{"id":323745,"date":"2021-07-18T17:18:51","date_gmt":"2021-07-18T15:18:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=323745"},"modified":"2021-07-18T17:18:51","modified_gmt":"2021-07-18T15:18:51","slug":"idealizam-arogancija-ili-nerazumijevanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/07\/18\/idealizam-arogancija-ili-nerazumijevanje\/","title":{"rendered":"Idealizam, arogancija, ili nerazumijevanje?"},"content":{"rendered":"

Autor: Ladislav Babi\u0107<\/strong><\/p>\n

Osvrnut \u0107u se na intervju<\/a> profesora Dejana Jovi\u0107a<\/em> danog portalu tacno.net<\/a><\/em>, pod naslovom \u201eHrvatska i Srbija trebale bi u BiH po\u0161tovati svakoga, a ne ignorirati neke kao da ne postoje, i kao da nemaju strahove i dvojbe\u201c<\/em>. Cijenim profesora Jovi\u0107a<\/em>, ali me njegov intervju razo\u010darao. On je pun proma\u0161enosti i nerazumijevanja okolnosti na koje se odnose njegove konstatacije. Da se odmah razumijemo, nitko sretniji od mene da se sve dr\u017eave svijeta \u2013 pa i BiH<\/em> – transformiraju u gra\u0111anske, samo to ba\u0161 i ne ide kako profesor zami\u0161lja. Osvr\u0107em se na najbitnije profesorove postavke, pri \u010demu me Milanovi\u0107eva<\/em> etnonacionalisti\u010dka bahatost uop\u0107e ne zanima, pa se time ni ne bavim \u2013 to je stvar psihologa, mo\u017eda psihijatara, a svakako onih koji su ga izabrali na poziciju s koje samouvjereno mo\u017ee \u0161alabajzati<\/a>.<\/p>\n

Po\u0111imo od neprijeporne \u010dinjenice, za shva\u0107anje koje ne treba politolo\u0161ka stru\u010dna sprema, a to je – da je politika umije\u0107e mogu\u0107ega<\/em>. Dakako, rije\u010d \u201emogu\u0107e\u201c<\/em> treba shvatiti u demokratskom duhu, jer je u na\u010delu sva\u0161ta mogu\u0107e, ne samo u znanstvenoj fantastici. Nadalje, od shva\u0107anja da bi u demokratskim dru\u0161tvima \u2013 jer, demokracija je vladavina naroda<\/em> \u2013 politi\u010dke odluke trebao donositi\u00b8 ako ne sam narod (\u010demu se razvojem informatizacije dru\u0161tava sve vi\u0161e pribli\u017eavamo, dok \u2013 primjerice \u2013 u \u0160vicarskoj<\/em> va\u017ene odluke po dr\u017eavu bivaju usvajane ili odbijane na referendumima), a ono barem parlamentarni predstavnici koji ispunjavaju njegovu volju. Termin narod upotrebljavat \u0107u u dvojakom smislu, kao politi\u010dki i kao etni\u010dki narod, \u0161to bi \u2013 bez suvi\u0161nog kompliciranja \u2013 trebalo biti jasno iz samog konteksta. Jo\u0161 je pokojni Stipe \u0160uvar<\/em> tvrdio, s \u010dime se li\u010dno sla\u017eem, da je u BiH<\/em> bilo pogre\u0161no organizirati referendum o odcjepljenju, razdru\u017eivanju ili \u0161togod \u017eelite (jer se sve to prakti\u010dki svodi na isto), na kojem dva naroda nadglasavaju tre\u0107i! Pustite vi sad kako je Zapad<\/em> tuma\u010dio pojam \u201enarod\u201c<\/em>, pa priznao ishod referenduma kao izja\u0161njavanje ve\u0107ine gra\u0111ana, a kako se taj pojam tuma\u010di ovdje, na Balkanu<\/em>. Kona\u010dno, rat kojem je rezultat izja\u0161njavanja bila iskra (ne i uzrok!) koja ga je pokrenula, nije se vodio na tlu Zapada<\/em>, ve\u0107 ovdje u nas (u BiH<\/em>), a vodile su ga mase koje u golemoj ve\u0107ini na svoj na\u010din tuma\u010de pojam narod \u2013 kao etni\u010dki. Jo\u0161 u Jugoslaviji<\/em> se poku\u0161alo afirmirati na\u010delo gra\u0111anske dr\u017eave ali to nije uspjelo, iz jednostavnog razloga \u0161to niti jedna komponenta te zajednice naroda nije imala apsolutnu ve\u0107inu, te su se svi bojali da bi u takvoj dr\u017eavi bili nadglasani. U samostalnoj Hrvatskoj<\/em>, etni\u010dki (pr)o\u010di\u0161\u0107enoj, jedno vrijeme se puno govorilo upravo o gra\u0111anskoj dr\u017eavi, \u0161to bi \u010dak i da se ostvari, bila naprosto puka forma kojom se dr\u017eava promovira pred inozemstvom. U takvoj dr\u017eavi, bila etni\u010dka ili gra\u0111anska, uvijek bi Hrvati<\/em> imali prevagu u dono\u0161enju svih odluka koje se ti\u010du njenih dr\u017eavljana. Ka\u017ee profesor Jovi\u0107<\/em>:<\/p>\n

