{"id":326363,"date":"2021-08-27T08:33:04","date_gmt":"2021-08-27T06:33:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=326363"},"modified":"2021-08-27T08:33:04","modified_gmt":"2021-08-27T06:33:04","slug":"raspelo-za-covjecnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/08\/27\/raspelo-za-covjecnost\/","title":{"rendered":"Raspelo za \u010dovje\u010dnost"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Marijan Vogrinec<\/strong><\/p>\n<p>\u201ePao je Afganistan\u201c, objavljuje re\u017eimska medijska tzv. javna ku\u0107a HRT, a meketavi glas biv\u0161eg \u010dakove\u010dkog dopisnika Damira Smrti\u0107a trbuhozbori HDZ\/Plenkovi\u0107ev pepeoposipa\u010dki pogled na NATO\/SAD-ov vojni poraz u Afganistanu. Dakako da nije pao Afganistan, pao je marionetski re\u017eim koji i ina\u010de nije imao ozbiljniju tzv. narodnu potporu. I pala je NATO\/SAD-ova okupacijska politika, sa 17-godi\u0161njom CRO-potporom pla\u0107enom cca tri milijarde kuna poreznih obveznika, besmislenom pogibijom mladoga oca obitelji Josipa Bri\u0161kog, te\u0161kim ranjavanjem druga mu u oklopnjaku i prethodno ranjavanjem u stra\u017enjicu drugog CRO-pla\u0107enika. Sada se premijer Andrej Plenkovi\u0107 nudi zbrinuti u Bijednoj Na\u0161oj dvadesetak (sic transit) izbjeglih Afganistanaca koji su bili u slu\u017ebi NATO\/SAD-ovih okupacijskih snaga, pa i sura\u0111ivali s CRO-kontingentom, a sad strahuju od talibanske osvete. S razlogom. Redikulozni slovenski premijer Janez Jan\u0161a, \u010dija zemlja trenutno dr\u017ei \u0161estomjese\u010dni klju\u010d predsjedanja Unijom, odbija i samu pomisao o zbrinjavanju izbjeglih Afganistanaca u Sloveniji \u2013 \u201emi ne \u017eelimo ponoviti pogre\u0161ku iz jeseni migranstke 2015. godine, pa pustiti i teroriste me\u0111u migrantima\u201c \u2013 a sli\u010danu ksenofobiju, je li, izmi\u0161ljeni strah od \u201euvoza terorista\u201c apriorno sije i austrijski mu desni\u010darski kolega Sebastian Kurz. Ta dvojica nisu jedini \u201eSamaritanci\u201c u Uniji, \u010diji su vojnici dr\u017eali ljestve NATO\/SAD-ovim gubitnicima u Afganistanu.<\/p>\n<p>Globalna dijareja gluposti u medijima i izjavama va\u017enih i marginalnih politi\u010dara, budala\u0161tina, posipanja pepelom, notornih la\u017ei, \u0161uplje patetike, notorne sebi\u010dnosti, pritajenih prijetnji, bezosje\u0107ajnog voajerstva, jezive slutnje op\u0107ega moralnog potopa\u2026 ne prestaje kuljati javnim prostorom otkako svijet izravno \u2013 zahvaljuju\u0107i sofisticirani komunikacijskim alatima digitalnog doba \u2013 nazo\u010di no\u0107noj mori sajgonizacije Kabula na isti na\u010din koji je zgrozio svijet prije 46 godina masovnim egzodusom u potpunom neredu vojnih\/civilnih ratnih gubitnika s cijelim obiteljima. Ponajbolji, je li, \u010dak i ameri\u010dki autori filmova, ini umjetnici, publicisti i novinari se nisu libili pokazati svu moralnu nakaznost, politi\u010dku pogubnost i zapravo apriornu nemogu\u0107nost uspjeha imperijalne vojne intervencije u tu\u0111oj zemlji koja svoja na svomu brani svoj ku\u0107ni prag, svoju obitelj, svoju tradiciju i svoj na\u010din \u017eivota koji uop\u0107e nije i ne mora \u2013 za\u0161to bi!? \u2013 sli\u010diti zapadnomu.