{"id":323775,"date":"2021-07-19T06:25:46","date_gmt":"2021-07-19T04:25:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=323775"},"modified":"2021-07-19T06:25:46","modified_gmt":"2021-07-19T04:25:46","slug":"lopovluk-i-zlocini-pokusavaju-se-pokriti-himnom-i-zastavom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/07\/19\/lopovluk-i-zlocini-pokusavaju-se-pokriti-himnom-i-zastavom\/","title":{"rendered":"Lopovluk i zlo\u010dini poku\u0161avaju se pokriti himnom i zastavom"},"content":{"rendered":"

Autor: Dragan Grozdani\u0107<\/strong><\/p>\n

Iako je za\u0161ao u osmo desetlje\u0107e \u017eivota, Zoran Pusi\u0107 ne kani u mirovinu, ve\u0107 i danas sniva bolje dru\u0161tvo: borac za ljudska prava i pionir u izgradnji civilnog dru\u0161tva, na\u0161 sugovornik se po\u010detkom 1990-ih putem razli\u010ditih inicijativa i udru\u017eenja sa svojim istomi\u0161ljenicima na prostoru biv\u0161e dr\u017eave zalagao za mirno rje\u0161avanje tenzija i upozoravao na nadolaze\u0107u ratnu tragediju. U op\u0161irnom razgovoru za Novosti prisje\u0107a se svoga anga\u017emana ratnih 1990-ih, uloge intelektualaca u to doba, doga\u0111aja pri spre\u010davanju delo\u017eacija, govori o patriotizmu i domoljublju, ali i opasnostima koje vrebaju uvijek krhke demokracije pri \u010demu, primijetili smo, kada govori o na\u0161im dru\u0161tvima nerijetko povla\u010di paralele s Hitlerom i, novije, Viktorom Orbanom.<\/p>\n

– Centralni problem demokracije je taj da je u njoj izra\u017eavanje neprijateljstva upravo prema demokraciji, odnosno prema otvorenom dru\u0161tvu i njegovim sastavnim vrijednostima, legitiman politi\u010dki stav. A da to oni koji zagovaraju demokraciju, upravo zato \u0161to je zagovaraju, ne mogu promijeniti. Najpoznatiji je u tom smislu primjer Hitler, deklarirani protivnik demokracije koji je demokratskom procedurom do\u0161ao na vlast. Da autoritarni populisti mogu fascinirati dobar dio bira\u010dkog tijela bolno smo iskusili \u010dim je na ovim prostorima realiziran nu\u017ean uvjet za pravu demokraciju \u2013 politi\u010dki pluralizam. To je, a ne izbjeglice, najve\u0107i problem koji danas ugro\u017eava EU, re\u017eimi s demokratskim legitimitetom poput Orbanove iliberalne demokracije – ka\u017ee nam Pusi\u0107.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Cilj DOF-a bio je u\u010diniti sve \u0161to je u na\u0161oj mo\u0107i da ne do\u0111e do rata. Organizirali smo razgovor s Tu\u0111manom, koji nam je eksplicite rekao da je on sve dogovorio s JNA i da, po njegovom mi\u0161ljenju, rata ne\u0107e biti. Tu se nismo slo\u017eili<\/strong><\/h2>\n

Vidite li i gdje natruhe takvog autoritarnog re\u017eima u nas?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Vidim u Tu\u0111manovom re\u017eimu, a potom u njegovom naslije\u0111u oko kojeg se stvara mit, pri \u010demu se lo\u0161e strane tog re\u017eima namjerno pre\u0161u\u0107uju \u0161to, osim licemjerja koje se name\u0107e dana\u0161njem dru\u0161tvu, ugro\u017eava budu\u0107e generacije. Odgajanje na mitu li\u0161ava ih istinskog iskustva prethodnih generacija, koje pokazuju kamo vas mogu odvesti odre\u0111eni politi\u010dki i svjetonazorski stavovi. Primjeri te vrste falsifikatorskog revizionizma posebno su brojni u opisivanju ili pre\u0161u\u0107ivanju doga\u0111aja vezanih uz NOB odnosno Drugi svjetski rat. Po tome \u0161to politi\u010dari, kao u samoposluzi, iz povijesti biraju, mo\u017ee se zaklju\u010diti kakva je njihova vizija budu\u0107nosti. I ne samo u Hrvatskoj; manipulacija pro\u0161lo\u0161\u0107u u dnevnopoliti\u010dke svrhe, kao u Orwellovoj “1984.”, gotovo je znak raspoznavanja radikalne desnice i u neposrednom susjedstvu, ali i u dr\u017eavama EU-a. Na primjer, nije se te\u0161ko domisliti kakva je poruka kada Orban s \u0111acima pozira ispred stare karte velike Ma\u0111arske koja uklju\u010duje dobar dio teritorija susjednih zemalja. Sve su to opasnosti i prepreke na putu prema odr\u017eivoj, pristojnoj demokraciji.<\/p>\n

