\u0160irom Evrope, vi\u0161e od milion razli\u010ditih pregrada zaustavlja \u017eivot u na\u0161im rijekama. Kao i ranijih godina, i ove \u0107e godine hiljade ljudi \u0161irom kontinenta 11. jula u 15 sati skokom u rijeke skrenuti pa\u017enju na potrebu njihove za\u0161tite i revitalizacije.<\/p>\n
Ovogodi\u0161nji Big Jump posve\u0107en je uklanjanju barijera iz evropskih rijeka, a isti cilj dijeli i WWF, koji je u proteklih nekoliko godina uklonio na desetine barijera. Podstaknut uspjesima u drugim zemljama, ali i \u010dinjenicom da se desetine hiljada takvih barijera nalazi i u rijekama Jugoisto\u010dne Evrope, WWF Adria je pozvala op\u0161tine da se pridru\u017ee globalnom pokretu i zajedni\u010dkim snagama vratimo \u017eivot u na\u0161e rijeke.<\/p>\n
\u201cMnoge barijere na rijekama vi\u0161e na slu\u017ee svrsi, a njihovo odr\u017eavanje u potpunosti je neisplativo. To mogu biti pregrade za potrebe ribnjaka ili obranu od poplava koje vi\u0161e nijesu u funkciji, brane hidroelektrana koje vi\u0161e ne proizvode dovoljno struje ili su prestale sa radom, ali imaju zna\u010dajan negativan uticaj na prirodu, te sve druge barijere koje vi\u0161e ne obavljaju funkciju za koju su napravljene. Kao takve, one nerijetko predstavljaju i opasnost za sigurnost ljudi i njihovo zdravlje. Upravo u tim slu\u010dajevima, uklanjanje barijera u\u010dinkovita je mjera za smanjenje pritisaka na rijeke, a istovremeno ima veliki pozitivan u\u010dinak na sav \u017eivi svijet koji od njih zavisi, uklju\u010duju\u0107i i ljude\u201d, izjavili su iz WWF Adrije.<\/p>\n
Prednosti uklanjanja barijera iz rijeka prepoznate su i u Strategiji EU o biolo\u0161koj raznolikosti do 2030. godine, gdje je kao jedan od klju\u010dnih ciljeva i obnova najmanje 25.000 km rijeka kroz uklanjanje barijera i revitalizaciju poplavnih podru\u010dja. Takav cilj i ne iznena\u0111uje s obzirom da je procijenjeno kako se u rijekama i potocima Evrope nalazi preko milion barijera, koje predstavljaju jednu od najve\u0107ih prijetnji za o\u010duvanje bioraznolikosti slatkovodih ekosistema.<\/p>\n
Crna Gora i zemlje u regionu jo\u0161 uvijek imaju o\u010duvane rijeke koje odlikuje izuzetna biolo\u0161ka raznolikost. Ipak, i u njima su pritisci na rijeke veliki, kako zbog desetina hiljada postoje\u0107ih barijera, tako i zbog novih, \u010dija gradnja se planira. Stoga pozivamo sve nivoe vlasti, od op\u0161tina do vlada, da se aktivno uklju\u010de i budu na\u0161i partneri na uklanjanju starih i nefunkcionalnih barijera. Isto tako, pozivamo i sve gra\u0111ane koji se \u017eele uklju\u010diti da nam \u0161alju informacije o svim pregradama, kako ve\u0107im tako i onim najmanjim, a koje presjecaju na\u0161e rijeke\u201d, pozvali su iz WWF Adrije.<\/p>\n
Svi koji se \u017eele uklju\u010diti u globalnu akciju uklanjanja barijera mogu se javiti WWF Adriji putem Facebooka ili Instagrama, ili mailom na info@wwfadria.org. Potrebno je poslati fotografiju pregrade, kao i lokaciju (idealno GPS koordinate) gdje se ona nalazi. Nakon procjene same barijere i njenog uticaja na prirodu, kao i tro\u0161kova povezanih s njenim uklanjanjem, pristupiti \u0107e se prikupljanju sredstava. Zajedno mo\u017eemo vratiti \u017eivot u na\u0161e rijeke!<\/p>\n
WWF je jedna od najve\u0107ih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za za\u0161titu prirode, s gotovo pet miliona pristalica i globalnom mre\u017eom aktivnom u vi\u0161e od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljinog\u00a0 prirodnog okru\u017eenja te izgraditi budu\u0107nost u kojoj ljudi \u017eive u skladu s prirodom \u010duvaju\u0107i svjetsku biolo\u0161ku raznolikost te osiguravaju\u0107i da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa odr\u017eiva, promoviraju\u0107i smanjenje zaga\u0111enja i rasipne potro\u0161nje. Za dodatne informacije: http:\/\/www.wwfadria.org\/<\/p><\/blockquote>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
WWF Adria poziva gra\u0111ane Crne Gore kao i op\u0161tine i Vladu, da se uklju\u010de u globalnu akciju osloba\u0111anja rijeka od nepotrebnih barijera.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":323265,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-323264","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323264","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=323264"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323264\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":323266,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323264\/revisions\/323266"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/323265"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=323264"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=323264"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=323264"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}