{"id":325979,"date":"2021-08-21T07:13:21","date_gmt":"2021-08-21T05:13:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=325979"},"modified":"2021-08-21T07:13:21","modified_gmt":"2021-08-21T05:13:21","slug":"kraj-americkog-sveta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/08\/21\/kraj-americkog-sveta\/","title":{"rendered":"Kraj ameri\u010dkog sveta"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Alister Hit<\/strong><\/p>\n<p>Nijedno carstvo nije ve\u010dno: sva se na kraju uru\u0161e pod teretom oholosti i poni\u017eenja. Srceparaju\u0107a humanitarna katastrofa izazvana neuspe\u0161nim povla\u010denjem iz Avganistana samo je poslednji znak da se ameri\u010dka era zavr\u0161ava: Va\u0161ington vi\u0161e nije svetski policajac: nazire se uznemiruju\u0107a budu\u0107nost koju \u0107e obele\u017eiti sukobi izme\u0111u ekspanzionisti\u010dkih, autoritarnih regionalnih sila.<\/p>\n<p>Situacija je drasti\u010dno druga\u010dija u odnosu na period kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih, kada je globalni uticaj Amerike bio na vrhuncu. Reganov preporod, ru\u0161enje Berlinskog zida, okon\u010danje komunizma i njegovog sistema gulaga, uspon Silicijumske doline i pronalazak interneta, oslobo\u0111enje Kuvajta \u2013 to su bile izuzetne godine za ameri\u010dkog hegemona, slavni dani Paks Amerikane, kojima je zavr\u0161en najturbulentniji vek u istoriji \u010dove\u010danstva.<\/p>\n<p>Holivud je bio uzdignuta \u010dela i svi su \u017eeleli da budu kao Amerikanci, da glasaju kao Amerikanci i tro\u0161e kao Amerikanci, ili se barem tako \u010dinilo. Stvaranje jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta 1992. godine bio je poku\u0161aj Evrope da imitira SAD; iste godine, kineski predsednik \u0110ang Cemin najavio je svoju \u201esocijalisti\u010dku tr\u017ei\u0161nu ekonomiju\u201c koja \u0107e obele\u017eiti dolaze\u0107u epohu.<\/p>\n<blockquote>\n<h1>Propali ameri\u010dki plan<\/h1>\n<\/blockquote>\n<p>Ipak, ni\u0161ta od ovoga nije zna\u010dilo da je postignut globalni konsenzus o smislu dobrog \u017eivota i na\u010dinima da se do njega do\u0111e; pre se radilo o okrutnoj aberaciji u svetskoj istoriji, odnosno o najvi\u0161oj ta\u010dki ostvarenja ameri\u010dke ideje. Sve nakon toga je po\u0161lo naopako. Paradoksalno, 11. septembar nije sru\u0161io ameri\u010dko carstvo: probudio je uspavanog diva i izazvao talas ameri\u010dkog patriotizma, a istorija je mogla po\u0107i drugim tokom da smo videli masovnu ali relativno kratku odmazdu, sa brzim ubijanjem Bin Ladena. Umesto toga, morali smo da \u010dekamo celu deceniju na njegovo smaknu\u0107e u Pakistanu (njegovo skrivanje od strane navodnog saveznika samo po sebi je dokaz opadaju\u0107e mo\u0107i Amerike), a svet je bio svedok dugotrajanog, anemi\u010dnog i na kraju katastrofalno kontraproduktivnog poku\u0161aja preure\u0111enja Bliskog istoka.<\/p>\n<p>Dvadeset godina kasnije, globalni planovi Amerike le\u017ee u ru\u0161evinama. Njene elite su zakrvljene po gotovo svakom pitanju, a glupost i nesposobnost koje se o\u010dituju prilikom povla\u010denja iz Avganistana potvr\u0111uju da one ne razumeju ostatak sveta, i da nisu sposobne da upravljaju ni sopstvenom zemljom, a kamoli \u010ditavom planetom. Zaslepljene upro\u0161\u0107enim univerzalizmom, ameri\u010dke elite vi\u0161e ne razumeju religiju, tribalizam, istoriju, nacionalne razlike ili za\u0161to zemlje \u017eele da upravljaju same sobom.