\u201eBo\u0161njaci, koji su i sami svoj identitet \u2013 barem tada jo\u0161 \u2013 gradili na naslje\u0111u Osmanskog imperija i socijalisti\u010dke Jugoslavije a ne na nacionalizmu zapadno-europskog tipa, kao \u0161to opisuje u svojoj izvrsnoj knjizi \u201eNad\u017eivjeti carstva\u201c Xavier Bougarel, a dijelom obja\u0161njava i vrsni bosansko-hercegova\u010dki politolog \u0160a\u0107ir Filandra u svojoj knjizi \u201eBo\u0161njaci nakon socijalizma\u201c, htjeli su konsolidirati svoju naciju \u2013 koja je 1993. promijenila ime upravo da bi se istakao njen politi\u010dki a ne vjerski karakter \u2013 pa im je sasvim odgovaralo da za njenu konstitutivnost dobiju potvrdu izvana, \u0161to su i dobili. Tako su tri potpisnika Daytonskog sporazuma \u2013 Milo\u0161evi\u0107, Tu\u0111man i Izetbegovi\u0107 \u2013 uspjeli zajedni\u010dki uvjeriti Zapad, koji nije krenuo s tim konceptom i u odlukama Badinterove komisije ga je izravno odbacivao, pa zato nije tra\u017eio konsenzus triju naroda na referendumu o nezavisnosti Bosne i Hercegovine nego je preferirao ve\u0107insku odluku svih gra\u0111ana BiH \u2013 da im popusti. To je bio nu\u017ean kompromis za zavr\u0161etak rata, a kraj rata je bio od apsolutno prvorazredne va\u017enosti. Uz to, Zapad je uvijek govorio da \u0107e prihvatiti ono \u0161to se sve strane u sukobu dogovore.\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Ali, ve\u0107 malo dalje, isti autor tvrdi (ispravno):<\/p>\n

\u201eU ovih 25 i vi\u0161e godina, Bo\u0161njaci su postali ve\u0107ina u Bosni i Hercegovini, prvi put u povijesti. To zna\u010di da im vi\u0161e ne trebaju garancije da ne\u0107e biti preglasani. To ih dovodi do teze da je Bosnu i Hercegovinu potrebno rekonstruirati kao demokratsku zemlju, \u0161to je bila i izvorna \u017eelja Zapada. Malo tko otvoreno govori da su \u201ekonstitutivni narodi\u201c smetnja na tom putu, ali mnogi to misle \u2013 i u Bosni i Hercegovini i u me\u0111unarodnoj \u201ezajednici\u201c. Smatraju ga podmetnutim i \u0161tetnim za demokratski razvoj Bosne i Hercegovine, tekovinom Daytonskog sporazuma koji su potpisali i Slobodan Milo\u0161evi\u0107 i Franjo Tu\u0111man, i zato ga izbjegavaju.\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Konkluzija je upravo ono \u0161to sam tvrdio; \u010dim jedan narod osigura apsolutnu ve\u0107inu svog etni\u010dkog sastava, srcu mu odmah priraste koncept gra\u0111anske dr\u017eave! Ali, profesore, ako se Bo\u0161njaci<\/em> vi\u0161e ne trebaju bojati preglasavanja, tko ka\u017ee da sada to ne mora manjina Srba<\/em> i Hrvata<\/em>?<\/p>\n

