{"id":325035,"date":"2021-08-07T10:45:16","date_gmt":"2021-08-07T08:45:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=325035"},"modified":"2021-08-07T12:21:22","modified_gmt":"2021-08-07T10:21:22","slug":"politicka-foliranja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/08\/07\/politicka-foliranja\/","title":{"rendered":"Politi\u010dka foliranja"},"content":{"rendered":"

O\u010dekuje se novi direktor RTCG. Kako vidite taj izborni proces? Ide li RTCG nakon 31. avgusta ka tranformaciji u javni servis?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Proces izbora novog menad\u017ementa nacionalnog javnog emitera pokazuje, bez obzira na to kakav \u0107e biti kona\u010dan ishod, da je Media centar bio u pravu kada je novoj vlasti sugerisao da prioritet treba da bude promjena Zakona o RTCG, a ne zamjena lo\u0161eg menad\u017ementa, koji je prethodna vlast instalirala silom na sramotu, pribjegavaju\u0107i pravnom nasilju. Media centar je, da podsjetim, smatrao da novim zakonskim rje\u0161enjima treba osujetiti uticaj zakonodavne vlasti, odnosno politi\u010dkih partija na izbor \u010dlanova\/\u010dlanica Savjeta RTCG i tako osigurati da to upravlja\u010dko tijelo bude \u0161to je mogu\u0107e nezavisnije od politi\u010dke mo\u0107i, a zavisno jedino od gra\u0111ana\/gra\u0111anki, odnosno dru\u0161tva u cjelini. To, naravno, jo\u0161 nije stopostotna garancija za uspostavljanje nezavisne i kompetentne uprave nad medijem koji finansiraju gra\u0111ani\/gra\u0111anke\u00a0 i koji treba da bude jedino lojalan njima, ali jeste su\u0161tinski va\u017ean prvi korak u uspostavljanju novog pristupa i prakse. Kada postavite dobar temelj, primjeren konstrukciji javno-servisnog medijskog sistema, onda je lak\u0161e popravljati mogu\u0107e izbore neodgovaraju\u0107ih menad\u017eersko-uredni\u010dkih kadrova.<\/p>\n

Postoje\u0107i zakonski temelj je nekvalitetan, a ispostavlja se i da interni akti (Statut Savjeta RTCG) omogu\u0107avaju koruptivne prakse prilikom izbora generalnog direktora, tako da \u0107e kakav god da bude ishod on biti u startu osjen\u010den sumnjom i nepovjerenjem, \u0161to nijesu dobre pretpostavke za preobrzbu sada\u0161njeg RTCG u istinski javni medijski servis.<\/p>\n

O\u010dito je da postoje\u0107oj parlamentarnoj ve\u0107ini, kao i onoj koju je naslijedila, do nezavisnosti RTCG je stalo samo na jeziku.<\/p>\n

Novinarki Vijesti\u00a0 Jeleni Jovanovi\u0107 prije\u0107eno je iz krugova organizovanog kriminala. To je jedan u nizu napada i pritisaka na novinare. Za\u0161to i dalje vlada atmosfera neka\u017enjivosti i \u0161ta treba preduzeti?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Kada se baci pogled preko dru\u0161tvenog reljefa Crne Gore, sti\u010de se utisak da su dugo u\u017eivali slabu ili nikakvu za\u0161titu oni koji su po profesionalnom i ljudskom opredjeljenju bili na braniku javnog interesa, a da su tu za\u0161titu obilato u\u017eivali oni koji su se na razli\u010dite na\u010dine ogrje\u0161avali o javni interes. Tako da ispada logi\u010dno kada se kriminalci bahate, a novinari budu divlja\u010d za odstrel.<\/p>\n

