{"id":324664,"date":"2021-08-01T09:49:51","date_gmt":"2021-08-01T07:49:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=324664"},"modified":"2021-08-01T09:51:39","modified_gmt":"2021-08-01T07:51:39","slug":"cekajuci-regionalnu-privremene-deponije-trajno-zagaduju-rijeke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/08\/01\/cekajuci-regionalnu-privremene-deponije-trajno-zagaduju-rijeke\/","title":{"rendered":"\u010cekaju\u0107i regionalnu, privremene deponije trajno zaga\u0111uju rijeke"},"content":{"rendered":"

To je gradska deponiji Mostina, koja se nalazi tik uz rijeku. Formirana je kao \u201eprivremena gradska deponija\u201c, ali je tu ostala skoro 20 godina. \u010celnici Op\u0161tine Ro\u017eaje ka\u017eu da nema drugog rje\u0161enja dok se ne izgradi regionalna deponija. Prema posljednjim strate\u0161kim dokumentima Vlade, ta deponija \u00a0planirana je na Bjelasici. Njena izgradnja je, me\u0111utim, neizvjesna.<\/p>\n

PCNEN je ranije objavio seriju tekstova o deponijama na sjeveru Crne Gore, koje su ve\u0107inom na obali rijeka. Isti problem kao u Ro\u017eajama postoji na deponiji izme\u0111u Andrijevice i Plava, koja je smje\u0161tena pored puta na obali rijeke Lim.<\/p>\n

\n

Daci\u0107: Po mojoj procjeni deponija tamo mo\u017ee jo\u0161 deceniju<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Direktor gradskog komunalnog preduze\u0107a Nazim Daci\u0107<\/strong> poja\u0161njava da je deponija puna razli\u010ditih otpadnih materija koje sagorijevaju usljed visokih temperatura, a toga dana je u Ro\u017eajama bilo vi\u0161e od 35 stepeni Celzijusa.<\/p>\n

\u201eSada su me obezbijedili da su vatrogasci na terenu i da je vatra uga\u0161ena, ali to su stvari koje se moraju de\u0161avati na takvim deponijama\u201c, ka\u017ee Daci\u0107 za PCNEN.<\/p><\/blockquote>\n

On je saglasan da se pitanje deponije mora rije\u0161iti, ali smatra da je to prevelik zalogaj za op\u0161tinu. Njegova slu\u017eba, kako tvrdi, radi sve \u0161ta je u njihovoj mo\u0107i da deponija ima \u0161to manji uticaj na \u017eivotnu sredinu. Tvrdi da je sa predstavnicima op\u0161tine nedavno bio na sastanku u Zubinom Potoku (Kosovo), gdje su prisustvovali i predstavnici vi\u0161e op\u0161tina koje se nalaze u dolini Ibra. Cilj je bio da zajedni\u010dki apliciraju za me\u0111unarodne projekte kako bi rije\u0161ili problem zaga\u0111enja rijeke Ibar.<\/p>\n

Daci\u0107 ka\u017ee i da su nedavno detaljno obi\u0161li deponiju kako bi vijeli u kakvom je stanju. Tvrdi da su obletjeli deponiju dronom, ali i da su sa donje strane gledali \u201ekako se dr\u017ei\u201c. Isti\u010de da \u201enijedan papiri\u0107\u201c sa deponije ne zavr\u0161i u Ibru, jer su taj dio obezbijedili.<\/p>\n

\u201ePo mojoj procjeni, bezbjedno je da se otpad na toj lokaciji deponuje sigurno jo\u0161 deset godina\u201c, ka\u017ee Daci\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

Za vidljivi otpad u Ibru, koji svake godine ispliva u Kraljevu na u\u0161\u0107u ove rijeke u Zapadnu Moravu, Daci\u0107 krivi Ro\u017eajce. Tvrdi da se gra\u0111ani veoma neodgvoorno odnose prema svojoj rijeci a to je argumentovao velikom koli\u010dinom otpada koji rijekom pliva i uzvodno u gradu.<\/p>\n

\n

Ljai\u0107: Otpad je najve\u0107i ekolo\u0161ki problem Ro\u017eaja<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Predsjednik ro\u017eajskog odbora GP URA Husein Ljai\u0107<\/strong>, me\u0111utim, smatra da postoji odgovornost lokalne samouprave zbog ove deponije. On za PCNEN ka\u017ee da je bilo investitora koji su bili raspolo\u017eeni da ulo\u017ee u deponiju i iskoriste otpad za prozvodnju energije, ali da gradska uprava za to nije imala sluha.<\/p>\n

“Potrebno je profesionalno odr\u017eavanje i organizovanje od strane Komunalnog preduze\u0107a, zatim projektna priprema deponije i problem \u0107e biti rije\u0161en”, ocjenjuje Ljai\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

On ka\u017ee da, prema podacima kojima on raspola\u017ee, veliki broj gra\u0111ana Ro\u017eaja, njih oko 70 odsto, smatra da je otpad, koga ima posvuda, najve\u0107i ekolo\u0161ki problem Ro\u017eaja.<\/p>\n

