{"id":326221,"date":"2021-08-25T07:32:56","date_gmt":"2021-08-25T05:32:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=326221"},"modified":"2021-08-25T07:35:14","modified_gmt":"2021-08-25T05:35:14","slug":"cudovista-iz-ormara-talibani-kao-imperijalno-strasilo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/08\/25\/cudovista-iz-ormara-talibani-kao-imperijalno-strasilo\/","title":{"rendered":"\u010cudovi\u0161ta iz ormara: Talibani kao imperijalno stra\u0161ilo"},"content":{"rendered":"

Autorice: Sahar Ghumkhor<\/a>, Anila Daulatzai<\/a><\/strong><\/p>\n

Dvadeseta godi\u0161njica \u201crata protiv terorizma\u201c, koji je po\u010deo invazijom na Afganistan 2001. godine, obilje\u017eena je povla\u010denjem ameri\u010dkih \u010deta i \u201cpovratkom\u201c talibana u Kabul. Na neke na\u010dine se vra\u0107amo u 2001. godinu, a na druge nema povratka, budu\u0107i da je ameri\u010dki rat protiv terorizma usmrtio vi\u0161e od 800.000 ljudi i raselio oko 37 miliona osoba.<\/p>\n

Doga\u0111aji od proteklih nekoliko dana donijeli su nam niz hitnih pitanja. Kako bismo trebali interpretirati doga\u0111aje u Afganistanu? Kako se izra\u017eava solidarnost s Afganistancima i koji oblici pord\u0161ke bi trebali biti napu\u0161teni? (Mo\u017eda bi bijele liberalne feministi\u010dke suze\/strahovi za afganistanske \u017eene, koje i dalje opravdavaju ameri\u010dko imperijalno nasilje, bile dobar po\u010detak.)<\/p>\n

\n

Ameri\u010dka imperija i bjela\u010dka nevinost<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Da li afganistanske kampanje na dru\u0161tvenim mre\u017eama da se #SanctionPakistan (sankcionira Pakistan) zamagljuju ulogu ameri\u010dke imperije i nenamjerno usvajaju bjela\u010dku nevinost? Kampanja #SanctionPakistan se opravdano organizira protiv desetlje\u0107a pakistanskih politika pru\u017eanja materijalne podr\u0161ke talibanima, zlobno rasisti\u010dki tretiraju\u0107i afganistanske izbjeglice, i ostavljanja svoje pa\u0161tunske i Baloch populacije da podnose talibansko nasilje koje odobrava dr\u017eava, ali da li ovo osloba\u0111a ameri\u010dku imperiju?<\/p>\n

Naravno, izvje\u0161taji o Afganistanu, dok do\u0111u do na\u0161ih ekrana, ve\u0107 su provu\u010deni kroz narative koje ga \u010dine poznatim ljudima \u2013 drugim rije\u010dima, ve\u0107 je pro\u010ditan za nas. Nasilje se \u010dini prirodnim za njegov pejza\u017e i karakter njegovih ljudi i predstavljeno je kao jo\u0161 jedna faza, jedno od mnogih nasilnih poglavlja.<\/p>\n

Ali, javna konfuzija u vezi toga \u0161ta se doga\u0111a ukazuje na sve ve\u0107u \u017eelju za analizom doga\u0111aja, a ne njihovim pukim prepri\u010davanjem, koja zahtijeva postavljanje te\u0161kih pitanja i preispitivanje pretpostavki koje su u osnovi preovladavaju\u0107ih paradigmi o Afganistanu.<\/p>\n

Mi nudimo na\u010dine da shvatite Afganistan druga\u010dije, svjesne koliko je nestalna ova \u017eelja za zanjem. Dok pi\u0161emo s Afganistancima, ono \u0161to sada pi\u0161emo nije za Afganistance. Ne samo da to nije ono \u0161to im je sada potrebno, to nije ni\u0161ta \u0161to neelitni Afganistanci ve\u0107 ne znaju, dok su oni u elitnim redovima sada previ\u0161e zaokupljeni svojim investicijama i ratnim profiterstvom da bi obratili pa\u017enju.<\/p>\n

\n

Antiimperijalna analiza<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kao u\u010denjakinje posve\u0107ene beskompromisnoj antiimperijalnoj analizi, koje prou\u010davaju \u201crat protiv terorizma\u201c, mi stojima uz druge u suo\u010davanju sa zastra\u0161uju\u0107im zadatkom nu\u0111enja kriti\u010dkog teoretiziranja Afganistana danas, koji ne dodaje jo\u0161 jedan nivo izdaje afganistanskog naroda. Dominacija geopolitike dr\u017eavni\u0161tva i razvojnih pristupa udru\u017eena s preovladavaju\u0107om bjelinom afganistanskih studija, me\u0111utim, doprinosi onome \u0161to smatramo i do\u017eivljavamo kao dugogodi\u0161nju duboku krizu znanja o Afganistanu.<\/p>\n

