{"id":324339,"date":"2021-07-27T07:04:20","date_gmt":"2021-07-27T05:04:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=324339"},"modified":"2021-07-27T07:04:20","modified_gmt":"2021-07-27T05:04:20","slug":"rio-tinto-ekoloska-neodgovornost-i-nova-uredba-vlade-srbije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/07\/27\/rio-tinto-ekoloska-neodgovornost-i-nova-uredba-vlade-srbije\/","title":{"rendered":"Rio Tinto, ekolo\u0161ka (ne)odgovornost i nova uredba vlade Srbije"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Svetomir Nikoli\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Vlada republike Srbije je 9 VII 2021 donela \u201cUredbu o uslovima, na\u010dinu i postupku za davanje poljoprivrednog zemlji\u0161ta u dr\u017eavnoj svojini na kori\u0161\u0107enje u nepoljoprivredne svrhe\u201d koja je stupila na snagu 8 dana kasnije, nakon objavljivanja u slu\u017ebenom glasniku.<\/p>\n<p>Interesantno je da vlada ovom uredbom stavlja u istu ravan davanje u dugogodi\u0161nji zakup poljoprivrednog zemlji\u0161ta ni\u017ee kategorije u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu za potrebe vetroparkova I solarnih elektrana, eksploataciju mineralnih sirovina, odlaganje opasnih I \u0161tetnih materija kao I za izgradnju objekata od zana\u010daja za republiku Srbiju koji zbog prirodnih I drugih karakteristika ne mogu biti izgra\u0111eni na drugom mestu. Za\u0161to se ista uredba bavi ekolo\u0161ki prihvatljivim I po\u017eeljnim na\u010dinima kori\u0161\u0107enja poljoprivrednog zemlji\u0161ta ni\u017eih kategorija I ekolo\u0161ki vrlo spornim na\u010dinima kori\u0161\u0107enja istog? Da li je deo javnosti u pravu \u0161to u ovoj uredbi vidi samo neve\u0161to zamaskiranu regulativu koja se namenski sprema za, u napred sa vladom dogovorene, projekte rudarske korpracije Rio Tinto u Srbiji?<\/p>\n<p>Jo\u0161 interesantnije je da se ovom uredbom kao podzakonskim ili \u010dak parazakonskim aktom, na mala vrata, ostavljaju po strani prostorni plan republike Srbije I va\u017ee\u0107i zakoni, propisi I procedure za promenu namene zemlji\u0161ta. Ve\u0107 smo imali prilike da vidimo kako se ovako ne\u0161to radi, na velika vrata, medjudr\u017eavnim ugovorima I specijalnim zakonima u nekim takodje, za javnost, spornim projektima vlade. Pretpostavka je da \u0107e navodni privremeni karakter ovih prenamena poslu\u017eiti kao izgovor za ovu praksu. Naravno, nije vetropark ili solarna elektrana trafika pa da mo\u017ee da se vodi kao privremeni objekat I nema ni\u010deg zaista privremenog u deponiji jalovine tako da bi prenamene zemlji\u0161ta u ovim slu\u010dajevima trebalo definitivno da se obavi po regularnoj proceduri I nakon javne rasprave. Ukoliko se stvarno desi da posle vi\u0161edecenijskog kori\u0161\u0107enja ovog zemlji\u0161ta za nepoljoprivredne delatnosti ono bude vra\u0107eno u prvobitno stanje ponovna prenamena ovog zemlji\u0161ta kroz va\u017ee\u0107e zakonske procedure \u0107e biti najmanji problem. Vi\u0161e nego sporno je da li neke promene namene zemlji\u0161ta I sa njima povezane delatnosti, kao na primer projekti korporacije Rio Tinto u Srbiji, uop\u0161te treba da budu odobrene jer su o\u010digledno protiv javnog interesa. Uparvo zato, da bi javni interes bio koliko toliko za\u0161ti\u0107en, uobi\u010dajene zakonske procedure, koje ina\u010de \u010dak i ne \u0161tite javni interes u dovoljnoj meri, predvi\u0111aju javnu raspravu.