Poslije tri godine, u Srbiji je ponovo registrovan virus Zapadnog Nila, zbog \u010dega su gradske vlasti apelovale na ljude da izbegjavaju boravak napolju za vrijeme najve\u0107e aktivnosti ovih insekata, odnosno od 19 do 24 \u010dasa.<\/p>\n
Imunolog Sr\u0111a Jankovi\u0107 rekao je, da kada govorimo o ovom virusu, najva\u017enije je \u0161to manje se izlagati ujedima komaraca, jer njega ne prenose samo tigrasti komarci.<\/p>\n
Me\u0111utim, istakao je uskoro mo\u017eemo da o\u010dekujemo i druge tropske bolesti koje prenose komarci, zbog promjene klime.<\/p>\n
Koje sve bolesti prenose komarci?<\/p>\n
Komarci su grupa insekata koji uznemiravaju ljude iz dva razloga, prvi je obavljanje svakodnevnih aktivnosti, posebno ako su u velikom broju, a drugi je njihova sposobnost preno\u0161enja uzro\u010dnika brojnih i vrlo opasnih zaraznih bolesti.<\/p>\n
Bolesti koje prenose komarci spadaju u grupu vektorskih zaraznih bolesti. To zna\u010di da se uzro\u010dnik bolesti odre\u0111eno vrijeme nalazi u komarcu \u2013 vektoru, koji ga ubodom prenosi na \u010dovjeka.<\/p>\n
Te bolesti imaju sezonski karakter, jer zavise od \u017eivotnog ciklusa komarca. Zato se bolesti koje prenose komarci javljaju od prolje\u0107a do jeseni u vrijeme razvojnog ciklusa komaraca.<\/p>\n
Pojava i rasprostranjenost tih bolesti zavise od klimatskih promjena, koje uzrokuju pove\u0107anje prosje\u010dnih vrijednosti temperature.<\/p>\n
Groznica Zapadnog Nila<\/p>\n
Groznica Zapadnog Nila je bolest koja se sa \u017eivotinja \u0161iri na ljude. Njen uzro\u010dnik virus Zapadnog Nila (West Nile Virus) je uzro\u010dnik bolesti ptica, konja i drugih \u017eivotinja, a komarci kao vektori prenose virus sa \u017eivotinje na \u010dovjeka.<\/p>\n
Ovo su simptomi virusa Zapadnog Nila Virus je prije svega opasan za starije ljude ili one naru\u0161enog imuniteta. Simptomi su tipi\u010dni za brojne bolesti koje prenose komarci: groznica i visoka temperatura, glavobolja, vrtoglavica, kasnije i osipi na ko\u017ei i dijareja.<\/p>\n
Virus je pro\u0161iren u Africi, Europi, Bliskom istoku, Sjevernoj Americi i zapadnoj Aziji.<\/p>\n
Malarija<\/p>\n
Jedna od najpoznatijih bolesti koje prenose komarci je malarija, poznata i kao jedna od najopasnijih tropskih bolesti. Malarija je prona\u0111ena u vi\u0161e od 100 zemalja ve\u0107inom u tropskim krajevima. Simptomi mogu da uklju\u010duju i groznicu, hladno\u0107u i drhtavicu.<\/p>\n
U izvje\u0161taju objavljenom u aprilu 2021. godine, procijenjeno je da je 2019. godine zabilje\u017eeno \u010dak 229 miliona slu\u010dajeva.<\/p>\n
Procijenjeni broj umrlih od malarije iste godine iznosio je 409.000.<\/p>\n
U izve\u0161taju SZO iz 2015. gotovo 3,2 milijarde ljudi je u opasnosti da oboli od malarije. Samo te godine bilo je 214 miliona novozara\u017eenih i 438.000 umrlih.<\/p>\n
Denga groznica<\/p>\n
Oko tre\u0107ina svjetske populacije \u017eivi u oblastima u kojima se mo\u017ee dobiti denga groznicu. Bar 100 miliona ljudi se godi\u0161nje zarazi ovom bolesti, \u0161to je \u010dini najsmrtonosnijom u tropskim i suptropskim predjelima.<\/p>\n
