{"id":324017,"date":"2021-07-23T07:47:01","date_gmt":"2021-07-23T05:47:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=324017"},"modified":"2021-07-23T07:47:01","modified_gmt":"2021-07-23T05:47:01","slug":"unosan-biznis-na-bosanskim-sumama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/07\/23\/unosan-biznis-na-bosanskim-sumama\/","title":{"rendered":"Unosan biznis na bosanskim \u0161umama"},"content":{"rendered":"

Autor: Mario Kika\u0161<\/strong><\/p>\n

Kad govorimo o Bosni i Hercegovini u kontekstu \u0161uma, govorimo o najbogatijoj europskoj zemlji. Na\u010din na koji se u toj dr\u017eavi (ne)upravlja \u0161umama pak ostavlja dojam da se radi o resursu kojeg je lak\u0161e regenerirat nego posje\u0107i. Uzroci su klasi\u010dno svjetski i klasi\u010dno bosanski: eksploatatorskoj poduzetni\u010dkoj stihiji wanna be<\/em> elita i njihovim investitorima na putu stoje tek \u0161ume branjene ljudima.<\/p>\n

Sada ve\u0107 mo\u017eemo, bez ve\u0107ih ustru\u010davanja, govoriti o svojevrsnoj matrici iskori\u0161tavanja resursa na europskoj (polu)periferiji. To potvr\u0111uju i iskazi aktivista za okoli\u0161 u ovom tematu. Nakon uni\u0161tavanja industrije i privrednih sektora koji su masovno zapo\u0161ljavali radnu snagu ovog podru\u010dja, nakon rata i privatizacijskih procesa, do\u0161lo je i vrijeme za nemilosrdnu eksploataciju prirodnih resursa, ali sre\u0107om, i masovnu, \u0161to organiziranu \u0161to reflesknu, reakciju stanovni\u0161tva. Bosna i Hercegovina u tome nije iznimka. \u0160tovi\u0161e, upravo zbog destruktivnosti rata, a onda i neoliberalnih ekonomskih politika, narodu ove dr\u017eave su ostale isklju\u010divo vode i \u0161ume kao mjesto svojevrsne obrane od koalicije dr\u017eave i kapitala koja nemilice iskori\u0161tava njegove resurse. Pritom su \u010desto i te rijeka, a pogotovo \u0161ume svojevrsna nepisana i neregulirana socijalna mjere. Osiroma\u0161eno stanovni\u0161tvo u njima pronalazi dodatni resurs za pre\u017eivljavanje, naj\u010de\u0161\u0107e kroz iskori\u0161tavanje drva kao energenta ili kroz berbu \u0161umskih kultura koje se onda naj\u010de\u0161\u0107e prodaju pored frekventnih magistralnih puteva. No umjesto da za eksploataciju \u0161uma okrivimo njene siroma\u0161ne gra\u0111ane koji si time namiruju dohotke ili pak nepostoje\u0107u energetsku infrastrukturu, poku\u0161ajmo razloge na\u0107i u nekim drugim dinamikama koje uklju\u010duju s jedne strane doma\u0107e vlasti i drvnu industriju, ali vrlo \u010desto i globalne ekonomske igra\u010de.<\/p>\n

Mo\u017eda upravo u tome \u0161to su \u0161ume i svojevrsna socijalna mjere, a i to \u0161to se njihova va\u017enost za kvalitetu \u017eivota mjeri i osjeti u nekim ve\u0107im vremenskim periodima, mo\u017eemo na\u0107i razloge za\u0161to nisu toliko od pod lupom, osim par ekolo\u0161kih aktivista i \u0161umarskih eksperata. U nekom brzinskom mapiranju ekolo\u0161ke slike Bosne i Hercegovine da se primijetiti da je gra\u0111anski aktivizam protiv izgradnje malih hidroelektrana prerastao u svojevrstan bunt sa konkretnim rezultatima, od rijeke Kru\u0161\u010dice preko Bjelave do Neretvice. S druge strane \u0161umsko bogatstvo i njihova eksploatacija i dalje ostaju podru\u010dje u kojima se ne primje\u0107uju takve aktivnosti, iako se ve\u0107 odavno u medijima govori o \u201cjagmi za drvnim bogatstvom<\/a>\u201d koja se najvjernije oslikava kroz porast tvornica za preradu paleta ili sje\u010dama i odvozom drve\u0107a kojem se gubi svaki trag.<\/p>\n