Zabrinutost krajem 1980-ih<\/h1>\n

Kako vi poimate pristojnu demokraciju?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Mislim na demokraciju u kojoj je odlu\u010divanje ve\u0107ine, preko svojih predstavnika, tek jedna od komponenti. Da li je demokracija pristojna ili ne ovisi o okviru, odre\u0111enom ustavom i zakonima, a posebno praksom, unutar kojeg djelovanje vlasti mora ostati. Gdje su individualne slobode, ravnopravnost i prava manjina kategorije koje se ne mogu dokidati odlukom ve\u0107ine.<\/p>\n

Mo\u017eemo li onda re\u0107i da \u017eivimo u okviru standarda pristojne demokracije?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Odgovorit \u0107u primjerom: nesumnjivo je da je demokracija u SAD-u mnogo starija nego kod nas; nedavno je pro\u0161ao i 4. juli kada se slavi Dan nezavisnosti, u spomen na Deklaraciju o nezavisnosti koja je napisana prije skoro 250 godina i predstavlja bitnu odrednicu na putu u demokratskom razvoju ljudskog dru\u0161tva. A vidjeli smo \u0161to se dogodilo: najstarija kontinuirana demokracija novijeg doba pokazala se neotpornom na populista poput Donalda Trumpa koji je i na zadnjim ameri\u010dkim izborima uspio dobiti vrlo veliku podr\u0161ku bira\u010da i zamalo ponovno pobijedio. Kada se to ipak nije dogodilo, onda je prakti\u010dki potaknuo nasilje prema vlastitom parlamentu. To \u0161to se odvijalo pred na\u0161im o\u010dima trebalo bi nas upozoriti kako su takve stvari jo\u0161 uvijek mogu\u0107e i u demokracijama koje imaju puno dublji korijen nego \u0161to ga ima na\u0161a. A to zna\u010di da pristojna demokracija nije zagarantirano stanje, da ovisi o na\u0161em zalaganju.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Delo\u017eacija u Sredi\u0161\u0107u, stariji bra\u010dni par, suprug Srbin, penzionirani zastavnik JNA, supruga Hrvatica, na zidu veliki kalendar sa Stepincem. \u017dena je izgubila \u017eivce i zaletjela se prema ogradi balkona na desetom katu. Uspio sam je uhvatiti oko pojasa…<\/strong><\/h2>\n

Drugim rije\u010dima, \u017eivimo u demokraciji koja uklju\u010duje reviziju povijesti ili, ako ho\u0107ete, pro\u0161losti, i odr\u017eavanje mitova \u010dega je posljedica da ratni zlo\u010dinci nerijetko u\u017eivaju ugled ili barem stolicu za uzvanike, a onda se mnogi \u010dude otkud podjele i za\u0161to podjele?<\/p>\n

To je realna demokracija sa svojim problemima. Sjetimo se demokratski izabrane Ore\u0161kovi\u0107eve vlade u 2016. u kojoj ste imali ministra Miju Crnoju, koji je ubrzo smijenjen zbog malverzacija s nekakvom stra\u0107arom u Samoboru, ali ne i zbog toga \u0161to je, kao dio programa, njegovo ministarstvo najavilo popis izdajnika. To je zvu\u010dalo kao uvod u hrvatsku verziju doba ameri\u010dkog senatora McCarthyja, koji je po\u010detkom 1950-ih pokrenuo progon slobodnomisle\u0107ih ljudi u SAD-u pod optu\u017ebom da su ljevi\u010dari odnosno komunisti, doslovno pravi lov na vje\u0161tice. Naravno da ste progon slobodnomisle\u0107ih ljudi imali i u komunisti\u010dkim re\u017eimima, zapravo gotovo u svim re\u017eimima, samo \u0161to na to razuman \u010dovjek gleda kao na devijacije od kojih se treba odmaknuti, a ne im se primaknuti. Posebno je bilo problemati\u010dno to \u0161to nitko u tada\u0161njoj vladi najavljen Crnojin program nije vidio kao opasnost za zemlju i demokraciju.<\/p>\n

