{"id":324199,"date":"2021-07-25T07:52:32","date_gmt":"2021-07-25T05:52:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=324199"},"modified":"2021-07-25T07:52:32","modified_gmt":"2021-07-25T05:52:32","slug":"afganistanu-se-vracaju-tuga-jad-i-genocid","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/07\/25\/afganistanu-se-vracaju-tuga-jad-i-genocid\/","title":{"rendered":"Afganistanu se vra\u0107aju tuga, jad i genocid"},"content":{"rendered":"

Autor: Mario Stefanov<\/strong><\/p>\n

Posramljeni nestanak u ti\u0161ini no\u0107i sudbina je svih onih koji u tu\u0111im zemljama, dobivaju\u0107i bitke, na kraju gube rat. Prepu\u0161tanjem doma\u0107ih suradnika neprijatelju \u017eele poru\u010diti da su za njihov poraz krivi sami Afganistanci koji, eto, nisu zaslu\u017eili njihovu bo\u017eansku pomo\u0107 u razvoju demokracije<\/p>\n

Kraj vlasti u Kabulu pribli\u017eava se, \u010dini se, br\u017ee nego \u0161to se pretpostavljalo. Snimke naprasno napu\u0161tene glavne ameri\u010dke vojne baze u Bagramu s gomilom ostavljene opreme i vozila obi\u0161le su svijet i simboli\u010dki oslikale svu bijedu ameri\u010dke i savezni\u010dke vojne intervencije u Afganistanu.<\/p>\n

Ameri\u010dka vojska iz potpunog nepovjerenja u biv\u0161eg afganistanskog saveznika morala je izvr\u0161iti hitnu evakuaciju svojih vojnika i opreme iz baze bez obavje\u0161tavanja Kabula kako ne bi ugrozila operaciju. Zbog redovitog curenja informacija od regularnih afganistanskih snaga i afganistanskih dr\u017eavnih struktura prema talibanima, Amerikanci su se morali povla\u010diti pod pretpostavkom i da su regularne afganistanske snage neprijatelj pa je njihovo povla\u010denje iz mega-baze Bagram po svemu zapravo bilo izvla\u010denje iz borbenog kontakta, a ne najavljeno povla\u010denje vojnih snaga iz prijateljske dr\u017eave.<\/p>\n

Ameri\u010dko povla\u010denje iz Afganistana nekim svojim epizodama uistinu podsje\u0107a na nekada\u0161nja zbivanja u Ju\u017enom Vijetnamu, a nekim na povla\u010denje britanskih i francuskih vojnih snaga s Galipolja u prosincu1915. godine nakon neuspjelog poku\u0161aja iskrcavanja na turski teritorij i izbacivanja Osmanskog Carstva iz rata. Dok ameri\u010dki afganistanski suradnici i svi koji imaju dovoljno novca u\u017eurbano pribavljaju vize i hvataju posljednje letove prema zapadu, pa i prema Rusiji, bilo gdje izvan afganistanske zone sumraka i talibanske osvete, ameri\u010dke snage napu\u0161taju Bagram pod okriljem no\u0107i. Jednako tako postupile su francuske, britanske i ANZAC trupe povla\u010de\u0107i se sa za njih kobnog Galipolja. Jednoga jutra osmanski vojnici shvatili su da na neprijateljskim polo\u017eajima sve do mora i na samoj obali vi\u0161e nema nikoga. Za britanskim i savezni\u010dkim snagama ostali su samo dijelovi vojni\u010dke opreme i hrpe otpada.<\/p>\n