Jasno, mo\u017ee se izvana silom nametati \u0161to se \u017eeli, ali je pitanje koliko je to demokratski i koliko po volji onih kojima se name\u0107e, posebno ako je \u2013 u slu\u010daju koji razmatramo \u2013 ne\u0161to sasvim drugo duboko ukorijenjeno u psihologiju ve\u0107ine ljudi. Pustimo sad \u201eneke\u201c<\/em> koji \u017eele ne\u0161to drugo od ve\u0107ine, jer su oni u ogromnoj manjini, \u0161to dokazuju i rezulati formalno demokratski provedenih izbora. Drugim rije\u010dima, cipele treba prilagoditi terenu po kojem se kora\u010da, a prevedeno na obi\u010dni jezik to zna\u010di \u2013 obrazovati narod dok on sam ne shvati \u0161to je za njega najbolje. Narod je konglomerat osoba razli\u010dite obrazovanosti, svjetonazora i inteligencije \u2013 u rasponu od idiota, preko prosjeka do genijalaca \u2013 i u takvom skupu treba prakticirati demokraciju bez nametanja, a svjetonazor mu mijenjati ustrajnim obrazovanjem. A ne nametanjem od faktora koji koriste prosje\u010dnost naroda (da ne ka\u017eem ne\u0161to gore) kako bi ga vodili na uzdi u smjerovima koji odgovaraju elitama. Bolje bi bilo da profesor \u2013 za kojega ogromna ve\u0107ina nije ni \u010dula – vi\u0161e \u010da\u010dka po komentarima na dru\u0161tvenim mre\u017eama od pozivanja na ideje iz malo \u010ditanih knjiga, da shvati u kakvim realnim uvjetima treba provoditi demokratske promjene. Ali, brine li to elitu uop\u0107e, kad vodi narod poput magarca, na povodcu tzv. demokracije? Naravno, ja se sla\u017eem s time da je konstitutivnost zastario pojam, samo u praksi se o tome ne pitaju ni Jovi\u0107<\/em>, ni Visoki predstavnik<\/em>, ni Zapad<\/em>, nego narod(i) na koje koje se to odnosi. Oduvijek tvrdim da \u201esloboda naroda\u201c<\/em> ne uvjetuje slobodu svakog njegovog pripadnika, ali ako su svi pojedinci slobodni to implicira i slobodu naroda. Samo, neka se to ne koristiti protiv mene u smislu \u201enego \u0161to, pa zato i \u017eelimo gra\u0111ansku dr\u017eavu\u201c<\/em>, jer – upitajte narod(e) \u0161to oni zapravo \u017eele. Jasno da se razrje\u0161avanju bosanskohercegova\u010dkog \u010dvora moraju uklju\u010diti ne samo pripadnici i drugih prisutnih naroda, ve\u0107 i anacionalno orijentirani pojedinci, daju\u0107i svakome ista prava (primjerice, na sve funkcije u dru\u0161tvu) kao \u0161to se od svakoga zahtijeva izvr\u0161avanje zakonom propisanih du\u017enosti.<\/p>\n

Govore\u0107i o konstitutivnosti i minoritetu (manjinskom statusu), Jovi\u0107<\/em> za primjer iznosi Hrvatsku<\/em> gdje kao Srbi<\/em> – svedeni na status nacionalne manjine (ne samo politi\u010dki ve\u0107 realno jo\u0161 i vi\u0161e, mada su i ranije procentualno bili u manjini) – navodno imaju ve\u0107a prava i za\u0161titu (jeli im ona bila potrebna u Jugoslaviji<\/em>, \u010diji je raspad bio neka vrsta samoispunjavaju\u0107eg proro\u010danstva<\/a> zapisanog u ustavu iz 1974.<\/em> godine) garantiranu kojekakvim evropskim zakonima. Ali, nije caka u tome, ve\u0107 u na\u010dinu na koji su \u201estekli\u201c<\/em> status nacionalne manjine. Preko no\u0107i su, nikoga ne pitaju\u0107i, to izglasali predstavnici hrvatskog naroda u Saboru<\/em>! Va\u017enija od Jovi\u0107evog<\/em> razlikovanja konstitutivnosti i minoriteta je sama nedemokrati\u010dnost odluke (poput apriorne pretpostavke da razilaze\u0107i se narodi ne \u017eele vi\u0161e socijalizam; \u010demu je vjerojatno tako, ali ga se trebalo direktno upitati) s \u010dime se \u2013 uvjeren sam \u2013 profesor i svi koji demokraciju svode na matemati\u010dko prebrojavanje glasova, ne bi slo\u017eili. E, sad, on narodima koji imaju problema s konstitutivno\u0161\u0107u (prvenstveno Bo\u0161njacima<\/em>) nudi kompromis u vidu tzv. Ohridskog sporazuma<\/em> koji su Makedonci<\/em> sklopili s Albancima<\/em> u \u2013 hm \u2013 Sjevernoj Makedoniji<\/em>. Pi\u0161e:<\/p>\n