Od te kratkotrajne \u0161teto\u010dinske vlade Ore\u0161kovi\u0107a i HDZ-a na \u010delu s Tomislavom Karamarkom pratimo razbu\u0111enu ekstremnu desnicu, koja otada razli\u010ditim aktivnostima nastoji unazaditi dru\u0161tvo. \u010cesto su i vas znali prozivati izdajnikom, \u0161tovi\u0161e, pri dolasku na ovaj intervju primijetili smo da na vratima va\u0161e gara\u017ee stoji bojom ispisano \u2013 “veleizdajnik”. Kako je netko tko je velik dio \u017eivot posvetio unapre\u0111enju ljudskih prava mogao zaraditi takvu kvalifikaciju? Zapravo, \u0161to za vas podrazumijevaju kategorije patriotizma i domoljublja?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Takva kvalifikacija nikada nije bila, a nije ni danas, neuobi\u010dajena za ljude koji se anga\u017eiraju oko za\u0161tite ljudskih prava, posebno kada se radi o pravima pojedinaca koji su proskribirani u dru\u0161tvu, bilo na osnovu predrasuda, bilo zbog sustavnog poticanja netrpeljivosti prema njima. A \u0161to se ti\u010de patriotizma, valjda su ljudi koji svoje predrasude zovu moralom, a netrpeljivosti domoljubljem, doprinijeli stvaranju izreke: “Patriotizam je posljednje uto\u010di\u0161te hulja.” Kao i ve\u0107inu izreka, treba je uzeti sa zrnom soli. Ovako izre\u010dena zvu\u010di grubo i s njom se ne sla\u017eem; postoje pristojni, po\u0161teni ljudi koji su patrioti. Mislim da je borba protiv nasilja nad svojom zemljom patriotski \u010din, me\u0111utim ta izjava se ne odnosi na to, upravo obrnuto, odnosi se na \u010dinjenicu da razni lopovi i ratni zlo\u010dinci svoja djela poku\u0161avaju pokriti himnom i zastavom, prikazati ih kao izraz dubokog patriotizma. Patriotizam tipa “moja zemlja u pravu ili u krivu”, to jest uvijek je u pravu, za mnoge jest patriotizam, a sigurno je bio i za mnoge naciste i fa\u0161iste. Zapravo je svaki patriotizam vi\u0161e vezan uz skup vrijednosti koje osoba povezuje ili bi htjela povezati sa svojom zemljom nego uz geografski pojam. Za mene je patriotizam neraskidivo vezan uz individualne slobode, uz ravnopravnost svih gra\u0111ana, uz politiku mira i suradnje prema van i socijalne pravednosti prema unutra. Patriotizmom smatram nastojanje da te vrijednosti postanu okosnica Hrvatske.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Da je Tito izgubio trg u Zagrebu, sramota je za Hrvatsku. A da je to u\u010dinjeno kao rezultat besramne trgovine dva politi\u010dka \u0161ibicara, sada pokojnog Milana Bandi\u0107a i Zlatka Hasanbegovi\u0107a, prava je tragikomedija apsurda<\/strong><\/h2>\n

