Delta soj se \u0161iri velikom brzinom i u zemljama sa visokom stopom vakcinacije. To je izazvalo brojna naga\u0111anja \u2013 da li su vakcine omogu\u0107ile pojavu ovog soja?<\/p>\n
Ta\u010dne funkcije mutacije delta do sada nisu nau\u010dno istra\u017eene. Do sada se zna da ova mutacija virusu dozvoljava da se jednostavnije ve\u017ee za ljudske \u0107elije i da izbjegne neke imune reakcije, ka\u017ee Dipti Gardasani, \u010dija je struka klini\u010dka epidemiologija, a radi na londomskom Univerzitetu kraljice Meri.<\/p>\n
A Pegi Rize iz Helmholcovog Centra za infekciono istra\u017eivanje u Braun\u0161vajgu konstatuje da delta soj dovodi do ve\u0107eg optere\u0107enja virusom recimo u predjelu \u017edrijela, prenosi Doj\u010de vele.<\/p>\n
Kada virus mutira u varijantu koja je otpornija na antitijela nastala usled prele\u017eane bolesti ili vakcine onda se govori o \u201eimunskoj evaziji\u201d ili bijegu od imunosti. Na taj na\u010din se ljudi mogu zaraziti pa i oboljeti uprkos vakcini ili prele\u017eanoj bolesti.<\/p>\n
Delta soj je zarazniji ali ima i osobine \u201eimunske evazije\u201d. \u201eMutacija redukuje djelotvornost nekih antitijela pa time i mogu\u0107nost da imuni sistem prepozna bolest\u201d, ka\u017ee imunolog Georg Berens, profesor na Medicinskom fakultetu u Hanoveru. \u201eAli to jo\u0161 nije prava imunska evazija, ona bi se pokazala mnogo jasnije\u201d, dodaje Pegi Rize.<\/p>\n
Sve to zna\u010di da mutacija nije tako sna\u017ena da bi postoje\u0107e vakcine bile beskorisne. Naprotiv, istra\u017eivanja pokazuju da delta soj dodu\u0161e jeste ne\u0161to otporniji na vakcine ali da upravo kompletna vakcinacija pru\u017ea izuzetno sna\u017enu za\u0161titu od te varijante.<\/p>\n
Ipak, proizvo\u0111a\u010di poput Bajonteka\/Fajzera rade na novoj verziji vakcine koja bi bila jo\u0161 djelotvornija protiv delta soja.<\/p>\n
Virolog Frideman Veber sa Univerziteta u Gisenu ka\u017ee da mutacije ne omogu\u0107avaju vakcinisane, ve\u0107 nevakcinisane osobe.<\/p>\n
Ovaj njema\u010dki stru\u010dnjak ukazuje na iskustva u Indiji, Brazilu i Ju\u017enoj Africi, gdje su nastajale aktuelne mutacije, a procenat vakcinisanih je bio izuzetno nizak.<\/p>\n
Virus je u vrijeme nastanka mutacija bio veoma rasprostranjen. Virus prema Veberu koristi upravo oslabljeni odbrambeni sistem organizma kako bi se prilagodio.<\/p>\n
Osim toga, kada bi teza da vakcine izazivaju mutacije bila ta\u010dna, onda bi novi sojevi virusa morali nastajati u zemljama koje imaju veliki broj vakcinisanih, na primjer, u Izraelu ili Velikoj Britaniji.<\/p>\n
\u201eTo uop\u0161te nije tako. Mutacije virusa se pojavljuju upravo u zemljama u kojima jo\u0161 nije visok procent vakcinisanih i gdje se nalazi puno ljudi na malom prostoru\u201d, obja\u0161njava Pegi Rize.<\/p>\n
George Berens ka\u017ee da teoretski postoji mogu\u0107nost da vakcine vr\u0161e imunolo\u0161ki pritisak na virus i da on onda poku\u0161ava da mutacijama izbjegne pritisak. On dodaje da virus trenutno nailazi na samo djelimi\u010dno vakcinisanu populaciju, pa neki imaju imunski odgovor, a drugi ne.<\/p>\n
\u201eTo je ono \u0161to virus voli, mogu da nastanu drugi sojevi. Tako se virus takore\u0107i trenira\u201d, ka\u017ee Berens.<\/p>\n
Sve u svemu, vakcina rijetko mo\u017ee dovesti do mutacija i do pospje\u0161ivanja \u0161irenja novog soja, mnogo je ve\u0107a vjerovatno\u0107a da opasne mutacije nastanu tamo gdje se virus mo\u017ee nesmetano i brzo \u0161iriti.<\/p>\n
Isklju\u010deno je da je delta soj nastao na osnovu vakcina. Naime, ova mutacija je registrovana jo\u0161 oktobra 2020. u indijskoj saveznoj dr\u017eavi Mahara\u0161tra. A tek u januaru 2021. su u Indiji vakcinisani prvi gra\u0111ani \u2013 tri mjeseca posle nastanka delta soja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Mutacija nije tako sna\u017ena da bi postoje\u0107e vakcine bile beskorisne<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-323417","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323417","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=323417"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323417\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":323418,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323417\/revisions\/323418"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=323417"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=323417"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=323417"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}