Koje faktore moramo imati na umu kada po\u010dinjemo otkrivati i graditi svoj autenti\u010dni \u017eivotni put otkriva transformacijski coach Elena Srzenti\u0107 Frleta<\/p>\n
Ne zapo\u010dinjite svoj prvi korak analizom drugih<\/strong><\/p>\n Kada \u017eelimo napraviti iskorak u osobnom ili profesionalnom \u017eivotu, \u010desto ne znamo od \u010dega to\u010dno po\u010deti i zato po\u010dinjemo od onoga \u0161to vidimo, analiziramo \u0161to rade drugi i u \u010demu su uspjeli kako bismo i mi na\u0161li svoje mjesto pod suncem. Nesvjesno se po\u010dinjemo uspore\u0111ivati s drugima i tra\u017eimo sebi uzore i izvanjske oslonce da bismo stekli osje\u0107aj unutarnje sigurnosti.<\/p>\n Samim time, upadamo u zamku pohvale i kritike, pa svoje odluke donosimo na osnovi tu\u0111eg mi\u0161ljenja, a ne na osnovi svoje procjene. Zbog izvanjske kritike ili osude po\u010dinjemo se preispitivati, sabotirati sami sebe i s vremenom sve \u010de\u0161\u0107e spu\u0161tamo svoje standarde ili pak odustajemo od ambicioznih planova i ideja.<\/p>\n Koliko je nedjelotvoran oslonac na tu\u0111e mi\u0161ljenje znaju svi koji su probali aplauzima drugih potvrditi vlastitu vrijednost. U biznisu je prvi korak svakog projekta analiza tr\u017ei\u0161ta i konkurenata, me\u0111utim, kada je rije\u010d o razvoju osobne \u017eivotne strategije, to je jedna od najve\u0107ih pogre\u0161aka koje \u010dinimo.<\/p>\n Klju\u010d razvoja uspje\u0161ne osobne strategije upravo je u tome da mi NE po\u010dinjemo svoj put tako \u0161to analiziramo izvanjske faktore i aktivnosti drugih. Time \u0161to poku\u0161avamo biti kao netko drugi zapravo samo ograni\u010davamo svoj potencijal.<\/p>\n Moja ili njihova istina?<\/strong><\/p>\n Kreiranje \u017eivota ovisno od tu\u0111em mi\u0161ljenju i uspore\u0111ivanje s drugima svakako je kulturolo\u0161ki i sociolo\u0161ki uvjetovano. Stolje\u0107ima je isticanje na dobar ili lo\u0161 na\u010din moglo uzrokovati nepredvidive posljedice za pojedinca i njegovu obitelj, tako da smo kolektivno nau\u010deni da se ne isti\u010demo.<\/p>\n Ovo se posebno odnosi na \u017eene! Iz straha od osude i nepripadanja, \u017eene su okretale le\u0111a vlastitim istinama, u\u0161utkivale svoj glas da ne bi izazvale kritike i tako su nam dopadljivost i prihva\u0107enost postale va\u017enije od zauzimanja za sebe.<\/p>\n Me\u0111utim, da bismo bile svoje i pokretale \u017eeljene promjene u \u017eivotu, moramo se osloboditi ovisnosti o tu\u0111em mi\u0161ljenju \u2013 da ne ovisimo ni o pozitivnoj reakciji drugih ni o strahu zbog njihovog neodobravanja. Kada nas ko\u010di strah od kritike ili ako konstantno imamo potrebu za pohvalom, jednostavno ne mo\u017eemo biti iskreni ni sa sobom ni s drugima, ne mo\u017eemo \u017eivjeti svoju svrhu i slijediti svoj jedinstveni put.<\/p>\n Istra\u017eivanja su pokazala da \u017eene na kritiku i na odbijanje reagiraju na isti na\u010din.<\/p>\n Kritiku prihva\u0107aju osobno i automatski zaklju\u010duju da nisu dovoljno dobre. Ako \u017eene izjedna\u010duju kritiku s odbijanjem, nije \u010dudno \u0161to povratne informacije svih vrsta ozbiljno utje\u010du na njih i ograni\u010davaju njihov potencijal.<\/p>\n Prevladajte ovisnost o tu\u0111em mi\u0161ljenju<\/strong><\/p>\n Predla\u017eem vam da odgovorite sebi na nekoliko pitanja koja \u0107e vam pomo\u0107i prevladati ovisnost o tu\u0111em mi\u0161ljenju.<\/p>\n Do \u010dijeg mi\u0161ljenja mi je zaista stalo?<\/p>\n Cijenim li dovoljno osobu da bi njeno mi\u0161ljenje za mene bilo presudno?<\/p>\n Imam li \u0161to nau\u010diti od osobe \u010dije mi\u0161ljenje prihva\u0107am?