Prema agenciji Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu FAO-u Bosna i Hercegovina je \u0161umski najbogatija zemlja regiona, i jedna od najbogatijih u Europi. Taj podatak govori sam za sebe kolika je ekolo\u0161ka i socijalna va\u017enost \u0161uma u ovoj dr\u017eavi, ali i koliki je ekonomski interes za njenu eksploataciju, pogotovo ako je ona neplanska i nekontrolirana. Toj neplanskoj i nekontroliranoj eksploataciji \u0161uma u Bosni i Hercegovini pogoduje nekoliko faktora. Prvi je zasigurno, kao i u drugim oblastima, ustroj same dr\u017eave, pa onda i organizacija vlasni\u0161tva i upravljanja \u0161umskim bogatstvima \u0161to je posebice problemati\u010dno u Federaciji Bosni i Hercegovini gdje ne postoji ni krovni zakon o \u0161umama, iako je nominalno upravo entitet vlasnik \u0161uma kojim onda upravljaju kantonalna javna poduze\u0107a. Uz njih, bitni akteri su svakako i lokalna samouprava i to pogotovo u ruralnim predjelima Bosne i Hercegovine gdje su \u0161ume gotovo i jedini preostali resurs koji onda slu\u017ei op\u0107inskim vlastima da s njime me\u0161etare kao s vlastitom djedovinom kroz aran\u017emane s doma\u0107ima mo\u0107nim gra\u0111evinskim investitorima ili pak multinacionalnim kompanijama.<\/p>\n

\n

Prirodne katastrofe otkrivaju razmjere \u0161umske \u0161tete<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ono \u0161to \u0107ete \u010duti i od eksperata u podru\u010dju \u0161umarstva, ali i od ekolo\u0161kih aktivista, jeste da je nemogu\u0107e procijeniti na koji na\u010din i do koje mjere se sijeku bosanskohercegova\u010dke \u0161ume. Ne postoje egzaktni podaci, a posljedice te nemile sje\u010de vide se tek u trenutku kada priroda poka\u017ee svoju razornu snagu poput poplava 2014. godine<\/a> koje su posebice razorne bile u bre\u017euljkastom i \u0161umskom podru\u010dju Srednje Bosne nose\u0107i sve pred sobom i izazivaju\u0107i odrone i klizi\u0161ta koja nastaju upravo zbog prekomjerne sje\u010de \u0161uma. Tako da, umjesto egzaktnih podataka za koje su trebale biti nadle\u017ene javne institucije koje se ne bave ili ne \u017eele baviti time, ostaje nam narodna i aktivisti\u010dka etnografija koja je i u povijesti ovog podru\u010dja slu\u017eila za stvaranje i sklapanje slike o stvarnosti u nedostatku nekih drugih alata. Poslu\u017eit \u0107emo se njome i u ovom slu\u010daju, a da bismo bar donekle do\u010darali sliku \u0161umske plja\u010dke po Bosni i Hercegovini kroz nekoliko slika.<\/p>\n