<\/p>\n<p>Unato\u010d neodgovorno ulupanim basnoslovnim milijardama zelemba\u0107a u 20 godina NATO\/SAD-ovog \u201erata protiv terorizma\u201c (sic transit) \u2013 navodno je samo SAD spiskao za naoru\u017eanje i obuku vojske i policije marionetske vlasti te za okupacijski NATO-tro\u0161ak oko tri lijepe milijarde dolara svojih poreznih obveznika \u2013 SAD\/NATO je izgubio rat u Afganistanu. Izazvao je golema razaranja u jednoj od najsiroma\u0161nijih zemalja svijeta, ubio vi\u0161e od 15.000 pobunjenih Afganistanaca pod oru\u017ejem i vi\u0161e od 35.000 civila, a trajno osakatio trostruko ve\u0107i broj tamo\u0161njih ljudi. Uz cca triput manje ubijenih i ranjenih na NATO\/SAD-ovoj i \u201epartnerskoj\u201c strani. Nikad se, u\u010di iskustvo takvih (besmislenih) krvoproli\u0107a, ne\u0107e saznati to\u010dan broj vojnih i civilnih \u017ertava rata u Afganistanu (2001.-2021.), koji su 7. listopada 2001. naprasano po\u010deli SAD (George W. Bush mla\u0111i) i Velika Britanija (Tony Blair) \u017eestokim bombardiranjem Kabula i \u201estrate\u0161kih ciljeva\u201c talibanskog re\u017eima i Al Quaide kao \u2013 slu\u017ebeni je alibi za napad na suverenu dr\u017eavu Afganistan \u2013 odgovor na teroristi\u010dko ru\u0161enje civilnim zrakoplovima dvaju nebodera, \u201eblizanaca\u201c Svjetskog trgovionskog centra (WTC; 11. rujna 2001.) u New Yorku za \u0161to je SAD optu\u017eio vo\u0111u Al Quaide Osamu bin Ladena koji je imao uto\u010di\u0161te u Afganistanu i bio je zakleti neprijatelj SAD-a. Odgovoran i za nekoliko krvavih napada na ameri\u010dka veleposlanstva i polit-ekonomske interese u svijetu.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da tako opse\u017enu vojnu intervenciju SAD-a i Velike Britanije, pa ni bilo koje druge vojne sile nije mogu\u0107e zbrzati od danas do sutra \u2013 pa jo\u0161 na drugom kraju svijeta, takoreku\u0107 \u2013 a od spektakularnog, izravno urbi et orbi televizijski preno\u0161enog (!?) masakra 3000 civila ru\u0161enjem nebodera na newyor\u0161kom Manhattanu nije pro\u0161lo ni mjesec dana, zavrtjele su se u medijima i tzv. teorije zavjere po kojima su Bush i Blair unaprijed spremili napad na talibanski Afganistan (iako je re\u017eim ponudio suditi Bin Ladenu na islamskom sudu), pa odmah i na Irak. Trebao im je samo globalno, je li, uvjerljiv alibi. A gdje \u0107e\u0161 ja\u010deg od jezivog prizora zabijanja putni\u010dkih zrakoplova punih nedu\u017enih civila najprije u jednog, pa odmah i u drugog \u201eblizanca\u201c, koji se zatim bu\u010dno stropo\u0161taju u oblaku pra\u0161ine, vatre i dima. Tre\u0107i zrakoplov-bomba, vidi se u izravnom tv-prijenosu, razara zapadni dio zgrade Pentagona, a \u010detvrti pada na tlo zbog pobune putnika. To je ne vidi u izravnom tv-prijenosu, ali se kasnije prikazuje filmskim trilerom. Navodno su pilotirali Al Quaidini ameri\u010dki \u201espava\u010di\u201c, fanati\u010dni islamski samoubojice, obu\u010deni u SAD-u, gdje su \u017eivjeli kao dobro\u0107udni susjedi.