<\/p>\n \u017divi li osoba koja mi upu\u0107uje kritiku \u017eivot koji ja \u017eelim za sebe?<\/p>\n \u0160to mi je trenuta\u010dno va\u017enije od pohvale, odnosno od toga da se nekom svidim?<\/p>\n \u017delim li biti iskrena?<\/p>\n \u017delim li biti vjerna sebi?<\/p>\n \u017delim li ustrajati?<\/p>\n \u017delim li raditi ono u \u0161to vjerujem da je ispravno?<\/p>\n Kakva vrsta pohvale vam je najva\u017enija? Kakve ona ima veze s najdubljim sumnjama koje imate u vezi sa sobom ili s lekcijama koje ste nau\u010dili o tome kakve osobine odre\u0111uju va\u0161u vrijednost? Ako vas ne\u010dija povratna informacija stvarno zaboli ili kada se pla\u0161ite odre\u0111ene vrste kritike, razmislite kako ta kritika oslikava mi\u0161ljenje koje vi imate o sebi.<\/p>\n Kritika koja nas najvi\u0161e poga\u0111a zapravo odra\u017eava negativno mi\u0161ljenje koje ve\u0107 imamo o sebi i podr\u017eava stav na\u0161eg unutarnjeg kriti\u010dara.<\/p>\n Kada shvatimo da se bol koji nam je zadala kritika ne odnosi na izvanjski do\u017eivljaj, nego se ti\u010de na\u0161e unutarnje realnosti, tada vra\u0107amo mo\u0107 u svoje ruke. To nam omogu\u0107uje da preusmjerimo pa\u017enju s druge osobe na sebe i otkrijemo koja su to na\u0161a uvjerenja zbog kojih nas ta kritika boli i koje smo negativne stavove duboko u sebi zakopali.<\/p>\n Iskreni odgovori na ova pitanja pru\u017eit \u0107e vam jedno transformacijsko iskustvo osobne samospoznaje.<\/p>\n Ljudi pribjegavaju dru\u0161tvenom uspore\u0111ivanju kada ne postoje objektivni kriteriji za njihove sposobnosti ili stavove i kada nisu sigurni kakvi su u nekom podru\u010dju djelovanja. Ako ste novi u nekom poslu ili nemate izgra\u0111en svoj stav o nekom pitanju, ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107ete se uspore\u0111ivati s drugima. Zanimljivi su rezultati istra\u017eivanja koji pokazuju kako ljudi imaju prirodni nagon da se uspore\u0111uju sa svakim tko se nalazi oko njih.<\/p>\n Dakle, ovaj je proces poprili\u010dno automatski i brz. Kada promatramo druge ljude, to nam daje informaciju o nama samima. Promatramo sebe promatranjem drugih ljudi, odnosno, stje\u010demo odre\u0111eni pojam o sebi kroz kontakt s drugim osobama. Tako puno u\u010dimo o svojim sposobnostima, talentima, ja\u010dim stranama, ali i o nedostacima i slabostima.<\/p>\n Nakon tog brzog procesa dolazi i sljede\u0107i \u2013 kada zaklju\u010dujemo koliko je to uspore\u0111ivanje prikladno, relevantno, informativno. Dakle, ako \u017eelimo shvatiti iz kojih se razloga uspore\u0111ujemo s odre\u0111enim osobama, moramo razumjeti \u0161to je cilj toga.<\/p>\n Kada \u017eelimo uvidjeti \u010demu mo\u017eemo te\u017eiti, upu\u0161tamo se u uspore\u0111ivanje s \u201euspje\u0161nijima\u201c. Kada \u017eelimo popraviti sliku o sebi, uspore\u0111ujemo se s onima koji su \u201eneuspje\u0161niji\u201c od nas (uklju\u010duju\u0107i i sebe u pro\u0161losti). Me\u0111utim, ako \u017eelimo to\u010dnu procjenu svojih sposobnosti, okre\u0107emo se objektivnoj analizi sebe. Na\u017ealost, za mnoge je uspore\u0111ivanje postalo navika koje se te\u0161ko mogu rije\u0161iti.<\/p>\n Za\u0161to je to \u0161tetno?<\/p>\n Umjesto da se fokusiramo na ono \u0161to mi \u017eelimo ostvariti, na\u0161u pa\u017enju odvla\u010di uspjeh drugih ljudi. Istra\u017eivanja dokazuju kako socijalna uspore\u0111ivanja najvi\u0161e poti\u010du depresiju i zavist. Perfekcionizam stvara anksioznost, dok su ljubomora i depresija realne posljedice stalnog uspore\u0111ivanja na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Lako je misliti da netko ima divan \u017eivot izvana, ali nikada ne znamo kakve bitke netko vodi iznutra.