\u0160ta bismo mogle re\u0107i u ovom trenutku \u201cvanrednog stanja\u201c \u0161to bi moglo rekalibrirati senzibilitete i razumijevanje za one koji su otvoreni za rekalibriranje? Gdje su bili trenuci \u201cvanrednog stanja\u201c u protekla dva desetlje\u0107a? U protekla \u010detiri desetlje\u0107a? Je li trebamo vjerovati da je proteklih 20 godina rata i strane okupacije bilo samo dobro za Afganistance? Taj je suverenitet tek sada izgubljen?<\/p>\n

Talibani spinuju lako\u0107u s kojom su zauzeli Afganistan u proteklim danima kao pokazatelj njihove popularnosti. Evropa i SAD spinuju ovu situaciju kao onu u kojoj su Afganistanci lo\u0161i borci, kojima su falile odanost i koji su se predali, ostaviv\u0161i oru\u017eje i vozila voljno talibanima. Ko \u0107e re\u0107i da su Afganistanci naprosto umorni od umiranja za rat koji nije, i nikada nije bio, njihov rat?<\/p>\n

Svjedo\u010dili smo u ovoj bujici zanimljivom zaokretu ka ranijim odbranama za neodbranjivu invaziju i \u201crat protiv terorizma\u201c koji je pokrenula. Romantizirani prikaz strane okupacije pru\u017ea varljive indikatore djevoj\u010dica u \u0161koli, \u017eena koje rade (kao da to samo ne\u0161to pokazuje) ili radost slu\u0161anja muzike, pra\u0107enja mode ili vo\u017eenja skejta.<\/p>\n

Izbrisana u ovoj sentimentalnosti je \u010dinjenica kako su Afganistanci podvrgnuti nivoima nasilja u obliku \u201chumanitarizma\u201c. Zapravo je po\u010detni \u010din nasilja ameri\u010dkog rata \u2013 invazija u oktobru 2001. godine \u2013 predstavljen kao \u010din brige.<\/p>\n

Insistiranje na ovom sekundarnom rezonu za rat ponovno se pojavljuje kod afganistanskih komentatora i zagovornika razvoja, izjaviv\u0161i da su ameri\u010dko povla\u010denje \u201cizdaja\u201c i \u201crazo\u010darenje\u201c. Optu\u017eba da se dijeli s odgovorno\u0161\u0107u izdaje internalizirani paternalizam: upravljanje nad domicilnim stanovni\u0161tvom koji to samostalno nije u stanju.<\/p>\n

\n

Iskustva Afganistanki<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kako bismo ilustrirali ovaj zapetljani presjek humanitarizma, progresa i nasilja, referiramo se na dugoro\u010dna istra\u017eivanja na terenu jedne od autorica ovog \u010dlanka. Ovo istra\u017eivanje, od 2006. do 2012. godine, uklju\u010divalo je pra\u0107enje udovica na mjese\u010dnu podjelu pomo\u0107i \u0161irom Kabula.<\/p>\n

\u017dene koje su se oslanjale na pomo\u0107 u hrani morale su se takmi\u010diti jedna s drugom za nedovoljnu humanitarnu \u201cbrigu\u201c. Broj udovica kojima su pomagali je smanjen i u kona\u010dnici ukinut, budu\u0107i da neoliberalna pomo\u0107 povezana s okupacijom zahtijeva da pomo\u0107 bude pretvorena u rad i vremenom su prislili udovice da rade fizi\u010dke poslove za osnovnu hranu.<\/p>\n

U apsurdnoj, kafkijanskoj vje\u017ebi, udovice su morale dokazati da zaslu\u017euju pomo\u0107 odgovaranjem na ista pitanja koja su im postavljana svaki mjesec. Iznova je od njih zahtijevano da nabrzinu prepri\u010daju svoj \u017eivot, potvrdiv\u0161i da su ostale bez mu\u017eeva \u2013 \u0161to je bio mjese\u010dni performans njihovog statusa udovica.<\/p>\n

