Visoke ljetne temperature izrazito su neprijatne i prava je sre\u0107a \u0161to tokom godine postoji samo ograni\u010den broj dana sa ovakvim, ekstremnim temperaturama (mada se broj takvih dana zna\u010dajno pove\u0107ao zbog klimatskih promjena).<\/p>\n
Jo\u0161 od NASA studije iz 1958. godine, ustanovljena je komforna zona temperature izme\u0111u 4 i 35 stepeni Celzijusa, u kojoj, kad vla\u017enost ne prelazi 50 odsto, ljudi mogu da borave neograni\u010deno dugo. No, kad se na\u0111e izvan ove zone, koliko visoku temperaturu ljudsko tijelo mo\u017ee da podnese?<\/p>\n
Uprkos brojnim, mahom vojnim, istra\u017eivanjima na ovo pitanje nema jednog op\u0161teg, a preciznog odgovora. Razli\u010dite osobe mogu da izdr\u017ee razli\u010dite temperaturne ekstreme, a to zavisi i od na\u010dina obla\u010denja, fizi\u010dkih aktivnosti, strujanja vazduha i zaklonjenosti od sunca. I prije svega, od vla\u017enosti vazduha. Pri vrlo visokoj relativnoj vla\u017enosti vazduha \u010dovjek mo\u017ee biti ugro\u017een ve\u0107 na 36 stepeni Celzijusa, dok u pustinjama, gdje je vazduh izuzetno suv, ljudi mogu desetak minuta da izdr\u017ee i na temperaturi od 60 stepeni.<\/p>\n
Kako bi odr\u017eao tjelesnu temperaturu na oko 37 stepeni, organizam pri visokim temperaturama vazduha suvi\u0161nu toplotu osloba\u0111a prije svega kroz isparavanje, odnosno znojenjem. Me\u0111utim, ako je relativna vla\u017enost oko njega visoka, isparavanje je usporenije i \u010dovjek do\u017eivljava da je spoljna temperatura vi\u0161a od one koju mjere termometri.<\/p>\n
Zbog toga se u prognozi i koristi takozvani toplotni indeks kakav od 1978. primjenjuje ameri\u010dka, kao i ve\u0107ina evropskih meteorolo\u0161kih organizacija, a izme\u0111u ostalih i RHMZS. U Kanadi je jo\u0161 od 1965. u upotrebi takozvana Humidex skala, dok se danas va\u0161i telefoni oslanjaju na RealFeal skalu kompanije AccuWeather.<\/p>\n
Ustaljeno se smatra da na temperaturi vi\u0161oj od 54 stepena Celzijusa ljudskom organizmu neizbje\u017eno slijedi toplotni udar. Ovaj oblik hipertermije mo\u017ee da se dogodi i na daleko ni\u017eim temperaturama, a na to mogu da uti\u010du ljekovi, alkohol, starost, ali i druge okolnosti. Sportisti koji se takmi\u010de na toploti mogu biti u opasnosti, a statistike bilje\u017ee da su \u010deste \u017ertve toplote djeca zaboravljena u nerashla\u0111enim automobilima.<\/p>\n
Toplotni udar je ekstremno stranje termi\u010dkog stresa i dovodi do rasta tjelesne temperature za svega nekoliko minuta, vrtoglavice, krvarenja, kolapsa kardiovaskularnog sistema, konvulzija, kome, otkazivanja mi\u0161i\u0107a i organa i u najte\u017eem slu\u010daju, do smrti.<\/p>\n
Naravno, pri ovda\u0161njim temperaturama, ma kako bile neprijatne, ne treba da brinete sve dok boravite u provjetrenim, vje\u0161ta\u010dki rashla\u0111enim prostorijama, uzimate dovoljno te\u010dnosti i izbjegavate direktno izlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana. (Izvor: nationalgeographic.rs)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pri vrlo visokoj relativnoj vla\u017enosti vazduha \u010dovjek mo\u017ee biti ugro\u017een ve\u0107 na 36 stepeni Celzijusa, dok u pustinjama, gdje je vazduh izuzetno suv, ljudi mogu desetak minuta da izdr\u017ee i na temperaturi od 60 stepeni<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":294027,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-325793","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/325793","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=325793"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/325793\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":325794,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/325793\/revisions\/325794"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/294027"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=325793"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=325793"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=325793"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}