\n

Vanjska pomo\u0107<\/h1>\n<\/blockquote>\n

Za Amerikancima su u Bagramu ostali napu\u0161teni terenci i oni smije\u0161ni ameri\u010dki autobusi kljuna\u0161i. Kada su Afganistanci napokon shvatili da u bazi nema nikoga, uslijedila je masovna i bezo\u010dna plja\u010dka stanovni\u0161tva kojemu su ameri\u010dki i savezni\u010dki stratezi u svojim opravdanjima afganistanskog rata i tamo\u0161nje vojne prisutnosti namijenili sofisticiranu demokraciju. Razno\u0161enje iz baze imovine koju su de facto Amerikanci ostavili afganistanskoj dr\u017eavi, od terenskih vozila do WC \u0161koljki i dijelova strojeva za koje nitko od plja\u010dka\u0161a i ne zna \u010demu slu\u017ee, jasno pokazuje rezultate ameri\u010dkog uvo\u0111enja demokracije i pravne dr\u017eave.<\/p>\n

Pora\u017eeni tako odlaze bez pozdrava, ostavljaju\u0107i na milost i nemilost doma\u0107e suradnike ba\u0161 kao \u0161to su na cjedilu ostavili Ju\u017eni Vijetnam. Na sli\u010dan na\u010din Francuzi su, odlaze\u0107i iz Al\u017eira, tretirali svoje al\u017eirske suradnike, od kojih su mnogi bili uklju\u010deni u francuske vojne formacije. Ne samo da su ih prije odlaska izbacili iz francuske vojne i civilne upravne strukture nego su ih \u010dak ritualno razoru\u017eali kako bi ih borci al\u017eirske Fronte nacionalnog oslobo\u0111enja (FLN) lak\u0161e potamanili, \u0161to se na kraju i dogodilo.<\/p>\n

Takva je, uostalom, sudbina svih onih koji svoju opstojnost ve\u017eu uz strane sile i koji se isklju\u010divo oslanjaju na vanjsku pomo\u0107.<\/p>\n

Posramljeni nestanak u ti\u0161ini no\u0107i sudbina je, pak, svih onih koji u tu\u0111im zemljama, dobivaju\u0107i sve bitke, na kraju gube rat. Prepu\u0161tanjem doma\u0107ih suradnika neprijatelju \u017eele poru\u010diti da su za njihov poraz krivi sami Afganistanci koji, eto, nisu zaslu\u017eili njihovu bo\u017eansku pomo\u0107 u razvoju dr\u017eave i demokracije, pa stoga ni za\u0161titu ni pozdrav na odlasku.<\/p>\n

\n

Tisu\u0107e mrtvih<\/h1>\n<\/blockquote>\n

Nakon 20-godi\u0161njeg ratovanja Afganistan je uni\u0161ten i to je tako\u0111er sudbina svih koji ne mogu na civiliziran na\u010din rije\u0161iti svoje unutarnje probleme, nego tra\u017ee vanjsku pomo\u0107 i na nju se oslanjaju. Tko na vlast dolazi na stranim bajunetama i propagandi \u2013 na bajunetama nakraju i skon\u010da, a propaganda koja ga je prije uzdizala potom ga progla\u0161ava krivcem za poraz. S druge strane, u skladu s ciljevima ameri\u010dkog i savezni\u010dkog vojnog pohoda, ameri\u010dki i europski vojnoindustrijski kompleks \u2013 liferanti i vojni vrh \u2013 na ra\u010dun ratovanja u Afganistanu izvukao je iz ameri\u010dkog i savezni\u010dkih prora\u010duna bilijune dolara. Posve je jasno da Amerikanci i saveznici ne bi ni dana bili u Afganistanu, a kamoli 20 godina, da na svaki ulo\u017eeni dolar njihovi industrijalci i privatni sigurnosni obavje\u0161tajni infrastrukturni i logisti\u010dki sektor nisu zaradili barem tri dolara.<\/p>\n