<\/p>\n<p>Enigma je sve do dana\u0161njeg dana za\u0161to je teroristi\u010dki \u010din u \u010detiri epizode \u201eprespavala\u201c ameri\u010dka civilna za\u0161tita u avioprometu te strate\u0161ka zra\u010dna obrana budu\u0107i da raspola\u017eu alatima pra\u0107enja\/nadzora zra\u010dnog prostora i za tzv. zvjezdane ratove. Ili, tko je i za\u0161to bio toliko vidovit, pa omogu\u0107io nazo\u010dnost tv-kamera upravo u trenutku i na mjestima terorizma najgore vrsti, bez obzira na identitet terorista. Za\u0161to nisu pravodobno reagirali i sprije\u010dili ili barem ubla\u017eili posljedice? Ta bila su istodobno u zraku \u010detiri zrakoplova-bombe, pa\u2026 Nepunih mjesec kasnije, Afganistan je napadnut i 20 godina potom Uncle Sam se vra\u0107a ku\u0107i podvijena repa. Vidaju\u0107i, je li, i vlastite rane te gutaju\u0107i moralne, ekonomske i geostrate\u0161ke knedle vojnog poraza koji se bez mnogo politi\u010dke pameti dao predvidjeti. Samo je bilo pitanje vremena kada \u0107e nekomu u Washingtonu do\u0107i iz debelog mesa u glavu da se afganistanski rat ne isplati, jer se ne mo\u017ee dobiti ni najsofisticiranijim oru\u017ejem, sve novim i novim milijardama zelemba\u0107a niti demagogijom o \u201eobrani zapadnih vrijednosti\u201c, \u201edemokracije\u201c ili \u201ena\u0161eg na\u010dina \u017eivota\u201c (sic transit). A tko ih napada\/ugro\u017eava u \u2013 Afganistanu!?<\/p>\n<p>La\u017eljiv i ratoboran Bushev kompi\u0107 u okupacijskoj agresiji na Afganistan i oru\u017eano ru\u0161enje uistinu neprihvatljivog dijelu Zapada talibanskog re\u017eima, britanski tada premijer Tony Blair, bio se pobrinuo u to doba za tako\u0111er dubiozan alibi radi globalne medijske uporabe optu\u017ebom da Irak prijeti \u201esvjetskoj demokraciji\u201c (sic transit) velikim zalihama kemijskog oru\u017eja za masovno uni\u0161tenje i zato ga je opravdano sprije\u010diti u tomu preventivnim napadom zdru\u017eene vojne sile SAD-a i zapadnih \u201epartnera\u201c radi ru\u0161enja tamo\u0161njeg re\u017eima Saddama Husseina. Za razliku od prve zemlje maka i opijuma u svijetu, Afganistana, Irak je dr\u017eava koja pliva na oceanu nafte, pa megakorporativnoj dru\u017ebi gramzljivoga kapitalisti\u010dkog Zapada nije, je li, svejedno \u010dija \u0107e ruka odvrtati i zavrtati ventile na bu\u0161otinama s crnim zlatom. Kasnije, kad mu se kao i Bushu mla\u0111em ve\u0107 cijeli svijet ironi\u010dno izrugivao u lice, Blair je priznao svoju la\u017e o kemiskom oru\u017eju za masovno uni\u0161tenje, ali ve\u0107 su anglo-ameri\u010dki egzekutori skratili Saddama za glavu. To \u0107e po gotovo istom obrascu \u2013 blagoslovom Vije\u0107a sigurnosti UN-a i ruskom suzdr\u017eano\u0161\u0107u od veta u NATO\/SAD-ovoj agresiji na Libiju 2011. godine, \u0161to su je po\u010deli ameri\u010dki, francuski i britanski zrakoplovi \u2013 u\u010diniti i libijskom vo\u0111i Muammaru al-Gaddafiju.<\/p>\n<p>Naftom tako\u0111er prebogata Libija potom je izvrgnuta multikorporativnoj plja\u010dki crnog zlata, radi toga ciljano sa Zapada podmetnutim plemenskim sukobima i politi\u010dkom bezvla\u0161\u0107u \u010dak triju besmislenih \u201evlada\u201c. Poput one neki dan marionetske u Kabulu koja bez SAD\/NATO-a nije mogla opstati. Danas je Libija glavna tranzicijska\/ekspedicijska zemlja na Sredozemlju za \u201eizvoz\u201c izbjeglica\/migranata iz neokolonijalno osiroma\u0161ene Afrike, pa i polit-ekonomski destabiliziranoga Bliskog i \u010dak Srednjeg istoka u EU. To je posljedica megakorporativnog kapitalizma kojemu su Uncle Samovo i \u201epartnersko\u201c \u017eandarenje globusom raison d\u2019\u00eatre budu\u0107i da tzv. na\u0161 na\u010din \u017eivota, tzv. zapadne demokratske vrijednosti (sic transit) su\u0161tinski hrane nasilje nad ljudskim pravima i slobodama, otimanje tu\u0111eg, destabilizacija nepo\u0107udnih lidera\/re\u017eima, korupcija, neokolonijalizam, grubo posezanja za prirodnim (i ljudskim) resursima \u0161to ugro\u017eava \u017eivot na planetu. Unato\u010d raspadu blokovskog duoplola, obesmi\u0161ljeni je NATO ostao udarna vojna \u0161aka SAD-a i \u201epartnerskog\u201c kapitalizma. Pod izmi\u0161ljenom 2001. godine egidom tzv. borbe protiv terorizma, jer komunizma prakti\u010dki vi\u0161e nema od pada Berlinskog zida 1989. godine.<\/p>\n<p>NATO naoko mijenja dlaku, ali ne i \u010dud. Dodu\u0161e, jednim je okom i dalje u zabranjenoj zoni tzv. ruskog dvori\u0161ta \u2013 gdje afganistanski gazi kao bos po strnji\u0161tu: Ukrajina, Sirija, dio Azije i Afrike \u2013 a drugim naginje prema Kini i Pacifiku, kamo se prenosi fokus nove SAD-ove vanjske politike. Uncle Sam odlazi iz Afganistana podvijena repa. Ba\u0161 kao \u0161to je svojedobno bio oti\u0161ao iz Koreje i ostavio zemlju i narod podijeljene 38. paralelom na dva neusporediva svijeta. Kao \u0161to je podvijena repa oti\u0161ao iz Vijetnama. I sad je red, pa\u010de, neprijeporna moralna obaveza \u2013 kako je to bilo za korejskog i vijetnamskog egzodusa po vojnom gubitni\u0161tvu \u2013 prevesti svojim zra\u010dnim mostom pobjeglice pred talibanima u SAD i, proporcionalno sudjelovanju u 20-godi\u0161njim \u201eoperacijama uvo\u0111enja demokracije\u201c (sic transit) zvu\u010dnih naziva, u zemlje zapadnih \u201epartnera\u201c. Afganistan nije globalni ni problem EU-a, nego problem tih koji su neodgovorno proizveli problem golemih razmjera i posljedica: SAD\/NATO-a, zapadnih \u201epartnera\u201c i konspirativnih stratega iz sjene. Koji su od Afganistana na\u010dinili raspelo za \u010dovje\u010dnost. Njihova je odgovornost, a pomogne li samaritanstvom i netko sa strane, svaka \u010dast i puna \u0161aka brade. Solidarnost u nesre\u0107i.<\/p>\n<p>\u201eNe treba ni u koga upirati prstom\u201c, kazao je novinarima predsjednik RH Zoran Milanovi\u0107 za boravka u Barbanu na \u010duvenoj 46. utrci na prstenac koji je svojedobno ispratio prvi CRO kontingent u Afganistan i kasnije se istaknuo izjavom da \u201eHrvatska nema \u0161to tra\u017eiti u Afganistanu\u201c. \u201eOvo nije pogre\u0161ka strategije, ve\u0107 pogre\u0161ka izvr\u0161enja. Dugo se znalo da se odlazi iz Afganistana. Ameri\u010dki predsjednik Joe Biden je tu odluku naslijedio od biv\u0161eg predsjednika Donalda Trumpa (koji sada licemjerno optu\u017euje Bidena za nesposobnost te katastrofu\/kaos na kabulskom aerodromu, op. a.), a i sam je bio za povla\u010denje. Mi smo se povukli prije godinu dana. Vlada RH nije imala problema s tim. Bilo je jasno da to treba zavr\u0161iti. Imao sam tu sre\u0107u da sam na\u0161e vojnike 2003. godine ispratio na misiju u Afganistan te da sam bio onaj koji je donio odluku da se taj boravak ne produ\u017euje. Stvari u Afganistanu treba gledati kroz prizmu spa\u0161enih i izgubljenih \u017eivota. \u0160to manje ljudi da pogine. Ni jedna nacija ne mo\u017ee opstati, ako nije spremna na \u017ertvu. Afganistanci o\u010dito nisu bili spremni na \u017ertvu. (Ovisi o tomu na koje Afganistance misli; proameri\u010dki o\u010dito nisu i sada u sajgonskom kaosu spa\u0161avaju glavu na kabulskom aerodromu, op. a.). To im ne treba uzimati za zlo (ali itekako im uzimaju ti kao Janez Jan\u0161a: \u2018Ako se bore afganistanske \u017eene, mogu se boriti i mu\u0161karci\u2019, op. a.).