<\/p>\n<p>Upadaju u o\u010di i nedoslednosti i nelogicnosti samih procedura izdavanja u zakup propisanih u ovoj uredbi. Prvi korak procedure obavljaju op\u0161tinske uprave koje, kako donosilac ove uredbe ka\u017ee, grupi\u0161u zemlji\u0161te predvi\u0111eno za ove namene. Nigde se u uredbi ne pominje da \u0107e se op\u0161tinske uprave opredeliti za neku specificnu namenu od nabrojanih u ovoj uredbi, da \u0107e o tome postojati neka javna rasprava ili bilo sta tome sli\u010dno. Dakle, neka hipoteti\u010dka op\u0161tinska uprava kaze, \u201cevo imamo ove pracele dr\u017eavnog poljoprivrednog zemlji\u0161ta niske kategorije koje mogu biti upotrebljene kako za vetropark tako i za deponiju opasnih materija I nama je sasvim sve jedno kako cevto zemlji\u0161te biti kori\u0161\u0107eno\u201d. Nakon toga po ovoj proceduri se pojavljuje privatno ili pravno lice koje je slu\u010dajno ba\u0161 \u010dekalo da se grupi\u0161e zemlji\u0161te za ove namene i \u0161alje op\u0161tini pismo o namerama i prate\u0107u dokumentaciju na osnovu koje op\u0161tina raspisuje oglas za javno nadmetanje za zakup zemlji\u0161ta. Da li je zaista verovatno i o\u010dekivano da \u0107e se na oglas za javno nadmetanje za izdavanje zemlji\u0161ta za recimo vetropark javiti vi\u0161e od jednog zainteresovanog zakupca odnosno jedinog koji je poslao doti\u010dno pismo o namerama? A \u0161ta ako se recimo hipoteti\u010dki na poziv jave dva potencijalna zakupca koji \u017eele da koriste zemlji\u0161te za razli\u010dite delatnosti, jedan za solarnu elektranu a drugi za toksi\u010dno jalovi\u0161te? Po ovoj proceduri po\u010detna cena na javnom nadmetanju je petostruka uobi\u010dajena cena iznajmljivanja poljoprivrednog zemlji\u0161ta te kategorije za ekolo\u0161ki prihvatljive delatnosti a tridesetostruka za ekolo\u0161ki neprihvatljive delatnosti.<\/p>\n<p>A koja bi bila po\u010detna cena za javno nadmetanje u me\u0161ovitoj varijanti? Da li bi ekolo\u0161ki neprihvatljive delatnosti odnosno zakupci koji planiraju njima da se bave imali prednost po\u0161to njihova po\u010detna ponuda mora biti \u0161est puta ve\u0107a? Ina\u010de, iako petostruke i tridesetostruke cene izgledaju razumno visoke one su u realnosti niske, jer je sama cena iznajmljivanja poljoprivrednog zemlji\u0161ta niskih kategorija kvaliteta simboli\u010dna po\u0161to se, upravo zbog njegove kategorije, sa njega ne mogu ubrsti neki znacajniji prinosi. Petostruki ili tridesetodtruki iznos ne\u010deg minimalnog ne mo\u017ee biti mnogo visok niti adekvatan nameni koja potencijalno ovo zemlji\u0161te u ekolo\u0161kom smislu trajno devastira. Sa druge strane ovo zemlji\u0161te ima upravo visoku ekolo\u0161ku vrednost\u00a0 jer je, zbog neisplativosti poljoprivredne proizvodnje na njemu, prakti\u010dno na raspolaganju lokalnoj flori i fauni. Takodje, potpuno\u00a0 je nejasno za\u0161to bi dr\u017eava pove\u0107anom cenom iznajmljivanja ote\u017eavala, makar simboli\u010dno, izvodivost projekata vetrolektrana i solarnih elektrana koje ina\u010de subvencioni\u0161e.<\/p>\n<p>Name\u0107e se zaklju\u010dak da je cela procedura iz uredbe formalnog karaktera, da \u0107e op\u0161tine ta\u010dno znati za koga grupi\u0161u zemljiste I ko \u0107e da im nakon toga po\u0161alje pismo o namerama kao I da \u0107e na kraju javno nadmetanje biti izli\u0161no a cena zakupa ispod svakog realnog kriterijuma.