Za to vrijeme napado\u0161e nas virusi, potresi, ugro\u017eavaju nas i klimatske promjene?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Pandemija je zorno pokazala kako postoje problemi koje nijedna dr\u017eava ne mo\u017ee samostalno rije\u0161iti. Klimatske promjene, koje pred na\u0161im o\u010dima postaju stvarnost, mo\u017eemo ubla\u017eiti da ne pre\u0111u u globalnu katastrofu samo globalnom suradnjom na lokalnim mjerama. To uklju\u010duje i obrazovanje, da ljudi razumiju \u0161to se doga\u0111a i prihvate mjere koje \u0107e trebati poduzeti. Sigurno ne podizanje bodljikave \u017eice na granici i zatvaranje dru\u0161tva bje\u017eanjem u ideologizaciju i klerikalizaciju. Ali to jesu odgovori koje nude neodgovorni politi\u010dari i koje prihva\u0107aju mnogi prepla\u0161eni i dezorijentirani gra\u0111ani. \u0160to \u0107e prevladati u pojedinoj zemlji, otvoreno je pitanje. Ljudsko djelovanje splet je genijalnih inovacija, ali i poslovi\u010dne ljudske gluposti, demonstracija solidarnosti, ali i pohlepe, uskogrudnosti, arogancije i be\u0161\u0107utnosti.<\/p>\n

Nakon potresa na Baniji vidjeli smo upravo solidarnost, pru\u017eenu ruku najbli\u017eih susjeda?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ba\u0161 tako. Imali smo demonstracije solidarnosti ljudi i dr\u017eava poslije potresa na Baniji, ali i arogantnih i glupih izjava (ne)odgovornih politi\u010dara. Njihova, a i na\u0161a odgovornost je da radimo na izgradnji boljih me\u0111ususjedskih odnosa, \u0161to je o\u010digledno korisno i za sigurnost i za prosperitet i Hrvatske i cijele regije.<\/p>\n

Po struci ste matemati\u010dar: mnogi su uvjereni da se matematikom, ali i fizikom mo\u017ee sve oko nas objasniti? Je li ba\u0161 tako?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Sigurno je da matematika i prirodne znanosti treniraju \u010dovjeka u logi\u010dkom razmi\u0161ljanju i zaklju\u010divanju. Ali u\u010de nas i skromnosti. Sve objasniti?! To \u010dine religije i dogmatske ideologije; za razliku od njih, znanost po\u010dinje tamo gdje izre\u010dena tvrdnja mo\u017ee biti kriva. Gdje mali koraci novih spoznaja u pravilu otkrivaju \u0161iroka prostranstva nepoznatog.<\/p>\n

Kako ste zapravo zavr\u0161ili u podru\u010dju ljudskih prava i civilnog dru\u0161tva, gdje dva i dva u vrijeme rata prestaju biti \u010detiri i gdje se sve umna\u017ea do (negativnog) dru\u0161tvenog usijanja?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ja jesam po obrazovanju matemati\u010dar, ali moja odluka da se uklju\u010dim u za\u0161titu ljudskih prava nema posebne veze s mojim profesionalnim obrazovanjem. Toj odluci prethodila je zabrinutost doga\u0111ajima koji su se redali krajem 1980-ih. Na primjer, doga\u0111aj s po\u010detka 1989., kada je policija pucala po politi\u010dkim demonstrantima na Kosovu koji su tra\u017eili da Kosovo bude republika unutar Jugoslavije. Zbog politi\u010dkih zahtjeva policija je u mojoj zemlji ubila preko 20 ljudi; bilo mi je jasno da takva dr\u017eava srlja u katastrofu, da je zemlja u kojoj \u017eivim ugro\u017eena od politi\u010dara koji su uspjeli populisti\u010dkim metodama dobiti veliku potporu dijela stanovni\u0161tva. Ali \u0161to napraviti? Sjediti doma i gledati televiziju? Onda se taj nacionalizam prenio i u Hrvatsku i dogodilo se najgore: umjesto da je Hrvatska imala u vrhu vlasti politi\u010dare koji bi se suprotstavili rastu\u0107em srpskom nacionalizmu koji je do\u0161ao od Slobodana Milo\u0161evi\u0107a, koji po mom mi\u0161ljenju nije bio nacionalist, ve\u0107 je nacionalizam iskori\u0161tavao kao sredstvo dolaska i ostanka na vlasti, ovdje je ispalo da se kopirao Milo\u0161evi\u0107ev model. Dakle, da ono protiv \u010dega se trebalo boriti kopirate kod ku\u0107e, iako je tada postojala ozbiljna mogu\u0107nost da se Milo\u0161evi\u0107u i takvoj politici stane na kraj. Za moje aktivno uklju\u010divanje u za\u0161titi ljudskih prava bila je presudna promjena imena zagreba\u010dkog Trga \u017ertava fa\u0161izma u novembru 1990. godine. Sa \u0160imom Balenom, Sini\u0161om Mari\u010di\u0107em, Grgom Gamulinom, Alijom Hod\u017ei\u0107em, Ivanom \u0160iberom, Rudijem Supekom, Dankom Ivinom, Antom Zemljarom organizirali smo Odbor za vra\u0107anje imena Trgu \u017ertava fa\u0161izma, \u010dije je djelovanje trajalo 11 godina.<\/p>\n

