Prva sveobuhvatna znanstvena analiza impozantnih kamenih blokova u Stonehengeu otkrila je tajnu velike otpornosti na vremenske utjecaje tog slavnog pretpovijesnog spomenika u ju\u017enoj Engleskoj starosti izme\u0111u 4000 i 5000 godina i uvr\u0161tenog 1986. na UNESCO-ov opis Svjetske ba\u0161tine.<\/p>\n
Znanstvenici su u srijedu opisali niz testova kojima su prou\u010davali unutra\u0161njost jednog od pje\u0161\u010danih blokova, poznatih kao sarseni, kako bi dobili uvid u geologiju i kemijski sastav tih megalita iz neolitika (mla\u0111e kameno doba) i bron\u010danog doba (3000.-1000. pr. Kr).<\/p>\n
Oni su prou\u010davali uzorke jezgre iz jednog od sarsena, Kamena 58, izva\u0111enih tijekom konzervatorskih radova 50-ih godina. Taj blok je desetlje\u0107ima \u010duvan u Sjedinjenim Dr\u017eavama, a u Britaniju je vra\u0107en 2018. na dodatne analize.<\/p>\n
Materijal koji je iznimno otporan i izdr\u017eljiv<\/strong><\/p>\n Sarseni su izra\u0111eni od tzv. ‘silkrita’ koji se postupno formirao unutar nekoliko metara povr\u0161ine zemlje kao rezultat podzemnih voda koje cirkuliraju kroz zakopani sediment.<\/p>\n Silkrit je stvrdnuta zemlja (otporna na mrvljenje) koja nastaje kada rastopljen silicijev dioksid, SiO2, zacementira povr\u0161insku zemlju, pijesak i \u0161ljunak. Rezultati istra\u017eivanja su pokazali da je jezgra sa\u010dinjena uglavnom od zrnaca kvarca veli\u010dine pijeska \u010dvrsto zacementiranih ukr\u0161tenim kristalima kvarca.<\/p>\n Iznimno otporan, izdr\u017eljiv i trajan kvarc se ne raspada i ne erodira \u010dak niti kada je eonima izlo\u017een atmosferilijama.<\/p>\n “To obja\u0161njava otpornost tog kamena na atmosferske utjecaje i za\u0161to je idealni materijal za gradnju spomenika”, kazao je geomorfolog David Nash sa Sveu\u010dili\u0161ta Brighton koji je predvodio istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu PloS ONE.<\/p>\n Upe\u010datljivim in\u017eenjerskim postignu\u0107em, ljudi iz kasnog neolitika podignuli su sarsene u Wiltshireu, oko 2500. pr. Kr. Kamen 58 visok je sedam metara, s druga dva metra ukopana u zemlju, a gornji dio te\u017ei oko 24 tone.<\/p>\n Vjerojatno najanaliziraniji uz kamen s Mjeseca<\/strong><\/p>\n Uzorak jezgre je u obliku kamenog \u0161tapa \u0161irine 2.5 centimetara i duljine oko metar, be\u017e boje koja je svjetlija od svjetlosivog vanjskog dijela megalita koji je atmosferilijama izlo\u017een tisu\u0107lje\u0107ima.<\/p>\n Znanstvenicu su se slu\u017eili raznim metodama istra\u017eivanja, uklju\u010duju\u0107i CT skeniranje, rentgensko snimanje, mikroskopske analize i razne geokemijske tehnike.<\/p>\n “Na\u0161 maleni uzorak je sada vjerojatno najanaliziraniji kamen uz kamen s Mjeseca”, rekao je Nash.<\/p>\n Za sada nije jasno kada se taj kamen formirao, iako su neki istra\u017eiva\u010di otkrili ugra\u0111ena zrnca pijeska koja datiraju iz mezoproterozoika, geolo\u0161ke ere koja se odvijala prije 1.6 i 1 milijarde godina.<\/p>\n Mezoproterozoik je srednji dio proterozoika, geolo\u0161kog eona koji je trajao od prije 2.5 milijardi godina do 542 milijuna godina. Granica izme\u0111u arhaika i proterozoika postavljena je pribli\u017eno na po\u010detak tektonike plo\u010da sli\u010dne dana\u0161njoj, tj. na po\u010detak izrazitijeg formiranja sedimentnih stijena na prostorima plitkomorskih \u0161elfova. (Izvor: Index.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sarseni su izra\u0111eni od tzv. ‘silkrita’ koji se postupno formirao unutar nekoliko metara povr\u0161ine zemlje kao rezultat podzemnih voda koje cirkuliraju kroz zakopani sediment<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":313898,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-324990","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324990","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=324990"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324990\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":324991,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324990\/revisions\/324991"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/313898"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=324990"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=324990"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=324990"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}