{"id":324671,"date":"2021-08-02T07:11:25","date_gmt":"2021-08-02T05:11:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=324671"},"modified":"2021-08-02T07:11:25","modified_gmt":"2021-08-02T05:11:25","slug":"postpandemijska-geopolitika-u-sjeni-kapitalizma-nadzora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/08\/02\/postpandemijska-geopolitika-u-sjeni-kapitalizma-nadzora\/","title":{"rendered":"Postpandemijska geopolitika u sjeni kapitalizma nadzora"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Jure Vuji\u0107<\/strong><\/p>\n

Iako brojni analiti\u010dari i futurolozi ve\u0107 razmi\u0161ljaju i poku\u0161avaju predvidjeti konture novoga poslijepandemijskoga geopoliti\u010dkog poretka, izlazak iz globalne zdravstvene, gospodarske i dru\u0161tvene krize izazvane koronom jo\u0161 nije na pomolu, unato\u010d sve ve\u0107oj svjetskoj procijepljenosti. Scenariji d\u00e9j\u00e0 vu najava jesenskih novih valova mutiranih bezbrojnih sojeva, uhodane mjere \u201ezatvaranja i otvaranja\u201c, davanje kratkog ljetnog odmora na kapaljku poput milostinje ili koncesije slobode kretanja, nalikuju na globalne masovne biopoliti\u010dke vje\u017ebe i dru\u0161tveni in\u017eenjering koji se provodi nad populacijama, s dalekose\u017enim psiholo\u0161kim i dru\u0161tvenim posljedicama.<\/p>\n

Naravno, povijesne nam lekcije pokazuju da treba relativizirati, s odre\u0111enom vremenskom distancom, originalnost pandemijskoga kriznog fenomena, pogotovo kad postoji mno\u0161tvo presedana zaboravljenih globalnih kriza i epidemija. Me\u0111utim, vi\u0161eslojna globalna kriza otvara novu fazu poimanja i i\u0161\u010ditavanja me\u0111unarodne sigurnosti. Paradigma nepredvidivosti postaje okosnica budu\u0107e globalne sigurnosne geopoliti\u010dke arhitekture koja se upravo razvija. Ve\u0107 nekoliko godina taj je pojam neizvjesnosti bio prepoznat, ali je neodre\u0111enost ostala apstraktna i povezana uglavnom s pitanjima kiberneti\u010dke sigurnosti i oru\u017eanog sukoba. Me\u0111unarodni poredak koji je nastupio nakon 11. rujna, pod sjenom tog \u201eapsolutnog doga\u0111aja i teroristi\u010dke globalne prijetnje\u201c ustupio je mjesto razdoblju nove sekuritizacije pitanja virusa i zdravstvene sigurnosti. Teroristi\u010dka, a posebno islamisti\u010dka prijetnja nije dakako nestala, ve\u0107 je stavljena u drugi plan. Unato\u010d jo\u0161 slaboj vizibilnosti budu\u0107nosti, ako se ne referiramo na bilo koji oblik povijesnog determinizma, ve\u0107 se pojavljuju \u010detiri glavne dimenzije svijeta i me\u0111unarodnog poretka nakon korone: ja\u010danje autoritarnog etatizma, produbljivanje militarizacije svijeta, normalizacija numeri\u010dkog nadzora i pojava vala protuglobalizacije.<\/p>\n

Naime, diljem svijeta dr\u017eavni je entitet jasno potvrdio svoj autoritet u upravljanju zdravstvenom krizom, interveniraju\u0107i kao spasitelj i donose\u0107i \u010desto izvanredne pravne i politi\u010dke odluke. Tako\u0111er, veliki su izgledi da \u0107e se dinamika dr\u017eavnog intervencionizma, zapo\u010deta prije krize s koronavirusom, nastaviti i rasti, zbog sada racionalizirana zahtjeva za za\u0161titu i \u201epotra\u017enju sigurnosti\u201c u pu\u010danstvu. Prestra\u0161ena dru\u0161tva sve \u0107e manje ispitivati demokratske mjere, dok politike straha omogu\u0107uju infantilizaciju i pasivnu pokornost gra\u0111ana. Ve\u0107ina globalnih kriza tretira i promatra kroz reduktivnu i manihejsku prizmu \u201erat protiv terorizma\u201c; \u201erat protiv nevidljivog neprijatelja\u201c, \u201erat protiv virusa\u201c. Stoga bi takav ratoborni politi\u010dki narativ globalnog upravljanja mogao nastavljati legitimirati izvanredno stanje i mjere i biti popra\u0107en opse\u017enim nadzorom gra\u0111ana. Nametnute kao manje ili vi\u0161e nepropitkivan globalni standard, takve bi mjere nadzora mogle biti generaliziranje ispod radara i to bez parlamentarnih konzultacija, kao \u0161to su to ve\u0107 u\u010dinile Kina, Izrael, Rusija i Ju\u017ena Koreja. Klasi\u010dna tipska podjela izme\u0111u demokracija i autoritarnih re\u017eima pomalo nestaje u korist primjene uniformiranih normi i standarda globalnog upravljanja krizama u rukama ekspertokracije bez demokratskog legitimiteta. Me\u0111utim takva poslijepandemijska slika svijeta mogla bi vrlo vjerojatno proizvesti val protuglobalizacije, koji ne\u0107e biti rezultat alterglobalista, ve\u0107 novoga ranjivog dru\u0161tvenog trenutka zbog uspostave segregacijskih bio-politi\u010dkih mjera (podjela na cijepljene i necijepljene), ali i zbog gospodarske recesije i ekonomske ranjivosti unutar dru\u0161tava. Dosada\u0161nji trend tr\u017ei\u0161ne i trgovinske liberalizacije zamjenjuju trendovi ja\u010danja logike me\u0111unarodnog nejedinstva i nacionalnog protekcionizma.<\/p>\n