\u201eMe\u0111utim, iako nije bilo formalne obaveze, Makedonci su u svoje vlade nakon 1992. uklju\u010dili i politi\u010dare Albance. Albanci su prihvatili biti uklju\u010deni. U 2000., jedna radikalna grupa albanskih secesionista pokrenula je sukob, koji je zaustavljen me\u0111unarodnim posredovanjem. Albanci su tra\u017eili da budu konstitutivni narod, \u0161to ni Makedonci ni me\u0111unarodna zajednica nisu prihvatili upravo zato \u0161to postoji Albanija kao dr\u017eava. Otkako postoji i Kosovo, Albanci u Sjevernoj Makedoniji imaju jo\u0161 manje \u0161anse da uvjere Zapad da je potrebno da budu konstitutivni i u toj zemlji. Dakle, ponu\u0111en im je status manjine. Oni su to odbili\u2026 Makedonci i me\u0111unarodni akteri su na to reagirali tako da u Ohridskom sporazumu ne spominju manjine, nego se ka\u017ee za njih da su \u201ezajednica koja nije ve\u0107ina\u201c. U cijelom tekstu se ne spominju ni narodi ni manjine, nego gra\u0111ani Republike Makedonije i etni\u010dke zajednice, od kojih se za Albance ka\u017ee da su zajednica koja \u201enije ve\u0107ina\u201c. To je zadovoljilo obje strane, premda naravno ne i sve u objema zajednicama. Ali je primjer kako se diplomatskim putem mogu posti\u0107i korisni sporazumi, a da se nikoga ne isklju\u010di ili ne uvrijedi.\u201c.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Daklem, nije \u0161ija nego vrat, \u0161to ne samo govori o diplomatskim smicalicama kojima se politika (naro\u010dito zapadnja\u010dka) slu\u017ei pomi\u010du\u0107i \u201efigure\u201c<\/em> na \u0161ahovskoj plo\u010di svijeta, ve\u0107 i o prosje\u010dnom intelektualnom kapacitetu naroda \u010dije se figure pomi\u010du!<\/p>\n

Dosta sam pisao o identitetima<\/a> ljudi, i o tome svatko mo\u017ee imati svoje \u2013 \u010dak i utemeljeno \u2013 mi\u0161ljenje, ali ne mo\u017eete ljudima identitete naturati. Pa, ako netko na prvo mjesto stavlja svoju etni\u010dku pripadnost, \u010dovjek mo\u017ee i \u017ealiti, ali to treba tolerirati, nastoje\u0107i op\u0107im obrazovanjem i preko medija podu\u010davati ljude ispravnom sagledavanju ljudi oko sebe i sebe sama, \u0161to \u0107e socijalnom evolucijom dovesti do promjene politika koje dr\u017eave vode. Pita li tko mene kako bih razrije\u0161io stvari, na krivo mjesto upu\u0107uje pitanje, ba\u0161 kao i kad pita profesora Jovi\u0107a<\/em>. U tekstu \u201eBosna \u010deka krizu\u201c<\/a><\/em> pisao sam:<\/p>\n