Kuhari\u0107eva reakcija<\/h1>\n

Iz takvog je anga\u017emana u prolje\u0107e 1991. nastao Demokratski opozicijski forum (DOF). Koji je bio doseg te organizacije?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U DOF-u sam bio koordinator, a cilj djelovanja organizacije bio je u\u010diniti sve \u0161to je u na\u0161oj mo\u0107i da ne do\u0111e do rata. Organizirali smo razgovor s Tu\u0111manom, koji nam je eksplicite rekao da je on sve dogovorio s JNA i da, po njegovom mi\u0161ljenju, rata ne\u0107e biti. Tu se nismo slo\u017eili. Oti\u0161li smo u Knin na razgovor s Jovanom Ra\u0161kovi\u0107em i grupom oko njega koja je bila protiv intenziviranja sukoba. Tada je ve\u0107 Milan Babi\u0107 smijenio Ra\u0161kovi\u0107a zbog one Ra\u0161kovi\u0107eve re\u010denice izgovorene u privatnom razgovoru s Tu\u0111manom: “Pustite, predsjedni\u010de, Srbi su lud narod”, koja se potom pojavila u novinama. DOF je sudjelovao i u osnivanju Predparlamenta Jugoslavije, organizacije koja se na nivou Jugoslavije zalagala da se svi problemi rje\u0161avaju u Skup\u0161tini Jugoslavije, nikako ne sukobima. Cijelo ljeto 1991. svaka dva tjedna odlazili smo na sastanke u Sarajevo. Sje\u0107am se javne tribine, govorili smo ekonomist Branko Horvat i ja o razvoju doga\u0111aja u Hrvatskoj, gdje sam u jednom momentu upozorio na opasnosti koje nas mogu sna\u0107i, kao i onome \u0161to se doga\u0111a u Hrvatskoj. Ve\u0107ina diskutanata je smatrala da se to njima u Bosni ne mo\u017ee dogoditi jer ljudi razli\u010ditih nacionalnosti \u017eive izmije\u0161ani ve\u0107 desetlje\u0107ima zajedno.<\/p>\n

U prvoj polovici 1990-ih bavili ste se najvi\u0161e problemom delo\u017eacija kao predsjednik novoosnovanog Gra\u0111anskog odbora za ljudska prava. Kako je to izgledalo?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Mi smo 1993. oti\u0161li tada\u0161njem predsjedniku Sabora Stipi Mesi\u0107u odnijev\u0161i mu spisak deset delo\u017eiranih obitelji, od \u010dega su devet bile obitelji srpske nacionalnosti, a osam samohrane majke s djecom. Ali njegov utjecaj u vlasti ve\u0107 je bio na silaznoj liniji. Mesi\u0107 je kriti\u010dki govorio o Gojku \u0160u\u0161ku i njegovoj ultranacionalisti\u010dkoj i prousta\u0161koj struji unutar HDZ-a. O\u010dito je da se ni\u0161ta nije moglo u\u010diniti. Te 1993. i 1994. bila je prava poplava delo\u017eacija. Delo\u017eacije su se doga\u0111ale po dvije osnove: ili su bile po upravnom postupku ili su bile divlje delo\u017eacije gdje bi ljudi u uniformama provalili u stan. Oba slu\u010daja bila su protuzakonita jer niste mogli izbaciti stanare na ulicu bez sudskog naloga. Bio sam na vi\u0161e od 70 delo\u017eacija i niti na jednoj nije postojao sudski nalog. U upravnom postupku delo\u017eiranju je asistirala policija, u slu\u010daju divljih delo\u017eacija i fizi\u010dkog nasilja nad stanarima nije se pojavljivala.<\/p>\n