<\/p>\n<p>Posebno je zabrinjavaju\u0107 deo uredbe koji se bavi uplatom sredstava za revitalizaciju zemlji\u0161ta I vra\u0107anje u prethodno stanje. U uredbi nije specifi\u010dno navedeno kako se i od strane koje institucije izra\u010dunavaju tro\u0161kovi revitalizacije I vra\u0107anja u prvobitno stanje zemlj\u0161ta ve\u0107 je samo navedeno da to \u010dini lice koje za to ima ovlas\u0161\u0107enja u skladu sa zakonom. Sa druge strane eksplicitno je navedeno da 30% tih sredstava upla\u0107uje zakupac pre po\u010detka kori\u0161\u0107enja a da 70% upla\u0107uje 5 godina pre kraja kori\u0161\u0107enja I da \u0107e ukoliko ovaj drugi deo sredstava ne bude upla\u0107en ugovor biti raskinut. Dakle, po\u0161to je to uredbom predvi\u0111eno, neko zakupi zemlji\u0161te na 30 godina, uplati 30% sredstava odmah, nikad ne uplati drugi deo, I dr\u017eava sa njim raskine ugovor posle 25 godina I ostane sa deponijom opasnih materija bez sredstava za sanaciju zemlji\u0161ta. Za prvih 25 godina zakupac je verovatno zavr\u0161io ekspolataciju I mo\u017ee mirno da ode dalje svojim putem. Postavlja se takodje pitanje koliko je realno da \u0107e I tih 30% upla\u0107enih pre po\u010detka zakupa dr\u017eava sa\u010duvati I upotrebiti ba\u0161 za ovu namenu? Ve\u0107 imamo iskustva da je dr\u017eava u proslosti bez problema tro\u0161i sredstva nenamenski, na primer iz penzionih fondova.<\/p>\n<p>Utisak je da se vra\u0107anje zemlji\u0161ta u prethodno stanje, revitalizacija, sanacija odnosno remedijacija takodje pominju u uredbi formalno I da ne postoji realna namera donosioca uredbe da se time bavi. Moglo bi se cak reci da je ovaj deo uredbe posebno nemarno sa\u010dinjen jer se radi o problemu neke budu\u0107e vlade a ne ove aktuelne ili neke koja \u0107e biti aktuelna u doglednoj budu\u0107nosti. Nevolja je to \u0161to koliko god da je u politi\u010dkom smislu 25 godina dug period toliko je u ekolo\u0161kom smislu taj period kratak. Cenu ovako non\u0161alantnog pona\u0161anja prema zagadjenju zivotne sredine mozda nece stici na naplatu u ucelosti nasoj generaciji ali ce sigurno stici na naplatu nasoj deci.<\/p>\n<p>Sve ovo nas vodi ka zaklju\u010dku koji je vi\u0161e nego zabrinjavaju\u0107i jer vidimo da vlada svesno radi protiv javnog interesa donose\u0107i podzakonske akte koji\u00a0 olak\u0161avaju korporacijama pristup resursima, koji su u javnom vlasni\u0161tvu, bez ikakve realne kontrole ili realnog umanjenja potencijalne ekolo\u0161ke \u0161tete kao i bez iskrene volje da se posledice ovakve neodgovorne politike uop\u0161te razmatraju.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/solidarnost.net\/rio-tinto-ekoloska-neodgovornost-i-nova-uredba-vlade-srbije\/\">Solidarnost<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vlada svesno radi protiv javnog interesa donose\u0107i podzakonske akte koji\u00a0 olak\u0161avaju korporacijama pristup resursima, koji su u javnom vlasni\u0161tvu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":317969,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-324339","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324339","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=324339"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324339\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":324340,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324339\/revisions\/324340"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/317969"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=324339"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=324339"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=324339"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}