{"id":324466,"date":"2021-07-29T07:53:28","date_gmt":"2021-07-29T05:53:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=324466"},"modified":"2021-07-29T07:53:28","modified_gmt":"2021-07-29T05:53:28","slug":"mizofonija-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/07\/29\/mizofonija-2\/","title":{"rendered":"Mizofonija"},"content":{"rendered":"<p>Kod ljudi sa mizofonijom nehoti\u010dno se razvija i ose\u0107aj da zvukovi koje proizvode drugi ljudi &#8220;ulaze&#8221; u njihova tela, van njihove kontrole, a lek je u uspostavljanju kontrole, utvrdili su nau\u010dnici.<\/p>\n<p>Mo\u017eda ste ve\u0107 do\u017eiveli da mirno sedite i jedete hamburger, sve dok ne shvatite da su ne\u010dije o\u010di prepune besa uprte u vas. Pomisli\u0107ete, mo\u017eda, da je to neki vegetarijanac, ali to ne mora biti jedini problem: Mo\u017eda je to \u010dovjek kog mu\u010di mizofonija. Ta\u010dnije, neko koga izlu\u0111uje zvuk va\u0161eg \u017evakanja i mljackanja.<\/p>\n<p>Mizofonija poreme\u0107aj kod kog dozali do preosetljivosti na odre\u0111ene vrste zvukova koje proizvode drugi ljudi, \u0161to mo\u017ee uklju\u010divati \u017evakanjem, pijenje ili disanje.<\/p>\n<p>Kod \u010doveka koji je osetljiv na neku od tih vrsta zvukova, oni mogu da podstaknu bes, anksioznost, ga\u0111enje, pa \u010dak i silovitu \u017eelju da vas zaustave u tome \u0161to radite.<\/p>\n<p>Studija sa \u201eNewcastle University\u201c objavljena u \u201eJournal of Neuroscience\u201c po prvi puta otkriva \u0161ta se doga\u0111a kod ljudi sa mizofonijom, i kakve sve probleme to mo\u017ee da izazove. Prema glavnom autoru Sukhbinderu Kumaru, otkri\u0107a ukazuju na to da kod ljudi sa mizofonijom postoji problem u komunikaciji izme\u0111u slu\u0161nog i motornog podru\u010dja mozga, \u0161to bi se moglo opisati kao hipersenzibilizovana veza, ali to nije jedina veza koju su nau\u010dnici utvrdili.<\/p>\n<p>Prvi trag<\/p>\n<p>\u010cini se da postoji pove\u0107ana povezanost izme\u0111u slu\u0161nog korteksa i podru\u010dja upravljanja motorikom, koja uti\u010du na usta, lice i grlo i uzrokuje mizofoniju. Studija se zasniva na fMRI analizama 17 ispitanika koji boluju od mizofonije i 20 kontrolnih ispitanika, pi\u0161e Big Think.<\/p>\n<p>Kad su u\u010desnici i bili izlo\u017eeni snimcima ljudi koji \u017eva\u0107u, svi njihovi slu\u0161ni korteksi reagovali su sli\u010dno. Me\u0111utim, kod ljudi sa mizofonijom istra\u017eiva\u010di su primetili pove\u0107anu komunikaciju izme\u0111u slu\u0161nog korteksa i podru\u010dja za kontrolu usta, lica i grla. Ta podru\u010dja su sna\u017eno aktivirali ti zvukovi.<\/p>\n<p>Drugi trag<\/p>\n<p>\u010cini se da nije samo zvuk taj koji mo\u017ee da pokrene mizofoniju.<\/p>\n<p>\u201eOno \u0161to nas je iznenadilo je da smo tako\u0111er prona\u0161li sli\u010dan obrazac komunikacije izme\u0111u vizualnog i motori\u010dkog podru\u010dja, \u0161to ukazuje na to da mizofoniju mo\u017ee da pokrene i neki vizuelni nadra\u017eaj\u201c,\u00a0 ka\u017ee Kumar.<\/p>\n<p>To je podstaklo istra\u017eiva\u010de da istra\u017ee \u0161ta je zajedni\u010dko tim radnjama,<\/p>\n<p>\u201eTo nas je navelo da verujemo da ova komunikacija aktivira ne\u0161to \u0161to se naziva sistam ogledala, \u0161to nam poma\u017ee u obradi pokreta koje \u010dine drugi pojedinci aktiviranjem sopstvenog mozga na sli\u010dan na\u010din, kao da tim pokretom pokre\u0107emo sebe. Mislimo da kod ljudi sa mizofonijom nehoti\u010dno prekomerno aktiviranje sistema ogledala dovodi do neke vrste ose\u0107aja da zvukovi koje proizvode drugi ljudi \u201eulaze\u201cu njihova tela, van njihove kontrole\u201c, ka\u017ee Kumar.<\/p>\n<p>Zanimljiv zaklju\u010dak<\/p>\n<p>Drugim re\u010dima, ova hipoteza ukazuje na to da su bes i odbojnost kod ljudi sa mizofonijom emocionalni odgovor na nesvestan i krajnje nepo\u017eeljan ose\u0107aj da neko drugi poku\u0161ava da preuzme kontrolu nad njihovim ustima, licem i grlom.<\/p>\n<p>\u010cini se da trik koji sa istra\u017eiva\u010dima dele neki ljudi sa tim poreme\u0107ajem podr\u017eava tu tezu:<\/p>\n<p>\u201eZanimljivo je da neki ljudi sa mizofonijom mogu da umanje simptome, opona\u0161aju\u0107i radnju koja generi\u0161e zvuk okida\u010da, \u0161to bi moglo da uka\u017ee \u200b\u200bna obnavljanje ose\u0107aja kontrole. Kori\u0161\u0107enje ovog znanja mo\u017ee da nam pomogne da razvijemo nove terapije za ljude koji imaju taj problem, isti\u010de Kumar.<\/p>\n<p>Stariji autor studije Tim Grifits ka\u017ee da studija pru\u017ea nove na\u010dine razmi\u0161ljanja o mogu\u0107nostima le\u010denja mizofonije.<\/p>\n<p>\u201eUmesto da se usredsredimo na zvu\u010dne centre u mozgu, \u0161to \u010dine mnoge postoje\u0107e terapije, efikasne terapije trebalo bi da uzmu u obzir i motorna podru\u010dja mozga\u201c, zaklju\u010dio je nau\u010dnik. (Izvor: bigthink.com\/N1)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mizofonija je poreme\u0107aj kod koga dozali do preosaetljivosti na odre\u0111ene vrste zvukova koje proizvode drugi ljudi, \u0161to mo\u017ee uklju\u010divati \u017evakanjem, pijenje ili disanje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":324467,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-324466","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=324466"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324466\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":324468,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324466\/revisions\/324468"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/324467"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=324466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=324466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=324466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}