Rat u Afganistanu ostavio je stravi\u010dne \u017ertve i tro\u0161kove. Prema studiji \u201cCostof War Project\u201d ameri\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta Brown, odnosno njihova Watson Institute for International and Public Affairs, do sredine travnja 2021. godine u afganistanskom ratu ubijena je otprilike 241 tisu\u0107a ljudi, uklju\u010duju\u0107i oko 71.300 civila i pribli\u017eno 69 tisu\u0107a afganistanskih vojnika i policajaca, kako na teritoriju samog Afganistana, tako i u pograni\u010dnim plemenskim regijama Pakistana, kamo se rat pro\u0161irio. \u201cCostof War Project\u201d sveu\u010dili\u0161ta Brown tako\u0111er navodi da su poginula 2442 ameri\u010dka vojnika, 1144 vojnika savezni\u010dkih snaga, kao i gotovo 4000 pripadnika ameri\u010dkih privatnih sigurnosnih tvrtki. Rije\u010d je samo o izravnim \u017ertvama borbi i ratnih operacija, a u broj nisu uklju\u010deni Afganistanci i Pakistanci koji su umrli od bolesti, nedostatka hrane i vode kao izravnih posljedica rata.<\/p>\n

Afganistanu je nanesena ogromna ljudska i materijalna \u0161teta. Ogroman broj Afganistanaca ranjen je ili je postao invalid u ratu. Samo tijekom posljednjih deset godina ratovanja UN je registrirao 7792 ubijene i 18.662 ranjene djece. Mnoga ranjena djeca postala su do\u017eivotni invalidi izgubiv\u0161i udove u eksplozijama improviziranih eksplozivnih naprava koje su postavljali talibani i zra\u010dnim napadima ameri\u010dkih i savezni\u010dkih snaga. Afganistan trenutno nominalno broji 36 milijuna stanovnika, od \u010dega su 4 milijuna raseljena unutar dr\u017eave, a jo\u0161 2,7 milijuna migriralo je u inozemstvo, uglavnom u Iran i Pakistan. U sve ve\u0107em broju afganistanski migranti kre\u0107u se prema Europi. UNICEF je izvijestio da 3,7 milijuna afganistanske djece \u0161kolske dobi nije poha\u0111alo \u0161kolu. Ve\u0107ina \u0161kola, poput brojnih drugih javnih objekata, uklju\u010duju\u0107i i dio bolnica, o\u0161te\u0107ena je ili potpuno uni\u0161tena. \u0160teta na prometnoj i energetskoj infrastrukturi Afganistana epskih je razmjera i dr\u017eava je prakti\u010dki ba\u010dena u kameno doba.<\/p>\n

\n

Ukradene milijarde<\/h1>\n<\/blockquote>\n

S druge strane, SAD i europski saveznici utro\u0161ili su na ratovanje ogroman novac, ali on se velikim dijelom vratio njihovoj industriji naoru\u017eanja i vojne opreme pa se opravdano mo\u017ee zaklju\u010diti da su Amerikanci i njihovi saveznici debelo profitirali na afganistanskom ratu. Studija \u201cCostof War Project\u201d ameri\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta Brown navodi da je SAD od 2001. do 2021. godine za ratovanje u Afganistanu utro\u0161io oko 2,26 bilijuna ameri\u010dkih dolara. Ovaj iznos ne uklju\u010duje sredstva koja \u0107e ameri\u010dka vlada u budu\u0107nosti potro\u0161iti na do\u017eivotnu skrb o ameri\u010dkim veteranima ovoga rata, niti uklju\u010duje budu\u0107e isplate kamata za kredite koji su podignuti u cilju financiranja rata.<\/p>\n

U o\u017eujku ove godine na vidjelo je iza\u0161la porazna \u010dinjenica da su se ogromne svote novca, kojima se trebala financirati obnova afganistanske civilne infrastrukture, jednostavno raspr\u0161ile. Prema izvje\u0161\u0107u nadzornog tijela ameri\u010dke vlade \u2013 Special Inspector General for Afganistan Reconstruction (SIGAR), od 2008. godine Washington je za tu svrhu stavio na raspolaganje ukupno 7,8 milijardi ameri\u010dkih dolara. Me\u0111utim, samo dio toga iznosa, 1,2 milijarde dolara namjenski je iskori\u0161ten.<\/p>\n