“Trenutno najve\u0107i problem predstavlja gradska deponija Mostina u kanjonu Ibra, koja je tako\u0111e uz Ibarsku magistralu, a koja gotovo non-stop gori i \u010diji dim smeta najvi\u0161e voza\u010dima, a potom i \u017eiteljima okolnih sela, posebno onima u Besniku, Ba\u0107u, Malindbravi i Radetini. Problem Mostine traje ve\u0107 du\u017ei vremenski period, godinama, a istovjetno je i sa rijekom Ibar koja je direktno ugro\u017eena jer ve\u0107i dio otpada na toj deponiji ide upravo u njeno korito. Pokretale su se razne peticije povodom ovog slu\u010daja, ali do sad nije bilo adekvatnog rje\u0161enja, pa se postavlja pitanje da li se radi o neznanju nadle\u017enih ili nemogu\u0107nosti da se pomenuti problem rije\u0161i”, navodi Ljai\u0107.<\/p>\n

\"\"

Deponija u blizini rijeke Tare (arhivski snimak)<\/p><\/div>\n

Nema opravdanja za deponije na obalama rijeka<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Iz nevladine organizacije \u201eGreen home\u201c za PCNEN ka\u017eu da privremeno deponovanje otpada je neprihvatljivo i neprimjereno za ekolo\u0161ku dr\u017eavu Crnu Goru, posebno kada traje du\u017ee od 20 godina a privremene deponije se nalaze na obalama rijeka.<\/p>\n

\u201eNa\u017ealost, ono je realnost u najve\u0107em broju op\u0161tina. Ovo je posebno izra\u017eeno u sjevernom dijelu zemlje, gdje op\u0161tine, odnosno lokalna komunalna preduze\u0107a odla\u017eu na privremenim odlagali\u0161tima. Jedno od takvih je i u Ro\u017eajama\u201c, navode iz te NVO.<\/p><\/blockquote>\n

Oni poja\u0161njavaju da Zakon o upravljanju otpadom defini\u0161e da jedinice lokalne samouprave koje nemaju izgra\u0111enu deponiju mogu privremeno da skladi\u0161te otpad na lokaciji koju za to odrede. Zakon defini\u0161e i rok privremenog odlaganja otpada na period od najdu\u017ee godinu dana. Tako\u0111e, defini\u0161e i uslove koje privremeno odlagali\u0161te mora da ispunjava, kako bi se uop\u0161te mogla smatrati privremenom deponijom, a to je da \u2013 mora da bude ogra\u0111ena, da bude opremljena vagom za mjerenje koli\u010dine otpada koji se privremeno skladi\u0161ti, da ima organizovanu \u010duvarsku slu\u017ebu za prijem otpada i odr\u017eavanje privremenog skladi\u0161ta i drugog.<\/p>\n

\u201eProblem je ve\u0107i kada se deponije nalaze na obalama rijeka. Na njima se odla\u017eu razli\u010diti materijali i predmeti, od kojih su neki izuzetno laki, kao \u0161to su plasti\u010dne kese, i mogu sa lako\u0107om da zavr\u0161e u rijekama. Sa druge strane, sa privremenih odlagali\u0161ta se ocjedne vode nekontrolisano slivaju direktno ili indirektno u rijeke ili druge vodene tokove i na taj na\u010din vr\u0161e direktan uticaj na \u017eivotnu sredinu. Iz tih razloga, \u010dinjenica da se lokacije ovih deponija nalaze na obalama rijeka, ne zna\u010di da iste i ne zaga\u0111uju\u201c, ka\u017eu iz Green Home.<\/p><\/blockquote>\n

Privremene deponije ne zadovoljavaju nijedan standard kada je rije\u010d o za\u0161titi \u017eivotne sredine. One jako \u010desto ne zadovoljavaju ni uslove definisane zakonom koji se odnose na period u kojem se deponija mo\u017ee smatrati privremenom, nisu ogra\u0111ene, nisu opremljene neophodnom opremom\u2026 U to su se uvjerili i novinari PCNEN-a na licu mjesta.<\/p>\n

\u201eOcjedne vode sa ovih deponija nekontrolisano oti\u010du i ulaze u okolne ekosisteme \u010dime se direktno vr\u0161i uticaj na vode. Jako \u010desto na ovim deponijama izbijaju po\u017eari koji nekada traju i mjesecima \u0161to uti\u010de na zaga\u0111enje vazduha. Naravno, dugotrajnim odlaganjem na tim lokacijama dolazi i do zaga\u0111enja zemlji\u0161ta\u201c, upozoravaju iz Green Home.<\/p><\/blockquote>\n

Sve ovo, ka\u017eu, mo\u017ee direktno i indirektno imati uticaj na zdravlje \u017eivotne sredine i ekosisteme u \u010dijoj neposrednoj okolini se nalaze, ali i na zdravlje ljudi.<\/p>\n