Krenut \u0107emo sa glavnim gradom, odnosno njegovom okolicom. I samo Sarajevo iz godine u godinu svjedo\u010di ekolo\u0161koj katastrofi i zaga\u0111enju zraka u \u010diju kona\u010dnu formulu ulazi i razaranje urbanog zelenila, ali i prekomjerno kr\u010denje \u0161uma u njegovoj okolici. Naime, prevelika zaga\u0111enost ovog urbanog centra da se zahvaliti i manjku zelenih povr\u0161ina u samom gradu i nepostojanju ventilacijskih koridora koje bi te zelene povr\u0161ine osigurale i eventualno \u201eupile\u201c zaga\u0111eni zrak. O tome je nedavno na predavanju u sklopu programa U\u010dionica<\/a>, Udru\u017eenja Crvena, govorio i profesor sa \u0160umarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Dalibor Ballian. On je me\u0111u ostalim apostrofirao da je najve\u0107i problem \u0161umarstva u Bosni i Hercegovini danas upravo njihovo neregulirano kori\u0161tenje i iskori\u0161tavanje. Po dokaz te nereguliranosti, a onda i ve\u0107 spomenutih odnosa razli\u010ditih razina vlasti u gospodarenju \u0161umama, ne treba i\u0107i daleko od Sarajeva koji se du\u0161i u smogu. Dovoljno je oti\u0107i par kilometara u planine koje okru\u017euju grad i upravo ga spa\u0161avaju od jo\u0161 ve\u0107e ekolo\u0161ke katastrofe. Na obroncima Bjela\u0161nice koji pripadaju Op\u0107ini Trnovo, ve\u0107 se nekoliko godina de\u0161ava ekocid i sustavna plja\u010dka drvne sirovine.<\/p>\n

\n

\u201cZlato\u201d za siroma\u0161ne<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Naime, na obroncima Bjela\u0161nice, kao i na nekim susjednim planinama koji pripadaju drugom bh. entitetu, ve\u0107 se odavno kr\u010di, kopa i ru\u0161i s ciljem izgradnje novih turisti\u010dkih kapaciteta. Od slavnih olimpijskih planina na kojima se gradilo s nekim planom, funkcijom i regulacijom, ostale su goleti na kojima su nikla turisti\u010dka naselje bez ikakvog plana i infrastrukture. Jedno od njih je i sportsko-poslovni centar na Bjela\u0161nici u sklopu \u010dije izgradnje je posje\u010deno 3.5 Ha \u0161ume za koju se i dalje ne zna gdje je zavr\u0161ila, odnosno u \u010dije sve svrhe i za \u010diji je profit iskori\u0161teno tisu\u0107u kubika bukve. To je op\u0107inskim vlastima, investitorima i izvo\u0111a\u010dima radova uspjelo unato\u010d tome \u0161to kantonalna vlast nije odobrila okoli\u0161nu dozvolu i usprkos \u010dinjenici da su kantonalni \u0161umarski inspektori sve to zabilje\u017eili i prijavili. Razgovori koji su pritom kolege iz Centra za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo<\/a> vodili s akterima ove pri\u010de, zvu\u010de gotovo pa nevjerojatno i vi\u0161e nego vjerno svjedo\u010de o tome do koje je, gotovo komi\u010dne razine, dovela deregulacija \u0161umskih resursa u Bosni i Hercegovini. Na\u010delnik op\u0107ine se pravi lud i ignorira kantonalne vlasti i eventualno plati mini-kaznu, gra\u0111evinskog investitora ionako nije briga za \u0161ume, a iz pri\u010de su kao dobitnici iza\u0161le i lokalne firme koje se bave sje\u010dom i obradom drveta. Drugim rije\u010dima, sve strane su namirene, Sarajevo se gu\u0161i u smogu, \u0161ume nestaju, ali nema veze. Skijat \u0107e(mo) se!<\/p>\n

