Drugi nazivi za vododopiju (Cicborium intybus) su: andivija, cigura, cikorija, divlji radi\u0107, golica, konjogriz, konjska trava. Na selu vodopiju zovu i \u201cgrdoba\u201d jer je sva zgr\u010dena i kr\u017eljava.<\/p>\n
Razgranata stabljika koja ima vretenasti dugi korijen. Zna biti visoka i do 1 m. Cvjeta od aprila do septembra. Cvjetovi su lijepi modri i skupljeni u lijepe glavice koje su otvorene samo prijepodne za vrijeme lijepog vremena, a ina\u010de zatvorene poslije pa se te\u017ee uo\u010di. Cijela biljka obiluje mlije\u010dnim sokom.<\/p>\n
\nSvi djelovi vodopije su upotrebljivi<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Divlja je vodopija korisna naro\u010dito za ” dijabeti\u010dare ” (kod skidanja visokog \u0161e\u010dera). Od nje se mo\u017ee kuvati \u010daj, sok koji se mo\u017ee piti sam ili pomije\u0161an sa sokom od poto\u010darke, na primjer.<\/p>\n
I korijen vodopije ima svoju vrijednost. Nekad su ga pr\u017eili pa je samljeven zamjenjivao kafu. Savjetuje se kuvati vodopiju bez ikakvih dodataka jer je tako krepkija i svi je lak\u0161e podnose nego pravu kafu.<\/p>\n
\nBerba vodopije<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Uzima se list, cvijet i korijen. Korijen u prolje\u0107e i jesen, a \u010ditava biljka cijelo ljeto za vrijeme cvjetanja. Cvjeta samo do podne i ima prelijepe plave cvjetove. Beremo cvjetove do podne, ujutro. Su\u0161i se na toplom tavanu ili sjenovitom mjestu. Korijen razrezati po du\u017eini i objesiti u senovitoj prostoriji na promaji. Cijela biljka obiluje gorkim mlije\u010dnim sokom. Listove i cvjetove su\u0161imo naglo, u hladu.<\/p>\n
\nLjekovita svojstva i primjena<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Ljekoviti su svi djelovi biljke. Vodopija je jedna od od najljekovitijih biljaka. Lije\u010di niz bolesti, \u010disti \u017eeludac, jetru slezinu, bubrege, podsti\u010de izbacivanje mokra\u0107e, izbacuje bubre\u017ene kamence, izbacuje nagomilanu \u017eu\u010d, lije\u010di \u017euticu i zaraznu \u017euticu, smiruje \u017eu\u010dne napade, zaustavlja krvarenje, \u010disti krv i podsti\u010de njeno obnavljanje, lije\u010di gripu, upalu porebrice, poti\u0161tenost kod umi\u0161ljenih bolesti, izbacuje crevne parazite. Kod unutra\u0161njih upala biljku stavljamo na bolno mjesto. Prije toga malo je prelijemo vrelom vodom. Pokrijemo pe\u0161kirom. Kod upale porebrice, slijepog crijeva ili prehlade donjih djelova tela poparimo biljku vru\u0107im vinskim sir\u0107etom te je tako toplu stavimo na bolesno mjesto. Oblog mijenjamo sve dok je to potrebno.<\/p>\n
\n\u010caj<\/h2>\n<\/blockquote>\n
1 veliku mje\u0161avinu svih djelova vodopije prelijemo sa 1\/2l hladne vode, stavimo da se kuva 3 minute, zatim procijedimo. \u010caj se pije topao i na gutljaje dnevno po 1 litru kao lijek za navedene bolesti.<\/p>\n
\u010caj od vodopije prirodni je lijek za bolesti jetre, \u017euticu, bolesnu slezinu, bubrege. Protiv gr\u010deva u \u017eu\u010dnoj kesi pijemo dva puta dnevno \u010daj od vodopije, koji bi trebao da vri i do 5 minuta.<\/p>\n
Vodopija pomije\u0161ana s per\u0161unom u jednakom odnosu pospje\u0161uje izlu\u010divanje mokra\u0107e, pro\u010di\u0161\u0107ava krv, a na taj na\u010din i cijeli organizam. (Izvor: centarzaprirodnumedicinu.com)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vodopija je vrlo rasprostranjena biljka, raste kao korov oko na\u0161ih ku\u0107a i naselja. Naj\u010de\u0161\u0107e \u0107emo je na\u0107i uz \u017eivicu, poljske i seoske puteve, po poljskim me\u0111ama, napu\u0161tenim njivama.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":325223,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-325222","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/325222","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=325222"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/325222\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":325225,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/325222\/revisions\/325225"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/325223"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=325222"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=325222"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=325222"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}