I ono \u0161to je izgra\u0111eno poslije je zapu\u0161teno ili uni\u0161teno. Ve\u0107ina gra\u0111evina uop\u0107e se ne koristi i propada, a nije poznato ni tko je odgovoran za njihovo odr\u017eavanje. U trenutku ameri\u010dkog vojnog povla\u010denja iz Afganistana u funkciji su samo gra\u0111evine i vozila u vrijednosti od 343 milijuna ameri\u010dkih dolara koji su financirani iz fondova za obnovu Afganistana. Navedeni podaci odnose se samo na ameri\u010dke tro\u0161kove. Najve\u0107i dio vojnih tro\u0161kova ameri\u010dke dr\u017eave preto\u010den je ipaku kona\u010dnici u zaradu ameri\u010dke vojne industrije i privatnih ugovaratelja usluga.<\/p>\n

\n

Naviranje talibana<\/h1>\n<\/blockquote>\n

I ameri\u010dki saveznici koji su se uklju\u010dili u afganistanski rat imali su velike ratne tro\u0161kove, ali su usporedno ostvarili i veliku zaradu za svoje vojnoindustrijske tvrtke. Jedan od aktivnijih ratnih saveznika bila je Njema\u010dka, koja je na misiju Bundeswehra od 2001. godine do kraja 2020. potro\u0161ila oko 12,2 milijarde dolara. U velikom postotku taj novac se vratio mo\u0107nom njema\u010dkom vojnoindustrijskom kompleksu. U tom istom razdoblju Njema\u010dka je za humanitarnu pomo\u0107 Afganistanu izdvojila samo 425 milijuna eura. Prema informacijama koje je njema\u010dka vlada objavila 11. rujna 2018. godine, od ukupno do tada u rat ulo\u017eene 15,82 milijarde eura, Bundeswehr je utro\u0161io 11,22 milijarde eura, a ostatak od samo 4,6 milijardi eura utro\u0161en je na civilne projekte.<\/p>\n

Ogromni utro\u0161eni financijski resursi SAD-a i saveznika preto\u010dili su se u rat koji ne samo da je uni\u0161tio brojne ljudske \u017eivote nego je prouzro\u010dio nesagledivu socijalnu \u0161tetu i masivno materijalno uni\u0161tavanje. Unato\u010d tome, po svim vojnim kriterijima, rije\u010d je o o\u010ditom vojnom porazu. Koji su bili stvarni politi\u010dki i ekonomski ciljevi rata i u kojoj su mjeri oni ostvareni, sasvim je drugo pitanje.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, dok se nakon ameri\u010dkog vojnog povla\u010denja \u2013 za koje jo\u0161 postoji mogu\u0107nost da zbog promijenjenih okolnosti ili ranije donesenog plana ne bude provedeno u cijelosti \u2013 procjenjuju politi\u010dki i ekonomski u\u010dinci ratovanja, \u010dak i sam zapovjednik ameri\u010dkih trupa u povla\u010denju, general Austin Miller, priznaje da talibani neo\u010dekivano brzo napreduju. Prema procjenama obavje\u0161tajnih stru\u010dnjaka, situacija se mijenja iz dana u dan u korist talibana pa ve\u0107 danas kontroliraju 150 do 370 okruga u dr\u017eavi, a imaju svoj utjecaj i u 170 drugih. Svakoga dana sve vi\u0161e okruga i dalje pada pod vlast talibana, \u0161to oru\u017eanom borbom, \u0161to mirnim predajama vladinih snaga koje bi ih trebale braniti.<\/p>\n

\n

Mirni \u017eivot<\/h1>\n<\/blockquote>\n

General Miller govori o ogromnoj i dobro organiziranoj talibanskoj ofenzivi koja se istovremeno provodi na cijelom teritoriju Afganistana, po svim crtama razdvajanja vladinih i talibanskih snaga. Miller neskriveno izra\u017eava bojazan da \u0107e se razvoj doga\u0111aja u Afganistanu odigrati po istom obrascu kakav je djelovao nakon odlaska sovjetskih trupa iz Afganistana. Gotovo je potpuno sigurno da \u0107e Afganistan vrlo brzo pasti pod vlast talibana i prema sada\u0161njem rasporedu snaga, u tome ih ne mo\u017ee sprije\u010diti nijedna vojna i politi\u010dka sila unutar Afganistana. Plemenske milicije pomo\u0107u kojih vlada poku\u0161ava spasiti svoju ko\u017eu ne\u0107e mo\u0107i odraditi taj posao.<\/p>\n

