidim da se to ostvaruje br\u017ee i sistematski. Kad se taj princip sprovede, dobija se ne\u0161to u \u0161ta tako\u0111e verujem: Da je najbolja vlada koja ne vlada. A kad ljudi budu spremni za to, ima\u0107e takvu vladu. U najboljem slu\u010daju, vlada je korisno sredstvo, no ve\u0107ina je obi\u010dno nekorisna, a ponekad su sve nekorisne. Prigovori protiv postojanja stalne vojske mnogobrojni su i ozbiljni, i zaslu\u017euju da prevagnu, a ti isti prigovori mogu se upotrebiti i protiv postojanja stalne vlade. Vlada- u stvari, samo oblik koji je narod izabrao da vr\u0161i svoju volju- podlo\u017ena je zloupotrebi\u00a0 i kvarenju pre no \u0161to narod uspe da deluje kroz nju\u2026<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>Vlada nema vitalnost i snagu jednog jedinog \u010doveka,\u00a0 jer pojedinac je mo\u017ee savijati po svojoj volji. Za narod je ona neka vrsta drvene pu\u0161ke, a ako je ikad upotrebe kao pravu jedan protiv drugog, sigurno \u0107e se raspasti. No, zbog toga nije manje potrebna, jer ljudi moraju imati neku komplikovanu ma\u0161inu i slu\u0161ati njenu buku da bi zadovoljili svoju predstavu o vladi. Vlade na taj na\u010din pokazuju kako se s uspehom mo\u017ee podvaljivati ljudima, \u010dak i kako oni sami sebi podvaljuju za sopstveno dobro.\u00a0 Moramo priznati da je to izvrsno.<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>Vlada je sredstvo pomo\u0107u kojega ljudi poku\u0161avaju da jedan drugog ostave na miru i , kao \u0161to je re\u010deno kad je najefikasnija, ona ostavlja na miru one kojima vlada.<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>Govore\u0107i prakti\u010dno i kao gra\u0111anin, za razliku od onih koji sebe nazivaju protivnicima svake vlade, ne tra\u017eim odmah da ne bude nikakve vlade, ali tra\u017eim odmah bolju vladu. Neka se svaki \u010dovek izjasni kakva bi mu vlada ulivala po\u0161tovanje, pa \u0107e to biti korak da se takvo \u0161to postigne.<\/p>\n<p>Kad je vlast u rukama naroda, prakti\u010dni razlog \u0161to je ve\u0107ini dopu\u0161teno da vlada za du\u017ei period nije u tome \u0161to je ona, najverovatnije u pravu, niti \u0161to se manjini\u00a0 \u010dini najpravi\u010dnije, nego \u0161to je fizi\u010dki ja\u010da. Ali vlada u kojoj ve\u0107ina uvek odlu\u010duje ne mo\u017ee biti zasnovana na pravdi \u010dak ni onoliko koliko ljudi shvataju pravdu. Zar ne mo\u017ee postojati vlada u kojoj o tome \u0161ta je pravedno, a \u0161ta nije ne odlu\u010duje ve\u0107ina, ve\u0107 savest?- u kojoj ve\u0107ina odlu\u010duje samo o onim pitanjima\u00a0 na koja se mo\u017ee primeniti pravilo efikasnosti? Mora li gra\u0111anin, ma i na trenutak ili u najmanjoj meri, da prepu\u0161ta svoju savest zakonodavcu? \u010cemu onda svakom \u010doveku savest? Treba da budemo prvo ljudi pa tek onda podanici. Po\u017eeljnije je negovati po\u0161tovanje pravde no zakona. Jedina obaveza koju imam pravo da prihvatim jeste da uvek \u010dinim ono \u0161to smatram ispravnim.