Mo\u017eete li se sjetiti nekih primjera?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Da, nekih se dobro sje\u0107am. Sredi\u0161\u0107e u Novom Zagrebu, stariji bra\u010dni par, suprug Srbin, ve\u0107 puno prije sukoba penzionirani zastavnik JNA, supruga Hrvatica, sve plo\u010dice u kuhinji oblijepila je svetim sli\u010dicama, na zidu je visio veliki kalendar sa Stepincem. Valjda mi je zato palo na pamet da napi\u0161em pismo tada\u0161njem kardinalu Franji Kuhari\u0107u koji je imao velik politi\u010dki utjecaj. Delo\u017eacija mi je ostala u sje\u0107anju jer je \u017eena izgubila \u017eivce i zaletjela se prema ogradi balkona na desetom katu. Uspio sam je u zadnji \u010das uhvatiti oko pojasa… Za mnoge smo delo\u017eacije saznali nakon \u0161to su se dogodile. Slobodanki Po\u0161ti\u0107, profesorici engleskog i ruskog jezika, provalili su u stan i pobacali sve stvari kroz prozor. I\u0161la se \u017ealiti u MORH, a tamo\u0161nja uredska slu\u017ebenica kazala joj je da je vrlo hrabra kada se do\u0161la \u017ealiti nakon onoga \u0161to su joj na\u0161li u stanu. “A \u0161to su to na\u0161li?” pitala je gospo\u0111a Po\u0161ti\u0107. “Na\u0161li su knjige na ruskom i \u0107irilici”, odvratila je slu\u017ebenica. Sva zabezeknuta, gospo\u0111a Po\u0161ti\u0107 kazala je da je ona profesorica ruskog. Slu\u017ebenica se obrecnula: “I to mi je neko zanimanje.” Gospo\u0111u Po\u0161ti\u0107 uspjeli smo 2002. vratiti u njezin stan. Ili slu\u010daj gospo\u0111e Jakopec, koja je sa sinom 1992. izba\u010dena iz stana dok je bila na tr\u017enici. Uspjeli smo je vratiti u stan za Bo\u017ei\u0107 2005. godine.<\/p>\n

\u0160to je poduzeo Kuhari\u0107?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Uputio sam Kuhari\u0107u pismo u kojem sam opisao slu\u010daj iz Sredi\u0161\u0107a i zamolio ga za pomo\u0107. Nije mi odgovorio, tek je u javnosti reagirao prema Tu\u0111manu. Napisao je vrlo blagu kritiku u kojoj je kazao da se ne bi smjele doga\u0111ati nepravde te vrste. Ali ipak, delo\u017eacijama se suprotstavio. No bilo je toga jo\u0161, kada ve\u0107 pitate: najesen 1994. delo\u017eacija se odigrala u Maksimirskoj, gdje su izbacivali jednu \u017eenu s dvoje djece. Trajalo je to satima, sjedili smo na podu, policija je izgubila \u017eivce i po\u010dela tu\u0107i jednog \u010dovjeka, na \u0161to sam rekao da ga mogu odnijeti, ali ne i tu\u0107i. Tada mi je policija pokazala da sam u krivu, jednoj \u017eeni slomili su rebra, ja sam zavr\u0161io u Vinogradskoj s povredom vrata, sve se pojavilo na slikama u novinama i pretvorilo u neku vrstu javnog \u0161kandala. Na sljede\u0107u delo\u017eaciju, u oktobru 1994., na uglu Vukovarske i Savske, do\u0161li su neki saborski zastupnici… i ona je sprije\u010dena. Krajem 1994. Hrvatski helsin\u0161ki odbor je organizirao veliku konferenciju o problemu delo\u017eacija, s renomiranim profesorima prava koji su s autoritetom obrazlo\u017eili za\u0161to su sve bile nezakonite. Nakon toga su polako jenjale, no bilo je rije\u010d o stotinama delo\u017eacija u Zagrebu za koje smo znali i zasigurno hiljade u Hrvatskoj koje su se dogodile.<\/p>\n

I lani smo svjedo\u010dili mu\u010dnoj delo\u017eaciji obitelji Jovanovi\u0107. Reklo bi se da \u017eivimo u krajnje socijalno neosjetljivom dru\u0161tvu?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