\n

Mogu\u0107i scenariji me\u0111unarodnog poretka<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Svako razmi\u0161ljanje o svijetu i geopolitici nakon pandemije virusa COVID-19 mora pretpostavljati projekciju mogu\u0107ih neizvjesnih scenarija me\u0111unarodne rekonfiguracije. U tom smislu Joseph Nye, politolog, iznosi pet mogu\u0107ih scenarija geopoliti\u010dke rekonfiguracije svijeta do 2030. Prvi je kraj liberalnoga globaliziranog poretka. Svjetski poredak koji su uspostavile Sjedinjene Dr\u017eave nakon Prvoga svjetskog rata stvorio je niz institucija koje su dovele do znatne liberalizacije me\u0111unarodne trgovine, trgovine i financija. \u010cak i prije pandemije taj je poredak doveden u pitanje usponom Kine i porastom populizma u zapadnim demokracijama. Kina je profitirala od tog poretka, ali kako se pove\u0107ava njezina strate\u0161ka pozicija, ona sve vi\u0161e nastoji definirati vlastita pravila i norme.<\/p>\n

Drugi je scenarij u kojem status vode\u0107e globalne velesile Sjedinjenih Dr\u017eava stagnira, me\u0111unarodne institucije slabe, a pozivi su na ja\u010danje dr\u017eavnog suvereniteta u porastu. Rije\u010d je o autoritarnom scenariju sli\u010dnu onome iz 1930-ih u kojemu masovna nezaposlenost, \u0161irenje nejednakosti i preokreti u \u017eivotu stanovni\u0161tva ekonomskim promjenama povezanim s pandemijom stvaraju uvjete koji pogoduju autoritarnim politi\u010dkim pristupima. U tre\u0107em scenariju Sjedinjene Dr\u017eave ostaju izvan Svjetske trgovinske organizacije i Pari\u0161koga klimatskog sporazuma. Kriza izazvana koronom pove\u0107ava vjerojatnost za taj scenarij slabljenjem \u201eupravitelja sustava\u201c, Sjedinjenih Dr\u017eava.<\/p>\n

\u010cetvrti je scenarij svjetski poredak pod kineskom dominacijom. Kako Kina stavlja pandemiju pod kontrolu, njezino gospodarstvo prolazi kroz dramati\u010dne promjene u odnosu na druge velike sile. Kinesko je gospodarstvo sredinom 2020-ih preteklo ekonomiju posrnulih Sjedinjenih Dr\u017eava, a Kina je pro\u0161irila prednost nad potencijalnim konkurentima iz pro\u0161losti, poput Indije i Brazila. U zadnjem scenariju u mnogim demokracijama klimatske promjene i o\u010duvanje okoli\u0161a po\u010dinju se promatrati kao prioritetna pitanja. Neke vlade, tvrtke, reorganiziraju se kako bi odgovorile na ta pitanja. \u010cak i prije pandemije mogli smo predvidjeti da \u0107e me\u0111unarodna agenda biti definirana za 2030. interesom nekih zemalja za ekolo\u0161ka pitanja. Budu\u0107i da nagla\u0161ava veze izme\u0111u ljudskog zdravlja i \u201ezdravlja planeta i ekosustava\u201c, pandemija ubrzava usvajanje te agende.<\/p>\n

Ravnote\u017ea snaga izme\u0111u Sjedinjenih Dr\u017eava, Europe i Kine, slabljenje multilateralizma, rekonfiguracija tokova globalizacije, kontrastni rezultati Europske Unije, solidarnost izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih zemalja, ruska i posebno kineska strategija, pandemija virusa COVID-19 razotkrivaju i transformiraju geopoliti\u010dka \u201epravila igre\u201c. Ono \u0161to je sigurno jest da \u0107e se svijet nakon pandemije zasigurno morati suo\u010diti s ja\u010dim negativnim posljedicama za dru\u0161tvo i ljudsku egzistenciju prije nego s geopoliti\u010dkim me\u0111unarodnim posljedicama. Tako se paralelno s neizvjesnom geopoliti\u010dkom slikom svijeta poslije korone ra\u0111a i postupna orvelizacija dru\u0161tvene geopolitike. Naime, provo\u0111enjem plana \u201evelikog resetiranja\u201c Klausa Schwaba na globalnoj razini, \u010cetvrtom digitalnom revolucijom digitalne tehnologije i biolo\u0161ki sustavi po\u010dinju se spajati na na\u010dine koji bi mogli duboko poremetiti na\u0161a tradicionalna poimanja i pretpostavke o dru\u0161tvu, gospodarstvu i na\u0161im tijelima.<\/p>\n