\u201ePostoje ideali kao i vrijeme za njihovu realizaciju. Iako su ideali \u201c\u010desto prerano sazrele istine\u201d, njihova konkretizacija i\u0161te pogodno vrijeme za realizaciju \u2013 ba\u0161 zato \u0161to su \u201cprerano sazreli\u201d. Svojedobno sam pisao o mogu\u0107im opcijama za stabilizaciju BiH, od koji je \u2013 po mom dubokom uvjerenju \u2013 samo jedna realna, osim ako njeni stanovnici nisu raspolo\u017eeni za novo krvoproli\u0107e, posljedice kojeg su krajnje neopredvidljive. Realni \u017eivot je takav da valja razmisliti o trenutno ostvarivom, ostaviv\u0161i \u017eelje svoje du\u0161e za budu\u0107a \u2013 mo\u017eda ovoj generaciji i nedo\u017eivljena vremena. Jedna od mogu\u0107nosti je gra\u0111anska dr\u017eava, tipa ameri\u010dkog \u201cmelting pota\u201d; taljenja konstitutivnih i onih nekonstitutivnih naroda u jedinstvenu bosansku naciju, uz bira\u010dko pravilo \u201cjedan \u010dovjek-jedan glas\u201d. Prisjetimo se propalih eksjugoslavenskih poku\u0161aja koji su tendirali u istom smjeru i u kona\u010dnici produbili etni\u010dke netrpeljivosti. Poku\u0161ajte razmisliti koliko je ta opcija ostvariva u unutra\u0161njem okru\u017eenju prevladavaju\u0107ih nacionalnih tenzija izme\u0111u tri bosanskohercegova\u010dka konstitutivna naroda. Po mom sudu, ovaj \u010das \u2013 nikako! Mogu\u0107e se ugledati i na \u0161vicarsku kantonizaciju, gdje tako\u0111er tri prevladavaju\u0107a naroda (Nijemci, Francuzi i Talijani) uz malobrojne starosjedila\u010dke Retoromane, ve\u0107 stolje\u0107ima u\u017eivaju mir bo\u017eji, bez bavljenja me\u0111unacionalnim tenzijama, usmjereni na budu\u0107nost a ne na fantome pro\u0161losti. Smatraju li se bosanskohercegova\u010dki gra\u0111ani glupljima ili nesposobnijima od \u0160vicaraca, da na sli\u010dan \u2013 ne mora biti istovjetan \u2013 na\u010din urede okvir u kojem obitavaju? \u017dive li oni od Kulina bana ili od kulena (da se malo ironi\u010dno poigram igrom rije\u010di); \u017eive li oni od svog srbohrvobo\u0161nja\u0161tva ili djela svojih ruku koja im osiguravaju hranu i op\u0107i napredak? Na to neka sami odgovore, a od odgovora \u0107e ovisiti oblik dr\u017eave koju \u0107e imati ili nemati!\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n

\u010cak i bosanskohercegova\u010dka Wikipedia<\/a> nepristrano, da ne ka\u017eem afirmativno, pi\u0161e o \u0161vicarskom modelu dru\u0161tva i politi\u010dkom ustroju<\/a> te vi\u0161enacionalne i \u2013 za razliku od BiH<\/em> \u2013 vi\u0161ejezi\u010dne dr\u017eave (bosanski, srpski, hrvatski i crnogorski navodni jezici nisu negoli varijante zajedni\u010dkog policentri\u010dnog jezika). Zna\u010di li to da sam za tre\u0107i (hrvatski) kanton? Ne! Ja zastupam ideju gra\u0111anske dr\u017eave u kojoj se pojedinci slobodno izja\u0161njavaju o zajedni\u010dkim pitanjima, problemima i njihovom razrje\u0161avanju, li\u0161eni etni\u010dkih predrasuda i usredoto\u010deni isklju\u010divo na stvari kojima se politi\u010dki bave. Ali, istovremeno znam da to vrijeme jo\u0161 nije do\u0161lo, da ljudi nisu dovoljno sazreli za tako \u0161to, pa im prepu\u0161tam da sami dogovorno rije\u0161e stvari kako im trenuta\u010dno odgovara. Da podsjetim; u skladu s demokratskim na\u010delima i \u010dinjenicom da je politika umije\u0107e mogu\u0107ega!<\/em> Na\u017ealost, kao da fali zrelosti i za to.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mo\u017ee se izvana silom nametati \u0161to se \u017eeli, ali je pitanje koliko je to demokratski i koliko po volji onih kojima se name\u0107e, posebno ako je \u2013 u slu\u010daju koji razmatramo \u2013 ne\u0161to sasvim drugo duboko ukorijenjeno u psihologiju ve\u0107ine ljudi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":92741,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-323745","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323745","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=323745"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323745\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":323746,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323745\/revisions\/323746"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/92741"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=323745"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=323745"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=323745"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}