<\/p>\n Kako pokazuje statistika, na dru\u0161tvenim mre\u017eama manje vremena provode ljudi koji su kreatori sadr\u017eaja i koji preko njih rade, od onih koji su pasivni promatra\u010di tu\u0111ih \u017eivota i konzumenti sadr\u017eaja.<\/p>\n Primijetit \u0107ete koliko ste manje anksiozni i manje se brinete o onome \u0161to drugi rade kada napravite barem kratak odmor od dru\u0161tvenih mre\u017ea i posvetite se svom \u017eivotu. Stvorite dovoljno bogat \u017eivot tako da vam ne\u0107e biti va\u017eno \u0161to drugi rade. Kada se vama mnogo toga doga\u0111a ili ste totalno posve\u0107eni ne\u010demu \u0161to radite i \u0161to vas inspirira, zaista vas ne\u0107e interesirati ni \u017eivoti ni rezultati ljudi oko vas. To ne zna\u010di da treba ispunjavati svoj \u017eivot beskona\u010dnim obavezama i dodatnim zadacima, ali definitivno zna\u010di da bi vas stvaranje bogatijeg i ispunjenijeg \u017eivota moglo sprije\u010diti da tro\u0161ite vrijeme na razmi\u0161ljanje o onome \u0161to drugi rade i ide li nekom drugom bolje nego vama.<\/p>\n Osna\u017eujemo sebe kada odbijemo uspore\u0111ivati se s drugima.<\/p>\n Nije isto truditi se biti bolji od ostalih i truditi se biti najbolji \u0161to mo\u017eemo.<\/p>\n Kada se usporedimo s nekim drugim, mo\u017eemo biti zadovoljni \u010dim pomislimo da \u201epobje\u0111ujemo\u201c.<\/p>\n Klasi\u010dan primjer za ovo su najbolji sporta\u0161i koji obaraju svjetske rekorde. Da su se samo usporedili s drugima, mogli su se zaustaviti prvi put kad su nadma\u0161ili ne\u010diji uspjeh. No, oni najbolji ne natje\u010du se s drugima, nego sa svojim pro\u0161lim rezultatom i samo tako posti\u017eu fenomenalan rezultat i postavljaju svaki put novi rekord, nadilaze\u0107i sami sebe.<\/p>\n \u010cak ni u trci ne mo\u017eete pobijediti ako se stalno okre\u0107ete da vidite gdje su drugi.<\/p>\n Ako se stalno trudite nadma\u0161iti druge, to \u0107e samo iscrpiti va\u0161u mentalnu snagu.<\/p>\n Kada se prestanete uspore\u0111ivati s drugima, mo\u0107i \u0107ete svu svoju snagu usredoto\u010diti na svoj cilj i nadi\u0107i svoja o\u010dekivanja. Jedina osoba s kojom se trebate uspore\u0111ivati ste vi od ju\u010der.<\/p>\n \u0160to mo\u017eemo poduzeti kako bismo razvili svijest o sebi do te mjere da nam uop\u0107e ne\u0107e biti va\u017eno \u0161to netko o nama misli? Umjesto da nas aplauzi i afirmacije drugih \u010dine samopouzdanima, neka oni budu odgovor na na\u0161u samosvijest jer tada, i samo tada, njihov izostanak ne\u0107e u\u010diniti da se osje\u0107amo lo\u0161e. Osloba\u0111anje od ove ovisnosti nu\u017eno je za osje\u0107aj ugode u vlastitoj ko\u017ei. Po\u010dnimo od malih stvari, onih gdje je na\u0161a sigurnost najve\u0107a. To je jedini siguran put prema osje\u0107aju mira i ispunjenosti.(Izvor: sensa.hr)<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sve zamke upore\u0111ivanja, pohvala, kritika ipreispitivanja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-324348","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324348","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=324348"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324348\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":324356,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324348\/revisions\/324356"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=324348"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=324348"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=324348"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\n
\n
\n