\u00a0 Istina je kad se ka\u017ee da korporacija nema savesti, ali korporacija savesnih ljudi jeste korporacija koja imasavesti. Zakon nije nikada \u010dinio ljude ni trunku pravednijim, a po\u0161tuju\u0107i ga, \u010dak i dobronamerni se svakodnevno stavljaju u slu\u017ebu nepravde. Op\u0161ti i prirodni rezultat preteranog po\u0161tovanja zakona jesu kolone vojnika, pukovnika, kapetana, kaplara, redova koji mar\u0161iraju preko brda i dolina u ratove, protiv svoje volje, protiv svakog zdravog razuma i savesti, zbog \u010dega je mar\u0161iranje zaista naporno i izaziva lupanje srca. Oni dobro znaju da je prokleta rabota u kojoj u\u010destvuju, svi su oni miroljubivi. Pa \u0161ta su onda oni? Ljudi? Ili male tvr\u0111ave i magacini u slu\u017ebi nekog bezobzirnog \u010doveka na vlasti?<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>Svako glasanje je neka vrsta igre, kao igra dame ili triktraka, s primesom morala; igranje istinom i neistinom, moralnim problemima i, naravno, uz to ide i kla\u0111enje.\u00a0 Karakter glasa\u010da nije ulog. Dajem svoj glas, mo\u017eebiti, za ono \u0161to mislim da je pravo, ali nisam \u017eivotno zainteresovan da to \u0161to smatram za pravo i pobedi. Voljan sam da ostavim to ve\u0107ini.<\/p>\n<p>\u010cak i glasanje za ono \u0161to je pravo zna\u010di ne raditi ni\u0161ta za to. Samo mlako izra\u017eavanje \u017eelje da pravedna stvar prevlada. Mudar \u010dovek ne\u0107e ostaviti pravednu stvar na milost i nemilost slu\u010daju, niti \u0107e \u017eeleti da ona pobedi kroz vlast ve\u0107ine.<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>Ako je nepravda deo nu\u017enog \u0161kripanja vladine ma\u0161ine, pustite je neka radi. \u0160kripanje \u0107e mo\u017eda prestati- ma\u0161ina \u0107e svakako izan\u0111ati. Ako nepravda ima sopstvenu oprugu, \u010dekrk, konopac ili polugu, mo\u017eda \u0107ete razmisliti da li je lek gori od samog zla; ali ako je priroda nepravde takva da tra\u017ei od vas da \u010dinite nepravdu drugome, onda, ka\u017eem, prekr\u0161ite zakon. Posvetite \u017eivot zaustavljanju te ma\u0161ine. U svakom slu\u010daju, ne treba da slu\u017eim zlu koje osu\u0111ujem.<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>Do\u0161ao sam na ovaj svet ne da ga na\u010dinim dobrim za \u017eivot, nego da \u017eivim u njemu bio on dobar ili lo\u0161. \u010covek ne mora da u\u010dini sve, ve\u0107 ne\u0161to,\u00a0 a po\u0161to ne mo\u017ee da u\u010dini sve, nije nu\u017eno da \u010dini ne\u0161to lo\u0161e. Nisam du\u017ean da pi\u0161em molbe guverneru ili zakonodavnom telu ni\u0161ta vi\u0161e no \u0161to su oni du\u017eni da pi\u0161u molbe meni. A ako ne\u0107e ni da saslu\u0161aju moju molbu, \u0161ta onda da \u010dinim? Za takav slu\u010daj dr\u017eava nema re\u0161enje, sam njen ustav je zlo.\u00a0 Ovo \u0161to ka\u017eem mo\u017ee se \u010diniti o\u0161tro, tvrdoglavo i nepomirljivo. No to je ukazivanje najve\u0107e ljubaznosti i pa\u017enje duhu koji to ume da ceni ili to zaslu\u017euje. Takva je svaka promena nabolje, kao ro\u0111enje ili smrt, od kojih se telo gr\u010di.<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>Dajte svoj glas ceo, ne samo komadi\u0107 papira, nego sav uticaj koji imate.\u00a0 Manjina je nemo\u0107na dok se prilago\u0111ava ve\u0107ini, tad nije \u010dak ni manjina, ali je neodoljiva kad pretegne svojom te\u017einom. Ako dr\u017eava treba da bira: ili da sve ispravne ljude dr\u017ei u zatvoru ili da se odrekne rata i ropstva, ona ne\u0107e oklevati \u0161ta da izabere. Ako ove godine hiljadu ljudi ne bi platilo porez, to ne bi bila nasilna i krvava mera kao \u0161to \u0107e biti ako plate i omogu\u0107e dr\u017eavi da vr\u0161i nasilje i proliva nevinu krv. To je, u stvari, definicija mirne revolucije, ako je takva revolucija mogu\u0107a. Ako me poreznik ili neki drugi dr\u017eavni slu\u017ebenik zapita, \u0161to je jedan i u\u010dinio: A\u00a0 \u0161ta ja da \u010dinim? \u2013 moj odgovor je: Ako zaista \u017eeli\u0161 da u\u010dini\u0161 ne\u0161to, daj ostavku. Kad podanik otka\u017ee poslu\u0161nost, a slu\u017ebenik da ostavku, revolucija je izvr\u0161ena.