<\/p>\n<p>Gde god da pogledate, ameri\u010dki plan je propao. Uzmite na primer podr\u0161ku Va\u0161ingtona Sjedinjenim Evropskim Dr\u017eavama, odnosno zajedni\u010dkoj evropskoj dr\u017eavi sa svojom vojskom, ustavom i \u201eevrodolarom\u201c. Bregzit je ozna\u010dio po\u010detak kraja te distopijske konstrukcije, a i drugi \u0107e napustiti EU, bilo zbog nadolaze\u0107e migrantske krize (desetine miliona ljudi \u0107e probati da se iseli iz Afrike i sa Bliskog istoka, a bi\u0107e i u\u017easnih poku\u0161aja \u201edistribucije\u201c migranata \u0161irom bloka), bilo zbog uspona populista ili zbog ekonomske implozije.<\/p>\n<p>Svaka dr\u017eava ili teritorija na Bliskom istoku koju je dotakla Amerika je u haosu. Avganistan je ponovo pao u ruke talibanima. Irak je ko\u0161mar, Sirija je bila popri\u0161te monstruoznih zlo\u010dina koje je Zapad nemo posmatrao, a Libija je katastrofa. Izraelsko-palestinski mirovni plan podr\u017ean od strane Klintona je propao: povla\u010denje iz Gaze samo je ohrabrilo antisemitski teroristi\u010dki pokret Hamas. Bajdenova administracija se i dalje ulaguje dvoli\u010dnom iranskom re\u017eimu. Zar Amerika ne vidi nameru Irana da nuklearnim oru\u017ejem uni\u0161ti Izrael? \u0160to se ti\u010de zalivskih dr\u017eava, uglavnom ameri\u010dkih protektorata, kakva \u0107e biti njihova sudbina kada se potra\u017enja za naftom uru\u0161i kao rezultat dostizanja nulte emisije gasova sa efektom staklene ba\u0161te? Nevolje Bliskog istoka su tek po\u010dele.<\/p>\n<p>Povla\u010denje Amerike je jednako odjeknulo u Aziji. Kina je postala bogata i mo\u0107na zahvaljuju\u0107i kapitalizmu, \u0161to je jedan od velikih trijumfa ameri\u010dkog ideolo\u0161kog ekspanzionizma. Ali stanovni\u0161tvo Kine ne zahteva demokratiju. Suzbijanje privrednika i drugih izvora nezavisne mo\u0107i od strane Pekinga pokazuje njegovu smrtnu ozbiljnost i nameru da povrati imperijalnu slavu.<\/p>\n<p>Kina se vi\u0161e ne mo\u017ee obuzdavati: zgrabila je Hongkong, a na kraju \u0107e se usmeriti i na Tajvan. I \u0161ta onda? Ho\u0107e li Amerika biti uvu\u010dena u nuklearni Tre\u0107i svetski rat? (U koji bi, uzgred,\u00a0 bio uklju\u010den i Japan, jedna od tek nekoliko ameri\u010dkih imperijalnih pri\u010da koje su zavr\u0161ene uspehom)? Ho\u0107e li se tako sve sru\u0161iti? Ili \u0107e Va\u0161ington odstupiti? I \u0161ta \u0107e biti sa Indijom i Pakistanom?<\/p>\n<blockquote>\n<h1>Zapad je izgubio kontrolu<\/h1>\n<\/blockquote>\n<p>Sve je u neredu: Paks Amerikana nije postigla ni\u0161ta zna\u010dajno u poslednjih 30 godina osim \u0161to je spasila Kuvajt i okon\u010dala sukobe u Jugoslaviji. Unutra\u0161nji problemi Amerike su ogromni: njen ustav je uru\u0161en, njena sklonost ka drugorazrednim gerontokratama poput Bajdena je bez premca. Preplavljene sumnjom u sebe, njene elite u kand\u017eama bizarne \u201eosve\u0161\u0107enosti\u201c (misli se na fenomen politi\u010dke korektnosti koji zastupaju levo-liberalni krugovi, prim. prev), usredsre\u0111ene na nihilisti\u010dko samopreziranje. Amerika vi\u0161e nema vrednosti za izvoz; niti kapitalizam, niti demokratiju, niti ameri\u010dki san. Kako ljudi koji \u017eive u strahu od \u201emikro-agresije\u201c mogu unutar sebe prona\u0107i snage da poraze prava zla? \u0160to se ti\u010de javnosti, ona ne \u017eeli da zna ni\u0161ta o ostatku sveta. I kako onda da u takvim okolnostima ameri\u010dko carstvo ne bude u terminalnoj fazi raspada?