{"id":324145,"date":"2021-07-24T08:30:05","date_gmt":"2021-07-24T06:30:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=324145"},"modified":"2021-07-23T21:31:16","modified_gmt":"2021-07-23T19:31:16","slug":"mladi-da-budu-kreatori-sopstvenog-medijskog-sadrzaja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/07\/24\/mladi-da-budu-kreatori-sopstvenog-medijskog-sadrzaja\/","title":{"rendered":"Mladi da budu kreatori sopstvenog medijskog sadr\u017eaja"},"content":{"rendered":"<p>Iskustvo koje je Sne\u017eana Radusinovi\u0107 stekla u radu sa mladim ljudima i o kome je govorila na pomenutom forumu bilo je povod da na ovu temu i mi porazgovaramo za PCNEN.<strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><strong>Da li u Crnoj Gori ima dovoljno medijskog sadr\u017eaja namjenjenog mladima i koliko Vi smatrate da mladi prate takav sadr\u017eaj?<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Da ste mi to pitanje postavili prije samo tri godine, ja bih rekla da na crnogorskom medijskom horizontu ima sadr\u017eaja za mlade i da su raznovrsni. Me\u0111utim sada, nakon tri godine rada u projektu Hexatorm (to je Jutjub kanal koji je RTCG pokrenula u saradnji sa Doj\u010de Vele akademijom, na kome mladi kreiraju video sadr\u017eaje za svoje vr\u0161njake), mogu da ka\u017eem da u crnogorskim medijima nema mnogo sadr\u017eaja koji su mladima zanimljivi.<\/p>\n<p>U ove tri godine sam dosta nau\u010dila o novim generacijama. Nau\u010dila sam da\u00a0 mladi uop\u0161te ne prate televiziju, da ne gledaju televizijski sadr\u017eaj \u010dak ni na internetu, da ne \u010ditaju novine, da se informi\u0161u na razli\u010ditim portalima \u010dije sadr\u017eaje vide na dru\u0161tvenim mre\u017eama ili vajber grupama, da je \u010desto mim njihov prvi kontakt sa informacijom, da o\u010dekuju zabavni element u nekom videu ili tekstu \u010dak i ako je tema ozbiljna i kompleksna, da ponekad mnogo vi\u0161e prate medijske sadr\u017eaje na engleskom nego na maternjem jeziku. Nau\u010dila sam da generacijski jaz izme\u0111u mlade osobe od 20 i 25 godina mo\u017ee biti znatno ve\u0107i nego \u0161to to brojevi pokazuju. Zato bi kada pri\u010damo o mladima\u00a0 trebalo da budemo svjesni da u tom rasponu od 16 do 26, ili mo\u017eda do 30 godina, postoji \u010ditav niz generacija koje imaju svoje specifi\u010dnosti i razli\u010ditosti kada je u pitanju pogled na svijet, na\u010din na koji se informi\u0161u, mediji koji su im bliski, medijski formati koje vole.<\/p>\n<blockquote>\n<h1><strong>\u201eKo jo\u0161 gleda TV? Ja ne.\u201c<\/strong><\/h1>\n<\/blockquote>\n<p>Nedavno je na <a href=\"https:\/\/youtube.com\/c\/Hexatorm\">Hexatorm kanalu<\/a> objavljen podkast \u201eKo jo\u0161 gleda TV, ja ne\u201c gdje su mladi iz regiona, iz Crne Gore, Bosne, Srbije i Hrvatske, govorili na ove teme. Od njih smo \u010duli da njihovi vr\u0161njaci gledaju kratke, dinami\u010dne video sadr\u017eaje od 5 do 15 minuta. Da ni\u0161ta \u0161to miri\u0161e na televizijsku produkciju u smislu neke dramaturgije, organizovane strukture, savr\u0161enih audio i video rezova, jednostavno ne dopire do njih. Nagla\u0161avam da su ovo odgovori mladih koji imaju od 18 do 20 godina. Ako ne postoji element neobra\u0111enosti, nesavr\u0161enosti, pa \u010dak i \u0161okantnosti, fragmentarnosti, nelinearnosti, ne\u010dega \u0161to je internet donio kroz razne platforme poput Jutjuba, a u poslednje vrijeme TikTok-a, taj sadr\u017eaj za mladu osobu nije gledljiv. \u0160to se teksta ti\u010de i on treba da bude kratak, do 500 rije\u010di, tekstovi moraju biti vizuelno atraktivni, opremljeni dobrim fotografijama, grafi\u010dki dobro razra\u0111eni tako da i vizuelno imaju neki svoj \u017eivot, dinami\u010dnost. U tekstu je obavezan element zabave, uzbu\u0111enja, iznevjerenog o\u010dekivanja \u010dak i ako je u pitanju neki edukativni sadr\u017eaj ili analiza nekog dru\u0161tvenog fenomena. Podkasteri Hexatorma naglasili su i da neko ko nije mlad ne mo\u017ee praviti zanimljive sadr\u017eaje za mlade. To je poruka koju, po mom mi\u0161ljenju, treba da \u010duju svi medijski profesionalci i mediji kojima je stalo da dopru do mlade publike.