Kako su programi pomo\u0107i nastavili smanjivati cifre korisnike, udovice su primijetile da nisu svi slu\u010dajevi udovica smatrani jednakim: \u201cSvhatile smo da ako im ka\u017eemo da su nam talibani ubili mu\u017eeve, dobit \u0107emo pomo\u0107. Mi nismo korisne i njih nije briga ako im ka\u017eemo da su Sovjeti ubili na\u0161e mu\u017eeve, ili ako su nam mu\u017eevi poginuli u Kabulskim ratovima 1990-ih, ili ako su nam mu\u017eevi umrli mladi od neizlje\u010divih bolesti, ili od stresa. ili od upotrebe heroina\u2026 Njima je samo bilo stalo ako su nas talibani u\u010dinili udovicama\u201c, kazale su ove \u017eene.<\/p>\n

Dvije \u017eene su osmislile upe\u010datljive iako fiktivne pri\u010de o tome kako su im talibani ubili mu\u017eeve. Tra\u017eile su pomo\u0107 u matemati\u010dkoj strani pri\u010de, da bi se sve uklopilo \u2013 godine kada su tvrdile da su im mu\u017eevi umrli podudarile su se s godinama njihove djece\u2026 \u2013 tako da su smrti njihovih mu\u017eeva od talibana bile kredibilne.<\/p>\n

Bilo je 17 godina, najmanje, nasilja i rata prije talibana, a ipak trajanje nasilja koje su afganistanske \u017eene iskusile bilo je nebitno za imperijalne humanitarce, jer su ih oni \u201cspasili\u201c. Li\u010dne i dru\u0161tvene historije nasilja su izbrisane i samo je priznato nasilje od talibana. \u017dene koje su ostale udovice u \u010detiri desetlje\u0107a serijskog rata morale su izmijeniti svoje intimne historije s ratom i nasiljem samo da bi bile podobne da se okoriste od \u201cbrige\u201c okupatorske sile.<\/p>\n

Mi dajemo ovaj primjer ne da bismo oslobodile talibane krivice, niti da bismo sugerirale kako ova oru\u017eana grupa nije stvarni autor nasilja ili, preciznije, da sugeriramo da je pri\u010da o tome kako talibani od \u017eena prave udovice prora\u010dunata fikcija. Talibani ubijaju, \u010dine \u017eene udovicama i radit \u0107e to opet. Talibansko nasilje, me\u0111utim, ne mo\u017ee se gledati kao patologija.<\/p>\n

Njihovo nasilje je \u201cnormalna\u201c manifestacija izuzetno nenormalnih globalnih spletki i izdaje od niza aktera \u2013 nabrajamo samo najzna\u010dajnije: SAD, Pakistan, Saudijska Arabija, Kina, Izrael, biv\u0161i Sovjetski savez, Velika Britanija, Evropa i afganistanski lideri i komandanti marionete, koji su svi u\u010destvovali u kreiranju uslova mogu\u0107nosti da se ogromno nasilje obru\u0161i na Afganistance.<\/p>\n

\n

Porijeklo terora?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Uznemiravanjem globalnog oblika porijekla terora postalo je mogu\u0107e provincijalizirati ga, lokaliziraju\u0107i krivicu za teror u zone\/mjesta koja su se mogla bombardirati, kao \u0161to je slu\u010daj s Afganistanom. Talibani su ostatak ovih globalnih spletki, a ipak ih nadilaze. To je monstuozno, jer se ovdje materijalizira kumulativna podmuklost neobuzdanog svijeta. Afganistanci, bez sumnje, ne trebaju biti odgovorni za talibane ili talibanima.<\/p>\n

Kod nas je na kocki priznanje kako je izvjesno nasilje sasvim zamagljeno, \u010dak i izbrisano, kada su talibani prisutni. Udovice moraju pisati historije nasilja da bi pre\u017eivjele. Zajednice su terorizirane i prema njima se odnosi kao prema kolektivnim osumnji\u010denim od okupacije koja je tretirala svakog Afganistanca kao potencijalnog militanta, a svaku Afganistanku kao \u017eenu koju treba spasiti u banalnosti zla koje je moderno ratovanje.<\/p>\n

Smrti od talibana su registrirane od na\u0161eg sada natalo\u017eenog senzornog do\u017eivljaja, kao smrtonosnije od smrti Afganistanaca u ameri\u010dkim napadima dronovima, od afganistanskih milicija (odreda smrti) koje je trenirala i finansirala ameri\u010dka Centralna obavje\u0161tajna agencija (CIA), smrti Afganistanaca od kriminalnih zapovjednika, njihovih milicija i afganistanske dr\u017eave koja ih je prihvatila i zasigurno smrtonosnije od Afganistanca koji umiru u putu prelaze\u0107i vi\u0161estruke granice, dok se suo\u010davaju s drugom stranom iste rasisti\u010dke, sigurnosne, militarizirane arhitekture od koje bje\u017ee.<\/p>\n