\u201c<\/p>\n<p>Zapadni kukavi\u010dluk i licemjerje zbog apriorno pogre\u0161ne politike i uistinu katastrofalnih posljedica 20-godi\u0161nje NATO\/SAD-ovog \u201euvo\u0111enja demokracije\u201c oru\u017ejem (sic transit) te izgubljenog Afganistana, nao\u010digled, je li, cijelog svijeta, iritantno kulja sada iz svih medijskih pora i politi\u010dkih diskursa uglavnom trbuhozboraca klju\u010dnih krivaca za tu nesre\u0107u. Iz koje, kao i svih prethodnih, megakorporativno-otima\u010dki kapitalizam ne samo nije ni\u0161ta nau\u010dio nego prkosno daje znati kako \u2013 ne \u017eeli. Ona latinska o povijesti kao u\u010diteljici \u017eivota (je li, historia est magistra vitae) uop\u0107e ne vrijedi za tzv. pse rata iz sjene koji su vukli\/vuku debelu materijalnu korist iz masovnih ljudskih nesre\u0107a \u0161to su ih skrivili. Bile ratne ili prirodne. Sada u kabulskoj zra\u010dnoj luci \u2013 \u0161to je tako\u0111er nemoralno i licemjerno na entu \u2013 traje probir me\u0111u \u201epoturicama\u201c i samo \u0107e najvjerniji dobiti mjesta za let u tzv. slobodni svijet. Gdje \u0107e oni najodaniji s marionetskih pozicija biti tek pri\u010duva za mo\u017eebitno koristan budu\u0107i rasplet u njihovoj zemlji, ali u biti, i svi migrantski \u201esretnici\u201c odreda tzv. gra\u0111ani drugog reda.<\/p>\n<p>Nema tu mrvice empatije ili grizodu\u0161ja krivaca za nesre\u0107u milijuna ljudi, za novi izbjegli\u010dki\/migrantski val i humanitarnu krizu golemih razmjera, na djelu je hladna ra\u010dunica sa \u017eivim figurama na ruzinavoj plo\u010di sustava koji priznaje samo jednog boga u neljudskom trojstvu profita, tr\u017ei\u0161ta i boga\u0107enja na tu\u0111em radu i znoju. \u010covjek i \u010dovje\u010dnost su potro\u0161na roba. \u010cak i u komunikacijskoj promid\u017ebi tzv. zapadnih demokratskih vrijednosti i na\u0161eg na\u010dina \u017eivota. Kada ozareni malac u tzv. slobodnom, zapadnom i kapitalisti\u010dkom svijetu u rasko\u0161nom spotu kusa novi \u010dokolani proizvod, recimo razvikanog Nestlea, etc., a lideri globalne \u010dokoladne industrije strogo probiru novinare koje \u0107e pustiti na svoj zatvoreni skup u Davosu, nitko osim nekih sizifovskih, nevladinih udruga i me\u0111unarodnih aktivista ne zna za besplatan, robovski rad tisu\u0107a djece na tajnim planta\u017eama kakaovca Obale Bjelokosti, uni\u0161tenih 90 posto \u010dak za\u0161ti\u0107enih \u0161uma zbog sadnje novih nasada i mafija\u0161ki lanac dobave dragocjenog zrnja Zapadu.