{"id":323292,"date":"2021-07-10T08:10:33","date_gmt":"2021-07-10T06:10:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=323292"},"modified":"2021-07-10T08:11:13","modified_gmt":"2021-07-10T06:11:13","slug":"tehno-feudalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/07\/10\/tehno-feudalizam\/","title":{"rendered":"Tehno feudalizam"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Yanis Varoufakis<\/strong><\/p>\n<p>Evo kako kapitalizam do\u010dekuje svoj kraj: ne u vihoru revolucije, ve\u0107 na smetli\u0161tu evolucije. Kao \u0161to je u svoje vreme neprimetno istiskivao feudalizam, dok jednog dana ve\u0107ina ljudskih odnosa nije dobila tr\u017ei\u0161no utemeljenje, tako se kapitalizam danas postepeno povla\u010di pred novim modusom ekonomske organizacije: tehno feudalizmom.<\/p>\n<p>Posle brojnih sli\u010dnih i preuranjenih najava propasti kapitalizma, naro\u010dito s levice, ovo je ambiciozna tvrdnja. Ali ovog puta prognoza bi se mogla ostvariti.<\/p>\n<p>Simptomi su vidljivi. Cene dr\u017eavnih obveznica i cene deonica privatnih kompanija, koje bi uvek trebalo da se kre\u0107u u suprotnim smerovima, danas rastu zajedno. Taj rast se povremeno usporava i zastaje, ali njihove cene prate istu putanju. Tako\u0111e, cena kapitala, koja s rastom neizvesnosti treba da opada, nastavlja da raste iako su budu\u0107i prinosi krajnje neizvesni.<\/p>\n<p>Mo\u017eda smo najjasniji signal da se doga\u0111a ne\u0161to neobi\u010dno dobili 12. avgusta pro\u0161le godine, kada je objavljeno da je u prvih 7 meseci 2020. nacionalni dohodak Velike Britanije opao za vi\u0161e od 20 odsto, \u0161to je prema\u0161ilo i najpesimisti\u010dnija predvi\u0111anja. Samo nekoliko minuta kasnije, vrednost deonica na Londonskoj berzi sko\u010dila je za 2 odsto. Nikada se nije dogodilo ni\u0161ta sli\u010dno. To potvr\u0111uje da se finansijski sektor kona\u010dno oprostio od realne ekonomije.<\/p>\n<p>Da li ti neobi\u010dni doga\u0111aji zaista zna\u010de da vi\u0161e ne \u017eivimo u kapitalizmu? Jer znamo da je kapitalizam ve\u0107 prolazio kroz duboke transformacije. Zar ne bi trebalo samo sa\u010dekati i pripremiti se za njegovu slede\u0107u inkarnaciju? Ne mislim tako. Doga\u0111aji kojima upravo prisustvujemo nisu samo jo\u0161 jedna od metamorfoza kapitalizma. De\u0161ava se ne\u0161to dalekose\u017enije i zlokobnije.<\/p>\n<p>Istina je da je kapitalizam od kraja 19. veka bar dva puta prolazio kroz ekstremne transformacije. Prva velika promena odigrala se s drugom industrijskom revolucijom i prelaskom sa slobodne konkurencije na sistem oligopola, kada je elektri\u010dna energija omogu\u0107ila nastajanje d\u017einovskih umre\u017eenih korporacija i megabanaka potrebnih da se takve korporacije finansiraju. Pekara, pivara i mesara o kojima je govorio Adam Smith zamenili su Ford, Edison i Krupp kao primarni pokreta\u010di istorijskih procesa. Ciklus mega-prinosa i mega-zadu\u017eivanja koji je usledio doveo je do sloma 1929. godine i Nju dila, a posle Drugog svetskog rata i do uspostavljanja novog sistema u Breton Vudsu koji je regulacijom finansijskog sektora osigurao jedan od retkih perioda stabilnosti.<\/p>\n<p>Kraj Breton Vudsa 1971. doneo je drugu veliku transformaciju. Rastu\u0107i trgovinski deficit Sjedinjenih Dr\u017eava bio je glavni generator agregatne tra\u017enje za robama iz Nema\u010dke, Japana i kasnije Kine, \u010dime su Sjedinjene Dr\u017eave uvele kapitalizam u novu fazu globalizacije. Profiti iz Nema\u010dke, Japana i kasnije Kine prelivali su se na Vol strit, odakle je \u010ditav proces finansiran.<\/p>\n<p>Da bi obavili svoj deo posla lideri Vol strita su tra\u017eili osloba\u0111anje od kontrola uvedenih u doba Nju dila i Breton Vudsa. Zahvaljuju\u0107i deregulaciji finansijskog sektora oligopolski kapitalizam se finansijalizovao. Kao \u0161to su Ford, Edison i Krupp zamenili Smithovog pekara, pivara i mesara, novi protagonisti kapitalizma postali su Goldman Sachs, JP Morgan i Lehman Brothers.<\/p>\n<p>Prethodne transformacije kapitalizma su proizvodile dalekose\u017ene posledice (Velika depresija, Drugi svetski rat, Velika recesija i stagnacija posle 2009), ali nisu uticale na klju\u010dne odlike kapitalizma kao sistema koji pokre\u0107u privatna dobit i tr\u017ei\u0161na renta.