Bionumeri\u010dka konvergencija koja je trenutno na djelu i kojoj kriza izazvana virusom na neki na\u010din pogoduje kao disrupcijski pokreta\u010d, zna\u010di \u201etotalni socijetalni fenomen\u201c, jer \u0107e utjecati na sve ljudske aktivnosti u godinama koje dolaze i otvara put potpuno novim na\u010dinima \u017eivljenja: provo\u0111enju potpune fizi\u010dke integracije \u201ebiolo\u0161kih i digitalnih entiteta\u201c; mijenjanju ljudskog bi\u0107a \u2013 na\u0161eg tijela, uma i pona\u0161anja; transformaciji ekosustava; ja\u010danju uloge umjetne inteligencije za pohranjivanje, obra\u0111ivanje i preno\u0161enje podataka; upravljanju inovacijama u podru\u010dju biologije; strukturiranju i upravljanju lancima proizvodnje i opskrbe. Ta konvergencija trebala bi biti akcelerator povijesti i napretka.<\/p>\n

\n

Bionumeri\u010dka konvergencija i kapitalizam nadzora<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Globalna pandemija COVID-19 iznjedrila je nov oblik numeri\u010dkog kapitalizma, koji se sjedinjuje s ve\u0107 postoje\u0107om mo\u0107nom ekonomijom nadzora, a odnosi se na rastu\u0107u ekonomsku ulogu na\u010dina nadzora stanovni\u0161tva kao novih izvora dobiti za razli\u010dite sektore gospodarstva. Prema znanstvenici Shoshani Zuboff (u djelu The age of surveillance capitalism) ekonomija nadzora i tehnologije velikih podataka osnova su onog \u0161to ona definira kao \u201enadzorni kapitalizam\u201c, \u010diji je cilj predvidjeti i modificirati ljudsko pona\u0161anje kako bi generiralo prihode za tvrtke koje su postavile takve sustave za nadzor. Originalnost toga novog modela u njegovoj je sposobnosti da orijentira i iskoristi na\u0161e osobne sklonosti u svoju korist. Koncept nadzornog kapitalizma odnosi se na ekonomski model zasnovan na prikupljanju i prodaji sve vi\u0161e osobnih podataka, na \u0161tetu privatnosti pojedinaca.<\/p>\n

\n

Internetski giganti najve\u0107i su profiteri pandemije<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Tijekom proteklih dvadeset godina sve je vi\u0161e glasova kako je besplatna komercijalna mre\u017ea iznjedrila svojevrsno \u010dudovi\u0161te. Iz dru\u0161tva koje se temelji na podjeli rada pre\u0161li smo u organizaciju koja se temelji na podjeli znanja, podataka i informacija. U razmaku od dvadeset godina Google, zatim Facebook, Amazon i Microsoft uspostavili su virtualne monopole i prikupili fenomenalne koli\u010dine osobnih podataka putem tehnologija nadzora. Te iste korporacije iz grupe Gafam (Google, Apple, Facebook, Amazon i Microsoft), skupa s gigantima BigPharma (farmaceutske industrije), najve\u0107i su profiteri i dobitnici krize izazvane pandemijom, a ostvarili su u 2020. godini 15,3% dobiti vi\u0161e nego 2019, s profitima od 128 milijardi ameri\u010dkih dolara. H. J. Schellnhuber, njema\u010dki fizi\u010dar i klimatolog, iznosi koncept \u201eomega-zamke\u201c, koji opisuje mentalnu zamku kojom \u010dovjek postaje uvjeren da, kada svijet ne funkcionira uobi\u010dajenim smjerom, treba mijenjati smjer s istim prethodnim sredstvima i na\u010dinom, ali s vi\u0161e snage, radikalnije, \u0161ire i intenzivnije. U kriznom prekretni\u010dkom razdoblju takva mentalna predispozicija koja privilegira tehnoinstrumentalno da bi se se reproducirao retu\u0161irani neoliberalni\u00a0 sustav, na ra\u010dun vrijednosnog i \u017eivog, mogla bi pogodovati nastanku novoga globalnog bionumeri\u010dkog levijatana, \u0161to bi potvrdilo Gramscijeve rije\u010di: \u201eStari svijet umire, a novi se bori da se rodi: sada je vrijeme \u010dudovi\u0161ta.\u201c<\/p>\n

Matica hrvatska<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107 se pojavljuju \u010detiri glavne dimenzije svijeta i me\u0111unarodnog poretka nakon pandemije: ja\u010danje autoritarnog etatizma, produbljivanje militarizacije svijeta, normalizacija numeri\u010dkog nadzora i pojava vala protuglobalizacije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275847,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-324671","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324671","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=324671"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324671\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":324672,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324671\/revisions\/324672"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275847"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=324671"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=324671"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=324671"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}