To je bila druga\u010dija delo\u017eacija i za nju je postojao sudski nalog. Ona je, me\u0111utim, pokazala da pravosu\u0111e ne pokazuje nimalo suosje\u0107anja prema ljudima u te\u0161koj socijalnoj situaciji i, u ovom slu\u010daju, nanosi svjesno nepravdu jer je formalno mo\u017ee pokriti paragrafima zakona. Majka i k\u0107i Jovanovi\u0107 zakasnile su na sudske procese i izgubile stan koji je prodan na dra\u017ebi za oko 520 tisu\u0107a kuna zbog osnovnog duga od oko deset tisu\u0107a kuna. Su\u0111enje se dogodilo u vrijeme kada je u Saboru bilo izglasavanje zakona po kojem se ljude ne mo\u017ee delo\u017eirati od 1. studenoga do 1. o\u017eujka, dakle preko zime, i par dana prije usvajanja zakona po kojem se ne mo\u017ee oduzeti osnovna imovina kao \u0161to je stan, ako vam je to jedina nekretnina \u2013 \u0161to su sve na sudu morali znati.<\/p>\n

Bez obzira na sudski nalog, kritika takve dr\u017eave mora biti ustrajna.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Svakako. Lo\u0161e stanje u pravosu\u0111u posljedica je nasilja nad pravosu\u0111em u\u010dinjenim prije 30 godina. Toliko ga, po prilici, i kritiziramo.<\/p>\n

Razgovori u obitelji<\/h1>\n

Nedavno ste kao predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige najavili podr\u017eati ili predlo\u017eiti inicijativu za vra\u0107anje imena zagreba\u010dkom Trgu mar\u0161ala Tita: kakav je va\u0161 sentiment prema biv\u0161oj dr\u017eavi?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Odrastao sam u Jugoslaviji, u kojoj nisam imao nikakvih problema s etni\u010dkom pripadno\u0161\u0107u ni religijskim opredjeljenjem. Otkako se sje\u0107am, slavili smo Bo\u017ei\u0107, eto u vrtu u kojem sjedimo tra\u017eio sam k'o klinac jaja za Uskrs, tokom \u0161kolovanja nisam znao tko je Hrvat, a tko Srbin u razredu. U odrasloj dobi smatrao sam da ne mo\u017ee postojati prava demokracija bez politi\u010dkog pluralizma. Kada je politi\u010dki pluralizam ostvaren, najednom se pokazalo da to uklju\u010duje i stranke kojima je vi\u0161e stalo do vlasti nego do demokracije, \u010diji su programi retrogradni i protiv liberalizacije dru\u0161tva. Ali to jest problem svake demokracije. Danas je o Jugoslaviji podobno govoriti budala\u0161tine poput one ministra Gordana Grli\u0107a Radmana da su Hrvati \u017eivjeli u nekoj vrsti ropstva ili biv\u0161e predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 koja nas uvjerava da se nisi smio izjasniti kao Hrvat. Nedavno sam na\u0161ao svoj stari indeks iz 1963. godine. U rubrici “nacionalnost” pi\u0161e Hrvat \u2013 niti mi je to tko zabranio, niti me na to silio. Nacionalnost je tek jedan od identiteta, meni sigurno manje va\u017ean od ljudi s kojima dijelim sli\u010dne stavove i vrijednosti.<\/p>\n

Dan antifa\u0161isti\u010dke borbe slavi se kao dr\u017eavni praznik, a za predvodnika i vo\u0111u te borbe u glavnom gradu nema mjesta?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nakon onda\u0161njeg uklanjanja Trga \u017ertava fa\u0161izma pomislio sam: “Ako vam \u017ertve fa\u0161izma smetaju, onda zna\u010di da koketirate s idejama koje su do tih \u017ertava dovele i to je katastrofa za zemlju.” A \u0161to se ti\u010de Trga mar\u0161ala Tita \u2013 Tito je u cijelom svijetu sinonim za NOB i za pokret nesvrstanih, tada uistinu svjetsku politiku. Pun je Zagreb ulica i trgova nazvanih po najrazli\u010ditijim srednjovjekovnim kraljevima i knezovima za koje zapravo nitko ne zna tko su i kakvi su bili, tek da su u slu\u017ebi lokalne dr\u017eavotvorne mitomanije. Tito je, uz Nikolu Teslu, najve\u0107e ime s ovog podru\u010dja na svjetskoj povijesnoj pozornici. I ako slavite Dan antifa\u0161isti\u010dke borbe, a bri\u0161ete sje\u0107anje na \u010dovjeka najzna\u010dajnijeg za tu borbu, \u0161to mu cijeli svijet priznaje, to nije samo nelogi\u010dno nego i dvoli\u010dno. Malo se koja mala zemlja mo\u017ee pohvaliti takvom historijskom li\u010dno\u0161\u0107u. Da je Tito izgubio trg u Zagrebu, sramota je za Hrvatsku. A da je to u\u010dinjeno kao rezultat besramne trgovine dva politi\u010dka \u0161ibicara, sada pokojnog Milana Bandi\u0107a i Zlatka Hasanbegovi\u0107a, za par glasova u Gradskoj skup\u0161tini, prava je tragikomedija apsurda.<\/p>\n