<\/p>\n<p>Da, prelaskom sa Smithovog kapitalizma na oligopolski kapitalizam dobit je neverovatno uve\u0107ana i konglomerati su dobili priliku da tr\u017ei\u0161nu mo\u0107 iskoriste za izvla\u010denje velikih renti od potro\u0161a\u010da (po\u0161to su se re\u0161ili konkurencije). Da, Vol strit je ekstrahovao rentu iz \u010ditavog dru\u0161tva tr\u017ei\u0161no ure\u0111enim oblicima plja\u010dke u po bela dana. Ipak, i oligopolski i finansijalizovani kapitalizam pokretale su privatna dobit i renta ostvarena uspe\u0161nom kontrolom tr\u017ei\u0161ta, na primer, tr\u017ei\u0161ta kojim dominira General Electric ili Coca Cola, ili tr\u017ei\u0161ta koje je izgradio Goldman Sachs.<\/p>\n<p>Posle 2008. sve se promenilo. Kada su u aprilu 2009. centralne banke zemalja G7 odlu\u010dile da \u0161tampaju novac da bi pokrenule globalni finansijski sistem, dogodio se veliki lom. Dana\u0161nju globalnu ekonomiju ne pokre\u0107e dobit privatnih preduzetnika, ve\u0107 konstantna emisija novca iz centralnih banaka. U isto vreme, lokus ekstrakcije vrednosti pomerio se sa tr\u017ei\u0161ta na digitalne platforme kao \u0161to su Facebook i Amazon koje ne funkcioni\u0161u kao oligopoli, ve\u0107 kao neka vrsta privatnih feuda.<\/p>\n<p>Skok berze 12. avgusta 2020. mo\u017ee se objasniti \u010dinjenicom da na\u0161u ekonomiju ne pokre\u0107u ostvareni profiti preduzetnika, ve\u0107 uve\u0107ani bilansi centralnih banaka. Kada su \u010duli lo\u0161e vesti, finansijeri su pomislili: \u201eOdli\u010dno! Centralna banka je u panici. Od\u0161tampa\u0107e i podeliti nam jo\u0161 funti. Vreme je za kupovinu deonica!\u201c Na \u010ditavom zapadu centralne banke \u0161tampaju novac koji finansijeri pozajmljuju korporacijama koje onda kupuju sopstvene deonice (\u010dija cena vi\u0161e nema dodirnih ta\u010daka s profitabilno\u0161\u0107u njihovog poslovanja). S druge strane, digitalne platforme zamenjuju tr\u017ei\u0161ta kao mesto ekstrakcije privatnog bogatstva. Prvi put u istoriji prakti\u010dno svi besplatno proizvodimo akcijski kapital velikih korporacija. To radite svaki put kada postavite objavu na Facebook ili koristite Google navigaciju.<\/p>\n<p>Tradicionalni kapitalisti\u010dki sektori, naravno, nisu nestali. Mnogi feudalni odnosi su jo\u0161 opstajali po\u010detkom 19. veka, ali kapitalizam ih je potiskivao. I kapitalisti\u010dki odnosi danas opstaju, ali tehno feudalizam ih polako istiskuje.<\/p>\n<p>Ako sam u pravu, svaki novi program stimulacije bi\u0107e u isto vreme i preglomazan i nedovoljan. Kamate vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i da prate stopu zaposlenosti, a da ne izazovu serije bankrota. Klasno utemeljena politika u kojoj se partije koje zastupaju interese kapitala nadme\u0107u s partijama koje zastupaju interese rada potpuno \u0107e nestati.<\/p>\n<p>Kapitalizam \u0107e se ugasiti gotovo u ti\u0161ini, ali mogu\u0107e je da \u0107e potom uslediti oluja. Ako svi oni koji su se na\u0161li na udaru tehno feudalisti\u010dke eksploatacije i nezapam\u0107enog rasta nejednakosti uspeju da prona\u0111u zajedni\u010dki glas, bi\u0107e to veliki prasak.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/tehno-feudalizam\/\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kapitalizam \u0107e se ugasiti gotovo u ti\u0161ini, ali mogu\u0107e je da \u0107e potom uslediti oluja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283857,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-323292","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323292","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=323292"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323292\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":323294,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323292\/revisions\/323294"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283857"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=323292"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=323292"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=323292"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}