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Mentorka ste na projektu Hexatrom \u010diji Jutjub kanal broji oko \u0161est i po hiljada pratilaca. Kako se razvijao sam projekat i \u0161ta Vas je inspirisalo da plasirate onakvu vrstu sadr\u017eaja?<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Nama je od samog po\u010detka bio cilj da stvorimo sadr\u017eaj koji \u0107e mladi zaista gledati. Zato smo na\u0161im RTCG jutjuberima prepustili inicijativu i kada je u pitanju izbor teme i kada je u pitanju izbor video formata. Zbog toga je Hexatorm kanal prili\u010dno raznovrstan. Tu mo\u017eete da na\u0111ete \u00a0parodiju, prenkove, vlogove, podkaste kao i \u010ditav niz Jutjub formata koji su nama novinarima koji sa njima radimo kao mentori bili potpuno nepoznati, kao \u0161to su whisper challenge, outfit challenge, lip sync&#8230; Su\u0161tina ovog projekta je da nam oni sami predla\u017eu teme koje ih zanimaju, a da im mi pomognemo da ideju realizuju. Mi smo vi\u0161e facilitatori, olak\u0161avamo da se taj kreativni proces desi. Zato proces rada uvijek ide od njih ka nama.<\/p>\n<p>Na\u0161 poslednji video \u201eVijesti do besvijesti\u201c je parodija na informativni program. Na\u0161 najgledaniji video sa preko 100.000 pregleda je duhoviti osvrt na \u0161kolsku realnost koja je prili\u010dno daleka od o\u010dekivanja u\u010denika. Zanimljiv je i socijalni eksperiment u video formatu na temu \u2013 koliko su po\u0161teni Podgori\u010dani. A tokom korone na\u0161i jutjuberi su uspjeli da iz ku\u0107ne izolacije, samo uz pomo\u0107 telefona i interneta, realizuju i na\u0161 prvi kviz.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"KO JO\u0160 DANAS GLEDA TV? JA NE | PODCAST\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/t-M3bwEFAiE?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<ul>\n<li><strong>Urednica ste emisije u Nau\u010dno &#8211; obrazovnom programu na RTCG-u. Koliko smatrate da mladi prate ovakav sadr\u017eaj?<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>U Nau\u010dno-obrazovnom programu ure\u0111ujem emisiju \u201eIstra\u017eiva\u010d\u201c koja se bavi naukom i povremeno obrazovanjem. Na\u017ealost zbog svega ovoga o \u010demu smo pri\u010dali mislim da mladi ne gledaju na\u0161 program iako smo proizveli mnogo zanimljivih emisija u kojima smo se mladima bavili. Nagla\u0161avam da Nau\u010dno &#8211; obrazovni program \u00a0po svom konceptu nije program koji je primarno namijenjen mladima ve\u0107 proizvodi sadr\u017eaje obrazovnog karaktera i namijenjen je svima, naj\u0161iroj populaciji, od najmla\u0111ih do najstarijih.<\/p>\n<p>Na\u017ealost, izgleda da klasi\u010dni obrazovni dokumentarac danas vi\u0161e ne privla\u010di mladu publiku. Toga sam postala svjesna kada sam 2017. rade\u0107i u Londonu emisiju o Bet Show-u, najve\u0107em svjetskom sajmu posve\u0107enom novim tehnologijama u obrazovanju, intervjuisala \u010carlija Mekdonela, koji je postao Jutjub zvijezda kreireju\u0107i zabavne petominutne video klipove o nauci. U dinami\u010dnoj formi ske\u010da, igrokaza, komedije, sa puno \u0161ala na sopstveni ra\u010dun \u010carli je uspijevao da bez materijalne gre\u0161ke u samo 5 minuta objasni slo\u017eene teme i pojave kojima se bave fizika, matematika i astronomija. Mislim da je taj intervju bio trenutak kada sam se probudila iz svog analognog zimskog sna i obrela se u digitalnoj realnosti. Trenutak kada sam su\u0161tinski shvatila da se paradigma promijenila. I da, jutjuber \u010carli, koji je tada imao 27 godina, kada je nauka u pitanju, ima ve\u0107i pristup mladoj publici nego ponajbolji dokumentarac BBC-a.