<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>Konfu\u010dije je rekao: Ako se dr\u017eava rukovodi principima razuma , siroma\u0161tvo i nesre\u0107a su sramota; a ako se dr\u017eava ne rukovodi principima razuma bogatstvo i po\u010dast su sramota.<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>Progres od apsolutne do ustavne monarhije, od ustavne monarhije do\u00a0 demokratije, jeste progres ka istinskom po\u0161tovanju pojedinca. \u010cak je i kineski filozof bio dovoljno mudar da pojedinca smatra za osnovu carstva. Da li je demokratija koju mi poznajemo najbolji mogu\u0107i oblik vladavine? Nije li mogu\u0107e koraknuti napred ka priznavanju i organizovanju prava \u010doveka? Ne\u0107e biti zaista slobodne i prosve\u0107ene dr\u017eave sve dok dr\u017eava ne shvati da je pojedinac vi\u0161a i nezavisna sila iz koje proizilazi njena mo\u0107 i vlast, i dok se ne bude pona\u0161ala u skladu sa tim shvatanjem. Nalazim zadovoljstvo u zami\u0161ljanju dr\u017eave koja \u0107e se pona\u0161ati prema pojedincu s po\u0161tovanjem kao prema susedu, koja ne\u0107e smatrati da joj se naru\u0161ava spokojstvo \u0161to nekolicina \u017eivi daleko od nje, \u0161to se ne me\u0161aju u njene poslove, \u0161to ne pripadaju njoj, a ispunjavaju svoje du\u017enosti prema svojim susedima i ostalim ljudima. Dr\u017eava koja odgaji takav plod i dopusti da on otpadne \u010dim sazri, utr\u0107e put jo\u0161 savr\u0161enijoj i veli\u010danstvenijoj dr\u017eavi kakvu tako\u0111e zami\u0161ljam, ali je jo\u0161 nisam video.<\/p>\n<p>Odlomci eseja O du\u017enosti gra\u0111anina da bude neposlu\u0161an iz knjige\u00a0 Valden -O gra\u0111anskoj neposlu\u0161nosti\u00a0 Henri Dejvid Toroa, ameri\u010dkog pisca i filozofa (1817-1862)<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/promenaideja.wordpress.com\/2011\/12\/26\/henri-dejvid-toro-o-duznosti-gradanina-da-bude-neposlusan\/\">promenaideja<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vlada je sredstvo pomo\u0107u kojega ljudi poku\u0161avaju da jedan drugog ostave na miru i, kao \u0161to je re\u010deno kad je najefikasnija, ona ostavlja na miru one kojima vlada.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":326444,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-326443","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326443","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=326443"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326443\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":326445,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326443\/revisions\/326445"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/326444"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=326443"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=326443"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=326443"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}