<\/p>\n<p>Kapitalisti\u010dki sustav \u2013 kojemu prednja\u010di Uncle Sam pod svekolikim, je li, \u201emirovnim\u201c ili \u201eprotuteroristi\u010dkim\u201c NATO-ki\u0161obranom \u2013 klju\u010dno opstoji na agendi koju su prokazali jo\u0161 klasici marksizma u pretpro\u0161lom stolje\u0107u: otimanju tu\u0111ih resursa i nehumanom iskori\u0161tavanju tu\u0111eg rada\/znoja za sve nezaja\u017eljivije apetite tzv. vlasnika kapitala i sredstava za proizvodnju. Sada taj sustav apotekarski precizno, po sajgonskom obrascu, probire me\u0111u kabulskim nesretnicima koga\/koje \u0107e pustiti u spasonosni avion, a koga \u0107e ostaviti i prepustiti talibanskoj (ne)milosti. Tanjur ri\u017ee ili boca vode u tom kaosu pla\u0107aju se po 100 dolara, ljudi s malom djecom umiru na pisti, organizacija evakuacije ne razlikuje se od stihije, ali i taj pakao masovne ljudske nesre\u0107e i bezna\u0111a iskori\u0161tava se za boga\u0107enje. Zapad u afganistanskom kaosu nakon talibanske vojne pobjede nije reagirao na na\u010din kakvim se prikazuje: humanim, slobodnim i demokratskim.<\/p>\n<p>Austrija i Slovenija nisu jedine koje ne \u017eele primiti izbjeglice\/migrante iz Afganistana. I cijeli se \u010dinovni\u010dki vrh u Bruxellesu opet na\u0161ao zate\u010denim doga\u0111ajem na koji valja reagirati hitro i u\u010dinkovito. Ne \u010du\u0111enjem i figama u d\u017eepu. Dokaz vi\u0161e da su im ljudi, tzv. mali, obi\u010dan \u010dovo bez obzira na rasu i vjeru zadnja rupa na svirali kojom sirenski milozvu\u010dno, urbi et orbi, prosipaju la\u017ene sladunjavosti o europskoj slozi, jedinstvu, zajedni\u0161tvu, demokraciji u eurounijskoj ljubavi bez granica. Unijni enormno prepla\u0107eni birokrati, dokazano, nisu sposobni hitro i u\u010dinkovito, upravo ljudski i suosje\u0107ajno, je li, reagirati ni na afganistansku nesre\u0107u tako da je jedan od temeljnih eurounijskih principa, raison d\u2019\u00eatre utemeljiteljske ideje Roberta Schumana \u2013 solidarnost \u2013 na velikoj ku\u0161nji. Slovenija i Austrija su apriorno ve\u0107 pale na tom ispitu solidarnosti, prve su u Uniji bacile kamen, a nisu bez grijeha u 20-godi\u0161njoj afganistanskoj tragediji.<\/p>\n<p>\u201eMi mo\u017eemo primiti jedan manji broj ljudi\u201c, ka\u017ee predsjednik RH Zoran Milanovi\u0107, a premijer Plenkovi\u0107 spominje cca 20, prvenstveno onih koji su \u201esura\u0111ivali\u201c s hrvatskim kontingentom. \u201eNije vi\u0161e 2015. godina; ja sam se tada pona\u0161ao na jedan na\u010din (kao premijer, op. a.). Trebamo prigrliti ne\u0161to ljudi radi geste, ljudske geste. Nejasno mi je kad netko ka\u017ee: \u2018Ne\u0107emo primiti nikoga\u2019. Prag tolerancije za male zemlje nije isti prema migrantima kao u Velikoj Britaniji i SAD-u. Trebamo primiti ljude, ali mora se znati granica.\u201c U priop\u0107enju visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku Josepa Borrella o hitnom sastanku neki dan ministara vanjskih poslova zemalja \u010dlanica Unije \u2013 nisu se uspjeli dogovoriti o zbrinjavanju izbjeglica iz Afganistana i posti\u0107i kompromis, \u0161to je porazno i s politi\u010dkog i s humanitarnoga gledi\u0161ta \u2013 gotovo ni rije\u010di o obavezi solidarnosti budu\u0107i da su ti nesretnici, ostavljeni sad na cjedilu na kabulskoj pisti, uglavnom radili za dr\u017eave\/agencije\/korporacije zemalja \u010dlanica EU-a.