\u201cToksi\u010dna mu\u0161kost\u201c talibanskih boraca nekako je toksi\u010dnija od neobuzdanog bjela\u010dkog nasilja, bjela\u010dke okupacije, bjela\u010dke torture, bjela\u010dkih dronova. Njihovo je nasilje koje je onostrano i, za razliku od Zapada, ono je divlje, namjerno i bez kajanja. Njihovo je nasilje koje postavlja granice izme\u0111u barbarskih i modernih \u201cnas\u201c i \u201cnjih\u201c.<\/p>\n

Za\u0161to smo do\u0161li do tog da logiku imperijalnog nasilja nad afganistanskom populacijom vidimo kao logi\u010dniju, umjesto kao jednako (ili vi\u0161e) nelogi\u010dnu, ili jednako (ili vi\u0161e) nelegitimnu, kao jednako (ili vi\u0161e) odvratnu od talibanskog nasilja?<\/p>\n

Preovladavaju\u0107e teorije o talibanima nisu rasisti\u010dke samo na na\u010dine da predstavljaju ovu grupu kao nasilnu patologiju, ve\u0107 i kao onu koju pripada ruralnim ustanicima, uvijek vra\u0107aju\u0107i talibane ruralnim konzervativnim Pa\u0161tunima sa juga \u2013 neobuzdanoj nazadnoj li\u010dnosti koja spre\u010dava progres nacije.<\/p>\n

To je, tako\u0111er, \u010dudan obrat romantizma etnokulturalnog nacionalizma, koji locira autenti\u010dnost u one s korijenima u zemlji, a ovdje je nacija ro\u0111ena u urbanom centru, gdje je modernost, a ne zemlja, udahnula \u017eivot u nju.<\/p>\n

\n

Zapadnja\u010dko nasilje<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kako neko mo\u017ee vidjeti dalje od gomila tijela globalnog rata protiv terorizma? Mo\u017eemo li? Ameri\u010dka imperija bez sumnje \u017eeli da vidimo. Nedavni izvje\u0161taji o ratnim zlo\u010dinima od australskih i britanskih vojski, koji su pokazali da je Afganistan postao polje ubijanja, kako je bijeli \u010dovjek i pri\u017eeljkivao, gestikuliraju kao kontinuiranoj mo\u0107i bjela\u010dke nevinosti, bjela\u010dkog iskupljenja i njegovog globalnog dometa.<\/p>\n

Zapadnja\u010dko nasilje, da se poslu\u017eimo rije\u010dima kulturolo\u0161kog antropologa Talala Asada, predstavjeno je kao nenamjerno i racionalno, uprkos njegovoj ubila\u010dkoj stazi, i njegova namjera je uvijek pravedna. Ratni zlo\u010dinci ostaju heroji.<\/p>\n

U narednim sedmicama \u0107emo uglavnom \u010duti Afganistance \u010dije su karijere skovane u ratnoj industriji \u201cbrige\u201c, koja je porodila vampirsku industriju pomo\u0107i, obje posve\u0107ene odr\u017eanju afganistanske ovisnosti, \u010dak i kada pri\u010daju o osna\u017eivanju, obrazovanju i napretku \u017eena. Jo\u0161 jedan discipliniraju\u0107i efekat na afganistanski diskurs u nastojanju da ga se \u010duje. Jo\u0161 jedno simboli\u010dno nasilje, koje uti\u0161ava, \u010dak i kada daje Afganistancima platformu.<\/p>\n

Zapad voli svoja \u010dudovi\u0161ta koliko i slobodu. Rat o terorizmu obi\u010dno se pri\u010da kao bajka, o muslimanskim \u017eenama kao damama u nevolji i bijelim vitezovima koji se hrabro bore protiv divljaka da bi ih oslobodili. \u010cudovi\u0161ta su odbojna koliko i fascinantna, ali u kona\u010dnici, ona maskiraju nasilje koje ih je napravilo.<\/p>\n

balkans.aljazeera.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U narednim sedmicama \u0107emo uglavnom \u010duti Afganistance \u010dije su karijere skovane u ratnoj industriji \u201cbrige\u201c, koja je porodila vampirsku industriju pomo\u0107i, obje posve\u0107ene odr\u017eanju afganistanske ovisnosti, \u010dak i kada pri\u010daju o osna\u017eivanju, obrazovanju i napretku \u017eena (Foto: hindustantimes.com)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":326222,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-326221","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326221","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=326221"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326221\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":326230,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/326221\/revisions\/326230"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/326222"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=326221"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=326221"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=326221"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}