Sura\u0111ivali ste s brojnim intelektualcima s prostora biv\u0161e dr\u017eave, posebno kroz osnovana udru\u017eenja koja smo spominjali. Kako biste ocijenili njihov doprinos u ratnim vremenima, posebno znamo li da su se mnogi od njih svrstali na stranu ratne propagande?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Istina je da su mnogi intelektualci svjesno stali na stranu poticanja netrpeljivosti i ograni\u010davanja slobode drugih ljudi po etni\u010dkoj osnovi. To smatram posebno sramotnim jer je njihova odgovornost, a kod nekih i krivnja, puno ve\u0107a nego kod ljudi iz seoskih sredina koje su televizija i novine uspjele izmanipulirati. No bilo je i onih, ne\u0107u ih sada nabrajati, na stotine hrabrih ljudi, ali ipak relativno mali broj, u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori, koji su se usprkos prijetnjama i napadima onih koji su stali uz vlast i proizvodnju nevolja zalagali za vrijednosti koje stoje u temelju mog poimanja patriotizma.<\/p>\n

Je li istina da su se u va\u0161oj obitelji vodile pokatkad \u017eu\u010dne politi\u010dke rasprave izme\u0111u vas, va\u0161e sestre Vesne Pusi\u0107, ina\u010de dugogodi\u0161nje politi\u010darke, i oca, akademika Eugena Pusi\u0107a? Koliko dugujete obitelji svoju aktivisti\u010dku poziciju?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nije tu bilo \u017eu\u010dnih rasprava, ali razgovora jest. Moji razgovori s ocem sigurno su bili formativni za mene, prije svega njegov racionalni pristup i \u0161iroko znanje koje je posjedovao. A kako smo starjeli postajali smo sve bliskiji. \u0160to se ti\u010de moje sestre, na neke njezine postupke sam izrazito ponosan: recimo na onaj kada je u Saboru jedina imala hrabrosti govoriti o ulozi Hrvatske u ratu 1992. i 1993. u BiH i kada su joj to svi zamjerali.<\/p>\n

Jeste li zadovoljni postignutim u zadnja tri desetlje\u0107a?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Posti\u0107i se vjerojatno moglo i vi\u0161e, ali sam zadovoljan da sam bio na toj strani: suradnja i dru\u017eenje s ljudima koji su imali temeljno ljudsko dostojanstvo, integritet li\u010dnosti i hrabrost da se suo\u010de s izrazito neprijateljskim i nahu\u0161kanim javnim mnijenjem, u obrani istine i \u017ertava nepravdi i inducirane netrpeljivosti, svakako su bili \u010dast. A satisfakcija je \u010dvrsta spoznaja da ste bili na pravoj strani.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zoran Pusi\u0107: Razni lopovi i ratni zlo\u010dinci svoja djela poku\u0161avaju prikazati kao izraz dubokog patriotizma. Za mene je patriotizam neraskidivo vezan uz individualne slobode, uz ravnopravnost svih gra\u0111ana, uz politiku mira i suradnje prema van i socijalne pravednosti prema unutra. Patriotizmom smatram nastojanje da te vrijednosti postanu okosnica Hrvatske<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":202271,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-323775","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323775","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=323775"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323775\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":323776,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323775\/revisions\/323776"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/202271"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=323775"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=323775"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=323775"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}