<\/p>\n<p>Da li su ameri\u010dke intervencije u Avganistanu i Iraku mogle da uspeju? Kao hajekovac koji veruje da je fatalna uobra\u017eenost (misli se na knjigu ekonomiste Fridriha fon Hajeka Fatalna uobra\u017eenost: gre\u0161ke socijalizma, prim. prev) da centralna vlast mo\u017ee uspe\u0161no da projektuje me\u0111unarodni poredak, s pravom sam bio skeptik. Ali \u0161ok od 11. septembra pogre\u0161no me je naveo da poverujem da bi, barem jedanput, sveobuhvatna imperijalisti\u010dka invazija mogla da uspe, a da \u0107e se liberalna demokratija i kapitalizam pro\u0161iriti po \u010ditavom regionu. Argument je bio jednostavn: Americi je to po\u0161lo za rukom u Japanu sa generalom Mekarturom, kada je sasvim druga\u010dije dru\u0161tvo pretvoreno u demokratsko; a sli\u010dno se dogodilo i u Nema\u010dkoj, pa za\u0161to ne bi i u Iraku? To bi zahtevalo ogroman broj kopnenih trupa, daleko vi\u0161e nego \u0161to je ikada razme\u0161teno, potpuno preuzimanje dru\u0161tva i decenije okupacije, ali bez obzira na sve na kraju bi se taj poku\u0161aj verovatno zav\u0161rio neuspehom.<\/p>\n<p>Nau\u010dio sam svoju lekciju: u praksi, Amerika nikada ne bi trebalo da se upu\u0161ta u projekat izgradnje dr\u017eave. Promena mora biti spontana i organska, ili je u suprotnom neodr\u017eiva. Da, pretnje poput Al kaide ili sada Irana treba shvatiti ozbiljno a humanitarne intervencije za spre\u010davanje genocida su neophodne, ali insistiranje na sveobuhvatnom liberalnom imperijalizmu neizbe\u017eno se obija o glavu.<\/p>\n<p>Zapad je izgubio kontrolu: slede ja\u010danje populisti\u010dkih pokreta, valutni ratovi i borba za prirodne resurse. Ameri\u010dko carstvo je barem verovalo u slobodu i demokratiju, a ono \u0161to \u0107e ga zameniti ne\u0107e se \u010dak ni pretvarati da je liberalno.<\/p>\n<p>Autor je urednik Sandej telegrafa<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/standard.rs\/2021\/08\/20\/kraj-americkog-sveta\/\">Novi Standard<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sve imperije na kraju propadnu pod teretom oholosti i poni\u017eenja. Avganistanski debakl pokazuje da ameri\u010dka elita nije sposobna da upravlja ni sopstvenom zemljom, a kamoli \u010ditavom planetom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":314962,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-325979","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/325979","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=325979"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/325979\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":325980,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/325979\/revisions\/325980"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/314962"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=325979"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=325979"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=325979"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}