Dok Afganistan ulazi u agoniju, ameri\u010dka politika, provode\u0107i vojno povla\u010denje, vrlo dobro zna \u0161to radi i potpuno je sigurno da bez preciznog plana \u010demu Afganistan treba slu\u017eiti nakon povla\u010denja ameri\u010dkih trupa ne bi ni donijela odluku o povla\u010denju. Svakom razumnom je jasno da u Afganistanu, jednom od onih prokletih kutaka svijeta, jednako kao i na sli\u010dnim mjestima kao \u0161to su Balkan koji, uskoro \u0107e se jasno vidjeti, polako klizi u rat, i Bliski istok nikada ne\u0107e biti mirnoga \u017eivota. Pitanje je samo kako trenutno dominiraju\u0107e sile na tim prostorima koriste njihov uro\u0111eni ratni i kolja\u010dki potencijal. Kad je rije\u010d o Afganistanu, nedvojbeno je da kao zona kaosa i budu\u0107eg islamisti\u010dkog Disneylanda od ameri\u010dke politike mo\u017ee biti kori\u0161ten samo za \u0161irenje nestabilnost prema ameri\u010dkim suparnicima \u2013 Rusiji i Kini. Afganistan \u0107e ponovno postati sveti\u0161te islamisti\u010dkog ekstremizma i njegovo uzgajali\u0161te, a bit \u0107e iskori\u0161ten jednako kao i u pro\u0161losti.<\/p>\n

\n

Beskrajni rat<\/h1>\n<\/blockquote>\n

Nakon koordiniranih teroristi\u010dkih napada protiv SAD-a 11. rujna 2001. godine ameri\u010dki vojni odgovor na teritoriju Afganistana bio je logi\u010dan i opravdan, \u0161to je, uostalom,za razliku od vojne avanture u Iraku, potvrdio iUN. Vojna logika govori da je trebalo udariti sna\u017eno i odlu\u010dno daleko ve\u0107im snagama odonih koje su bile na raspolaganju -onako kako je predlagao ameri\u010dkigeneral David Petraeus, tzv. strategijom vala \u2013 potpuno uni\u0161titi teroristi\u010dku infrastrukturu i potom se povu\u0107i izbjegavaju\u0107i uvla\u010denje u rat iscrpljivanja. U\u010dinjeno je upravo suprotno i talibanskom protivniku omogu\u0107enje oporavak kroz vi\u0161egodi\u0161nju borbu s ameri\u010dkim i savezni\u010dkim snagama. \u0160to su dulje pre\u017eivljavali, to im je rastao moral i ugled na afganistanskoj ratnoj pozornici.<\/p>\n

Za\u0161to je rat vo\u0111en kako je vo\u0111en, precizno i jednostavno izrekao je pakistanski geopoliti\u010dar Salman Rafi Sheikh govore\u0107i o ameri\u010dkom beskrajnom ratovanju na Bliskom istoku. Po njegovu mi\u0161ljenju ratovi koji se na Bliskom istoku i u Afganistanu \u201cvode posljednja tri desetlje\u0107a nisu i ne\u0107e uspostaviti mirjer oni su dizajnirani za stvaranje kaosa i nestabilnosti\u201d.<\/p>\n

Geopolitikanews<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ameri\u010dki vojnici pobjegli su doslovno preko no\u0107i, izgubili rat, zaradili bilijune i osudili lokalce na smrt<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":270725,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-324199","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324199","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=324199"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324199\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":324200,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324199\/revisions\/324200"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/270725"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=324199"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=324199"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=324199"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}