Za drugi primjer \u0107emo oti\u0107i do Srednje Bosne i gradi\u0107a Vare\u0161a. Tamo nema skijali\u0161ta, ali ima zlata. Ili se bar tako mislilo. Naime, prije par godina ova \u010dar\u0161ija na koju se potpuno zaboravilo i koja je jedna od klasi\u010dnih pri\u010da na\u0161e deindustrijalizirane periferije, zavr\u0161ila je u svim regionalnim medijima. Britanski Adriatic Metals sa svojom k\u0107erkom firmom Eastern Mining, registriranom u Australiji, od Vlade FBiH dobio koncesiju za istra\u017eivanje i povr\u0161inske iskope s ciljem pronalaska ruda. Iako se u medijima senzacionalisti\u010dki \u0161irila pri\u010da o nalazi\u0161tima zlata, primarni interes ove australske kompanije, va\u0111enje je ne\u0161to manje plemenitih metala poput cinka, olova i barita. Naravno, dominantan medijski diskurs povodom ovog slu\u010daja bio je sve\u010darski \u0161to i ne \u010dudi s obzirom na potpunu ekonomsku devastaciju ovog kraja. Nova radna mjesta i ekonomski napredak zapostavljenog kraja bio je u centru pozornosti. Me\u0111utim, Op\u0107ina Vare\u0161 je 70 posto svojom povr\u0161inom pokrivena \u0161umama kojima se, kao i u ranijim primjerima, upravljalo neplanski i nekoordinirano<\/a> izme\u0111u razli\u010ditih razina vlasti koje gospodare tim resursima<\/a>. Dolazak britanskih rudarskih investitora i njihove tek ispitne bu\u0161otine, ostavile su pusto\u0161 u \u0161umskom pokrovu oko Vare\u0161a. Tome zasad tek svjedo\u010de slike entuzijasta i istra\u017eiva\u010da koji su ih zabilje\u017eili na svojom Facebook profilima poput profesora Balliana. Me\u0111utim, tu pri\u010da sa eksploatacijom i uni\u0161tenjem \u0161uma ne prestaje. Op\u0107ina Vare\u0161 je nedavno omogu\u0107ila investitorima iz Saudijske Arabije da na \u0161umovitim obroncima planine Zvijezde grade turisti\u010dko naselje. Ta \u010dinjenica \u0107e samo dodatno naru\u0161iti biodiverzitet toga podru\u010dja, a infrastruktura koja bi se postavila za ladanje bogatih \u0161eika ne\u0107e imati nikakvu javnu funkciju i samo mo\u017ee dodatno na\u0161tetiti okoli\u0161u ovog podru\u010dja. Ali dugoro\u010dne posljedice ovakvih odluka i upravljanja \u0161umskim bogatstvima malo koga zanimaju.<\/p>\n

Dugo je vremena osnovni narativ kad se govori o okoli\u0161u u Bosni i Hercegovini, a onda i o iskori\u0161tavanju \u0161uma bio moralizatorski. Sva se odgovornost svaljivala na neodgovorne pojedince i nekulturan narod. Naravno, edukacija u polju za\u0161tite okoli\u0161a je gotovo nikakva, pritom nedostatak ikakve okoli\u0161ne infrastrukture, a bome i zakona i regulacije specifi\u010dnih prirodnih resursa pogoduje \u201enesavjesnosti gra\u0111ana\u201c. Me\u0111utim, to je tek manji dio problema. Kao \u0161to smo pokazali, \u0161ume u Bosni i Hercegovini ne nestaju zbog nesavjesnih gra\u0111ana, nego zbog sprege interesa dr\u017eave i kapitala, odnosno neslu\u017ebene koalicije nefunkcionalne dr\u017eave i njenih elita s europske periferije i stranih investitora. U tome svemu bitnu ulogu igraju i lokalni posrednici i op\u0107inski na\u010delnici koji time namiruju vlastite male feude, a vjerojatno i privatne d\u017eepove. Nakon borbe protiv izgradnje malih hidroelektrana koja je u Bosni i Hercegovini i regionu poprimila dimenzije pravog dru\u0161tvenog pokreta, vrijeme je da se ta borba pro\u0161iri i na druge fronte \u2013 na \u0161ume. To svakako iziskuje i neke druga\u010dije metode i pristupe, ali prije toga, razmjenu iskustva i znanja izme\u0111u aktivista s cijelog Zapadnog Balkana kojima ne preostaje ni\u0161ta drugo nego da se ujedine oko te zajedni\u010dke borbe jer priroda nema granice.<\/p>\n

Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dugo je vremena osnovni narativ kad se govori o okoli\u0161u u Bosni i Hercegovini, a onda i o iskori\u0161tavanju \u0161uma bio moralizatorski. Sva se odgovornost svaljivala na neodgovorne pojedince i nekulturan narod.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":270600,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-324017","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324017","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=324017"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324017\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":324022,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324017\/revisions\/324022"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/270600"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=324017"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=324017"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=324017"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}