Treba\u0107e volje i vremena da se takve prilike promijene u korist ovih prvih, pod uslovom da se ovdje koliko-toliko stabilizuje pravni poredak koji \u0107e indukovati druga\u010dija pona\u0161anja u dru\u0161tvu. U tom svijetlu vidim i najavu izmjena u krivi\u010dnom zakoodavstvu kojima \u0107e biti obezbije\u0111na ozbiljnija za\u0161tita novinara.<\/p>\n

Svjetska \u0161tampa opet govori o problemu orgnaizovanog\u00a0 kriminala i njegovim vezama sa mo\u0107nicima. Francuski Monde objavio je tekst o vezama kriminalnih klanova sa tajnom policijom i politikom.\u00a0 I Evropa upozorava da na tim poljima reforme nema pomaka. Ali su nove vlasti optimisti\u010dne kad je u pitanju ulazak u EU. Jeste li vi?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Obnavljanje pri\u010de u evropskim medijima o organizovanom kriminalu i njegovom koaliranju sa strukturama vlasti do\u017eivljavam kao neku vrstu opomene, ali i podr\u0161ke aktuelnoj crnogorskoj vlasti. Opomene novoj vlasti u smislu da proevropska politika podrazumijeva energi\u010dno kidanje starih saveza sa svijetom kriminala, a staroj da ni ne pomi\u0161lja na povratak prije nego se oslobodi grijeha iz nezakonitog braka sa organizovanim kriminalom. Opomena koja se odnosi na staru vlast je, istovremeno, i podr\u0161ka ovoj novoj.<\/p>\n

Nova vlast se predstavlja kao neko ko ima podr\u0161ku Brisela i na momente to zaista izgleda tako, ali ne zbog kvaliteta nove vlasti koliko zbog nekvaliteta one koju je zamijenila. Ta podr\u0161ka mo\u017ee sadr\u017eati i motivaciona obe\u0107anja o skorom prijemu u Evropsku uniju, ali nijesam sklon da dijelim optimizam vlasti, posebno ne kad je politi\u010dka situacija ovako rovita i kada se sa izvjesno\u0161\u0107u ne mo\u017ee znati \u0161ta nose sljede\u0107i dani i no\u0107i.<\/p>\n

U doma\u0107im medijima iste pri\u010de: politi\u010dka kriza i dalje traje. Kako \u0107e se, po vama,\u00a0 razrije\u0161iti?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Jo\u0161 uvijek ni\u0161ta ne sanjam J \u0160alim se, jer sam nekada, kada sam kao novinar bio uronjeniji u politi\u010dku stvarnost i informisaniji o onome \u0161to se de\u0161ava u andergraundu umio da sanjam neke rasplete. Po\u0161to nijesam prorok, a rje\u0161anja mi ni u san vi\u0161e ne dolaze, mogu samo da naslu\u0107ujem budu\u0107u politi\u010dku dinamiku.<\/p>\n

Relativno brzo nakon lanjskogodi\u0161nje izborne pobjede opozicije vidjelo se da biti protiv Mila \u0110ukanovi\u0107a i DPS-a je dostatna ideolo\u0161ka platforma za zapo\u0161ljavanje partijskih kadrova i rodbine po dubini, ali ne i za duboke reformske zahvate koje je o\u010dekivalo opoziciono bira\u010dko tijelo ili makar jedan njegov dio. Nerealno je o\u010dekivati da \u0107e se tu sada neko u novoj parlamentarnoj ve\u0107ini naknadno dozvati pameti i prilagoditi reformskoj agendi, kao \u0161to je nerealno pretostavljati da ovo stanje ni tamo \u2013 ni ovamo mo\u017ee dugo potrajati. Novi izbori bili bi najpo\u0161teniji izlaz iz sada\u0161nje krize i oni bi mogli dovesti do novih postizbornih savezni\u0161tava, koja sada izgledaju nemogu\u0107a.<\/p>\n