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Na Juventasovom forumu \u201eOmladinski i mejnstrim mediji\u201c napravili ste i jednu zanimljivu paralelu kako se u medijima uglavnom plasira sadr\u017eaj o mladima koji su uspjeli u ne\u010demu (dobitnici nagrada, lu\u010dono\u0161e..) dok se oni obi\u010dni problemi koji mu\u010de mladu osobu zanemariju. Mo\u017eete li mi detaljnije objasniti ovu konstataciju?<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Tokom svog rada na televiziji intervjuisala sam mnogo izvrsnih, nadprosje\u010dnih, izvanrednih mladih ljudi, bilo da su to bili neki inovatori, dobitnici medalja na olimpijadama iz prirodnih nauka ili srednjo\u0161kolci koji su uspjeli da se probiju do elitnih univerziteta kao \u0161to je MIT, Harvard, Berkli&#8230; Zbog toga je malo re\u0107i da su me Hexatorm podkasteri dobro zamislili kada su rekli da im se ne dopada to \u0161to se na televiziji pojavljuju samo izuzetni mladi ljudi. Nazvali su to \u201etorturom izvrsnosti\u201c.<\/p>\n<blockquote>\n<h3><strong>Istakli su da nije dobro da mediji prepoznaju mlade samo ako su u ne\u010demu izuzetni. Naravno, postoji i drugi polaritet. O mladima se u medijima govori i ako su problemati\u010dni, devijantni, destruktivni. Izgleda da zona izme\u0111u ta dva polariteta, zona u kojoj se nalazi \u010ditavo bogatstvo \u017eivota, nije zanimljiva medijima. To su teme koje vas mlade ljude interesuju, koje su vam bliske, koje vas brinu, koje vas inspiri\u0161u, pokre\u0107u ili blokiraju. Obi\u010dan \u017eivot \u00a0obi\u010dnog mladog \u010dovjeka je ne\u0161to \u0161to je vrlo va\u017eno i o tome bi najbolje progovorili oni sami. Mladi treba da budu kreatori takvog sadr\u017eaja.<\/strong><\/h3>\n<h1><strong>Televizija svjesna da je izgubila mladu publiku<\/strong><\/h1>\n<\/blockquote>\n<p>Televizija Crne Gore je zapravo krenula u ovu pri\u010du iz svjesnosti da nas kao ni ve\u0107inu televizijskih javnih servisa u regionu i svijetu, mladi ne gledaju. Tako smo \u00a0odlu\u010dili da se na\u0111emo na platformi koju oni prate, a to je Jutjub. Mislim da \u0107e to biti trend u budu\u0107nosti, tj. put kojim \u0107e se kretati svi mejnstrim mediji ukoliko im je cilj da privuku i zadr\u017ee mladu publiku. Na obukama koje smo pro\u0161li sa Doj\u010de Vele akademijom saznala sam da je poznati \u010dasopis \u0160pigl, suo\u010div\u0161i se sa sli\u010dnom situacijom, pokrenuo zanimljiv, mladima privla\u010dan, vrlo lijepo dizajniran portal koji se zove Bento. Da pomenem da je i srbijanski nedjeljnik Vreme,\u00a0 po ugledu na \u0160pigl, imao svoj portal za mlade pod nazivom Vugl. Mislim da \u0107e ovo biti neka vrsta trenda i da \u0107e mediji i\u0107i tim putem u onoj mjeri u kojoj budu shvatali da im mlada publika postaje nedostupna. Televizije su u tom kontekstu mo\u017eda u prednosti jer kod nas je ta istina sasvim ogoljena i jasna. Mislim da ostalim mejnstrim medijima jo\u0161 uvijek nije o\u010digledno da im se sprema sli\u010dna pri\u010da.<strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<div id=\"attachment_324146\" style=\"width: 660px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-324146\" class=\"size-full wp-image-324146\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Hexatorm-1.jpg\" alt=\"\" width=\"650\" height=\"433\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Hexatorm-1.jpg 650w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Hexatorm-1-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Hexatorm-1-580x386.jpg 580w\" sizes=\"(max-width: 650px) 100vw, 650px\" \/><p id=\"caption-attachment-324146\" class=\"wp-caption-text\">Ekipa iz Hexatorma<\/p><\/div>\n<blockquote>\n<h1><strong>Mladi bili zainteresovani za izbore u SAD-u i temu abortusa u Poljskoj<\/strong><\/h1>\n<\/blockquote>\n<p>U pomenutom podkastu na Jutjub kanalu Hexatorm \u010duli smo da su pro\u0161le godine mladi iz Srbije, Hrvatske i Bosne bili izuzetno zainteresovani za izbore u SAD-u. Da su raspravljali na dru\u0161tvenim mre\u017eama, pisali komentare, kreirali mimove, da je puno pa\u017enje i energije bilo usmjereno na tu temu, dok su bili potpuno ravnodu\u0161ni prema izborima u svojoj zemlji. Tema abortusa u Poljskoj tako\u0111e je pokrenula mlade. To su zanimljive informacije za sve koji smatraju da mlade ne zanima politika i poziv nama starijima da prepoznamo stereotipe koje njegujemo kada su mladi u pitanju.<\/p>\n<blockquote>\n<h3><strong>Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog dru\u0161tva i medija najavljeno je da je u pripremi prva medijska strategija u Crnoj Gori. Smatram da jedan va\u017ean segment u njoj treba posvetiti mladima i medijima, a za to je potrebno \u00a0jedno sveobuhvatno istra\u017eivanje na \u0161irokom generacijskom uzorku, od tinejd\u017eera do\u00a0 mladih u kasnim dvadesetim godinama, na osnovu koga bi svi mi imali bolju orijentaciju gdje su na\u0161i mladi, kako se informi\u0161u i \u0161ta zapravo \u010ditaju, slu\u0161aju i gledaju.<\/strong><\/h3>\n<\/blockquote>\n<ul>\n<li><strong>Kako komentari\u0161ete postoje\u0107e omladinske medije u Crnoj Gori?<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Na\u017ealost ne pratim postoje\u0107e omladinske medije. Na forumu koji je organizovao Juventas su gostovale dvije mlade urednice, sa portala Makanje i omladinskog radija Kr\u0161. Njima sam na samom forumu \u00a0najtoplije preporu\u010dila da se pozabave time da li ih mlada publika prati. Rad sa RTCG jutjuberima nau\u010dio me da to \u0161to stvarate sadr\u017eaj u kome ima mladih ili intervjui\u0161ete mlade, ne zna\u010di da \u0107e ga mladi i gledati. Da sadr\u017eaj o mladima ne mora nu\u017eno biti sadr\u017eaj za mlade. Mi se kao televizija postepeno suo\u010davamo sa tim. Bez nekog istra\u017eivanja koliko mladi prate odre\u0111eni medij ni jedan medij ne\u0107e sa sigurno\u0161\u0107u znati gdje je kada su u pitanju mladi kao publika.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Razgovarala: Teodora \u0110URNI\u0106<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sne\u017eana Radusinovi\u0107, urednica emisije \u201eIstra\u017eiva\u010d\u201c na Radio-televiziji Crne Gore i mentorka na projektu za mlade Hexatorm, nedavno je bila jedna od govornica na forumu koji je organizovala NVO Juventas na temu \u201eOmladinski i mejnstrim mediji\u201c.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":324147,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-324145","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=324145"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324145\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":324148,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324145\/revisions\/324148"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/324147"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=324145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=324145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=324145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}