<\/p>\n<p>Talibani to ne opra\u0161taju, iako poru\u010duju suprotno i pozivaju bjegunce da se vrate ku\u0107i. Ka\u017enjavaju smr\u0107u i cijele obitelji \u201epomaga\u010da okupatora\u201c. Njema\u010dki predsjednik Frank-Walter Steimeier otvoreno poru\u010duje kako su \u201eslike o\u010daja iz zra\u010dne luke u Kabulu sramota za politi\u010dki Zapad\u201c, dok se glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, anuliraju\u0107i svaku NATO\/SAD-ovu krivnju i za vojni poraz od talibana i za zlo\u010dina\u010dke posljedice tzv. mirovne misije u Afganistanu, izvaljuje glupost koju pas s maslom ne bi progutao: \u201eAfganistanska vlast (prva je pobjegla iz zemlje uo\u010di ulaska talibana u Kabul, jer joj je dopustio NATO\/SAD, op. a.) isklju\u010divi je krivac za stanje u zemlji, a NATO se borio hrabro\u201c. Nije istina ni prvo niti drugo. Da jest, tzv. misija mira bi uspjela i za upola manje od 20 godina okupacije, a NATO\/SAD bi kapitalizirao \u201ehrabrost\u201c. Bio je vi\u0161estruko nadmo\u0107niji u naoru\u017eanju, vojno obu\u010denom ljudstvu i obavje\u0161tajnoj slu\u017ebi. Istina je da je sve bilo pogre\u0161no ve\u0107 u Bush-Blairovoj neodgovornoj ideji o invaziji na Afganistan, gdje je prethodno komunisti\u010dki SSSR ve\u0107 popu\u0161io ne samo te\u017eak ratni poraz ve\u0107 i raspad dr\u017eave. S domino u\u010dinkom na Berlinski zid i odlazak komunizma u povijesni naftalin.<\/p>\n<p>Sam tako\u0111er sad odlazi podvijena repa, krivac kukavi\u010dki ostavlja \u010dovje\u010dnost na afganistanskom raspelu, a politi\u010dke posljedice u SAD-u i op\u0107enito na Zapadu tek slijede. I ne\u0107e biti bezazlene. Ka\u017eu, tko s vragom tikve sadi\u2026 Uncle Samov pak dr\u017eavni tajnik Antony Blinken, razumljivo, slu\u017ebeno farba tunele: \u201eOvo nije Sajgon. U Afganistan smo stigli prije 20 godina s misijom izravnati ra\u010dune s onima koji su nas napali 11. rujna 2001. godine. Tu misiju smo zavr\u0161ili\u201c. Nisu zavr\u0161ili, jer su prije toga izgubili rat i na bojnom i unaprijed ve\u0107 na politi\u010dkom polju. Ubojstvo Bin Ladena u konspirativnom prepadu ameri\u010dkih specijalaca 2. svibnja 2011. u Pakistanu jama\u010dno nije \u201eizravnalo ra\u010dune\u201c s teroristima koji su sru\u0161ili \u201eblizance\u201c. Puno toga je ostalo nejasno, a pitanja o toj nejasno\u0107i su se vi\u0161estruko umno\u017eila. Komu je onda koristilo jo\u0161 10 godina krvoproli\u0107a u Afganistanu da bi na koncu pobijedili \u2013 talibani? Isti oni koje su George W. Bush mla\u0111i i Tony Blair (upravo ga istomi\u0161ljeni\u010dki ugo\u0161\u0107uje premijer Andrej Plenkovi\u0107 u Banskim dvorima, sic transit) sru\u0161ili s vlasti prije 20 godina, ali sada ja\u010di i organiziraniji no ikad. U zapadnoj determinaciji: pobunjenici i teroristi.<\/p>\n<p>I kakvo je to \u201eizravnavanje ra\u010duna\u201c, ako sada Zapad nema lijeka za te\u0161ku tragediju milijuna nedu\u017enih civila u humanitarnoj, izbjegli\u010dkoj\/migrantskoj krizi kojoj se zapravo ne vidi razumno rje\u0161enje? Zra\u010dnim je mostom, je li, zasad \u201cspa\u0161eno\u201d tek cca 80.000 Afganistanaca, a ostavljeno je gladovati 10 milijuna djece od koje je, ne stigne li pod odmah humnitarna pomo\u0107, pet milijuna biti do kraja godine kriti\u010dno pothranjeno. Ipak \u2013 vidjet \u0107e se sljede\u0107ih mjeseci \u2013 i ne mora sve zavr\u0161iti ba\u0161 tako tragi\u010dno kako se sada \u010dini i unaprijed optu\u017euje talibane da \u0107e nastaviti