Ono \u0161to se ne mijenja su i podjele. Ne samo da su i dalje tu, nego i rastu. Imamo rat rezolucijama, zabranjuju se projekcije koje govore o ratnim zlo\u010dinima i pogubnoj politici. Kako to da smo i dalje u devedesetim?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Mi iz 90-tih nijesmo ni izlazili, ako se ne ra\u010dunaju politi\u010dka foliranja. Da je bilo druga\u010dije, imali bismo iskren i radikalan raskid sa ideolo\u0161kim i politi\u010dkim paradigmama iz toga doba, a to se nije dogodilo. Igra je ista, karte su skoro pa iste, samo je \u0161pil promije\u0161an i to se predstavlja kao kobajagi su\u0161tinska promjena.<\/p>\n

To \u0161to je sada Crna Gora formalno nezavisna, \u010dlanica NATO saveza i kandidatkinja za prijem u Evropsku uniju \u010dini nas, mo\u017eda, manje ranjivima spolja, \u0161to jeste neka utjeha. Odsustvo nezavisnih institucija koje su garant pravde i pravednosti, dru\u0161tvene kohezije i unutra\u0161nje stabilnosti je ono \u0161to sada\u0161nju Crnu Goru \u010dini mnogo sli\u010dnijoj onoj iz 90-tih nego nekoj idealno-tipskoj dr\u017eavi o kojoj su sanjali \u010destiti independisti s kraja Dvadesetog vijeka.<\/p>\n

Koliko je \u017eiva politika devedesetih?\u00a0 Sada se govori o srpskom svetu sa zvani\u010dnih politi\u010dkih adresa Srbije.\u00a0 I kakve to impalikacije mo\u017ee imati na Crnu Goru?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u017diva je u sku\u010denosti politi\u010dkih vizija, u njegovanju duha netolerancije, u palana\u010dkoj,\u00a0 samodovoljnosti i strahu od drugog i druga\u010dijeg. Ideja srpskog sveta je dio tog nacionalisti\u010dkog duha 90-tih, koji u sebi nije imao ni\u010dega emancipatorskog ni prema vani ni prema unutra. Imao je, na \u017ealost, dovoljno destruktivnog i samodestruktivnog, a njegovi sada\u0161nji protomajstori su smije\u0161ne karikature nacionalnih vo\u0111a iz boljih pro\u0161losti.<\/p>\n

Po\u0161to ideja srpskog sveta u izdanju sada\u0161nje srbijanske vlasti i njenih satelita u dr\u017eavama iz okru\u017eenja, nema ni\u010dega emancipatorskog, nego naprotiv, ona, na \u017ealost, u Crnoj Gori indukuje tako\u0111e neemancipatorske odbrambene ideje i prakse koje osuje\u0107uju napore da ovdje za\u017eivi i o\u010dvrsne moderna i demokratska politi\u010dka zajednica.<\/p>\n

Kako vidite rezultate nove vlasti nakon 31. avgusta. Politi\u010dko zapo\u0161ljavanje, ne principijelne smjene, insistiranje na identitetskim pitanjima, samo su neke od uobi\u010dajenih kritika. Ne\u0161to bi dodali?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nova vlast, na \u017ealost, je pokazala do sada malo toga \u0161to nagovje\u0161tava ra\u0111anje ne\u010dega kvalitetno novog u praktikovanju javnih politika. Vi\u0161e je bilo onoga \u0161to je izgledalo kao prepakivanje starih sranja u nove pelene. Kratko\u0107a vremena i zate\u010deno stanje mogu biti izgovor za odsustvo brzih rezultata, ali ne i za odsustvo argumentovanih i inspirativnih najava tih rezultata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Koleginica Milena Perovi\u0107 sjeti me se ponekad. Uz njeno odobranje, prenosim u ovaj prostor na\u0161 razgovor za Monitor.<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":260694,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-325035","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/325035","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=325035"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/325035\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":325038,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/325035\/revisions\/325038"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/260694"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=325035"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=325035"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=325035"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}