fundamentalisti\u010dki vladati i \u0161erijatski naopako postupati prema \u017eenama u \u010demu su zaustavljeni prije 20 godina. Obe\u0107avaju urbi et orbi da ne\u0107e, da su se promijenili, ne\u0107e se osve\u0107ivati, da \u0107e po\u0161tivati neke demokratske promjene, pa\u2026 Njema\u010dka kancelarka na odlasku Angela Merkel je kazala u Bundestagu: \u201eCijela je me\u0111unarodna zajednica, svi mi, o\u010dito podcijenila brzinu razvoja doga\u0111aja no Njema\u010dka je spremna razgovarati s talibanima kako bi se sa\u010duvalo napredak postignut pro\u0161lih 20 godina, ali ne\u0107e biti dogovora s njima bez prihva\u0107anja uvjeta Zapada\u201c. Skupina G7 tako\u0111er ne isklju\u010duje priznanje talibanske vlasti, sugerira u priop\u0107enju nakon sastanka, ali \u0107e \u201elegitimitet bilo kakve budu\u0107e vlasti ovisiti o pristupu me\u0111unarodnim obavezama\u201c.<\/p>\n<p>Neke dr\u017eave u susjedstvu Afganistana jo\u0161 su spremnije priznati talibane i zagovaraju o\u010duvanje stabilnosti zemlje pod novom vla\u0161\u0107u. Ruski i kineski lideri Vladimir Putin i Xi Jinping nenajavljeno su telefonski imali \u201eopse\u017enu razmjenu pogleda na stanje u Afganistanu\u201c, a Moskva je dan prije znatno poja\u010dala protutenkovskim sustavima vojnu bazu u Tad\u017eikistanu, jer \u201ekaos \u0161to ga je Zapad izazvao povla\u010denjem iz Afganistana sigurnosno dovodi u opasnost susjedne zemlje\u201c. Kina \u201estriktno pridr\u017eava politiku nemije\u0161anja u unutarnje poslove Afganistana i podr\u017eava njegov dr\u017eavni suverenitet\u201c, \u0161to je tako\u0111er svojevrsna najava priznanje talibanskog re\u017eima. Koji i kakv \u0107e biti, zasad je enigma. Sve u svemu, valja se nadati da \u0107e se ste\u0107i ta kriti\u010dna koli\u010dina pameti i me\u0111u talibanima i na Zapadu koja \u0107e \u010dim prije, je li, skinuti \u010dovje\u010dnost s afganistanskog raspela. A ho\u0107e li uskrsnuti\u2026<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/h-alter.org\/svijet\/raspelo-za-covjecnost\/\">H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zapadni kukavi\u010dluk i licemjerje zbog apriorno pogre\u0161ne politike i uistinu katastrofalnih posljedica 20-godi\u0161nje NATO\/SAD-ovog \u201euvo\u0111enja demokracije\u201c oru\u017ejem (sic transit) te izgubljenog Afganistana, nao\u010digled, je li, cijelog svijeta, iritantno kulja sada iz svih medijskih pora i politi\u010dkih diskursa uglavnom trbuhozboraca klju\u010dnih krivaca za tu nesre\u0107u<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":325885,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-326363","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326363","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=326363"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326363\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":326364,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326363\/revisions\/326364"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/325885"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=326363"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=326363"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=326363"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}