Azijski tigrasti komarac i srodnici, koji prenose ovaj virus, prava su po\u0161ast na Tajlandu i u drugim dijelovima jugoisto\u010dne Azije. Svake godine \u010dak 96 miliona ljudi oboli, a simptomi koje imaju su bol u mi\u0161i\u0107ima i zglobovima, glavobolja i povi\u0161ena temperaturu. Pri tome je, \u010dak i poslije izlje\u010denja, opasnost velika \u2013 druga zaraza istim virusom mnogo je te\u017ea od prve.<\/p>\n
\u017duta groznica<\/p>\n
Jo\u0161 jedna opasna i potencijalno smrtonosna bolest koju prenose komarci je \u017euta groznica, te\u0161ka akutna virusna hemoragijska bolest. Endemi\u010dna \u017eari\u0161ta virusa \u017eute groznice nalaze se u tropskim podru\u010djima Afrike i Centralnoj i Ju\u017enoj Americi.<\/p>\n
Danas, zahvaljuju\u0107i brojnim strategijama vakcinacije u prevenciji \u0161irenja ove zarazne bolesti, od rutinske imunizacije djece u endemskim \u017eari\u0161tima, masovnih vakcinalnih kampanja u zemljama pod rizikom do vakcinisanja putnika koji odlaze u endemi\u010dna podru\u010dja \u017eute groznice, \u0161irenje ove bolesti i izbijanje potencijalnih epidemija je kontrolisano, a oboljevanje \u0161irom svijeta zna\u010dajno smanjeno.<\/p>\n
Zika virusna infekcija<\/p>\n
Zika virusna infekcija posebnu pa\u017enju imala je 2016. godine kada se \u0161irenjem infekcije zabilje\u017eeno grupisanje neurolo\u0161kih poreme\u0107aja i malformacija novoro\u0111en\u010dadi na podru\u010dju Kariba, Ju\u017ene, Srednje i Sjeverne Amerike kao i u zemljama ostalih kontinenata.<\/p>\n
Svjetska zdravstvena organizacija to je proglasila\u00a0 javno zdravstvenim doga\u0111ajem me\u0111unarodnog zna\u010daja. Iste godine SZO, temeljnim pregledom literature, potvrdila je uzro\u010dnu povezanost Zika virusne infekcije tokom trudno\u0107e sa kongenitalnim malformacijama mozga novoro\u0111en\u010dadi (uklju\u010duju\u0107i mikrocefaliju) i Zika virusa kao okida\u010da za Gilen Bareov sindrom.<\/p>\n
\u010cikunguja groznica<\/p>\n
\u010cikunguja groznica je jo\u0161 jedna virusna bolest, koju isklju\u010divo prenose komarci, a rasprostranjena je u Africi, jugoisto\u010dnoj i ju\u017enoj Aziji. Prvi slu\u010daj ove bolesti u Evropi zabele\u017een je 2007. godine, kada je virus unesen preko zara\u017eenog putnika. Jedan od vektora za prenos virusa \u010cikunguja groznice je azijski tigrasti komarac, koji je rasprostranjen u mediteranskim krajevima.<\/p>\n
Limfati\u010dka filarijaza<\/p>\n
U tropskim i subtropskim podru\u010djima Afrike i Azije rasprostranjena je limfati\u010dka filarijaza, infekcija limfnih \u010dovorova i \u017eila, \u010dije uzro\u010dnike prenose komarci. Procjenjuje se da u svijetu 120 miliona ljudi ima infekciju. Endemi\u010dno podru\u010dje na Mediteranu je Egipat.<\/p>\n
Sindbis virus<\/p>\n
Sa ovim virusom imuni sistem \u010doveka obi\u010dno lako iza\u0111e na kraj. Tek u ekstremnim slu\u010dajevima nakon simptoma sli\u010dnih gripu slijedi upala mozga i zglobova – prevashodno \u0161ake, prstiju i sko\u010dnih zglobova. U najgorem slu\u010daju takve upale mogu postati hroni\u010dne. Nema vakcine.<\/p>\n
Zapadni konjski encefalitis<\/p>\n
Poga\u0111a i ljude i konje. Prvi slu\u010daj je zabilje\u017een 1930. u Kaliforniji. Uglavnom se nalazi na zapadu SAD i Meksika, a simptom je ili blaga slabost ili potpuno izostaju simptomi.<\/p>\n
Isto\u010dni konjski encefalitis<\/p>\n
Smatra se, tako\u0111e, jednom od naj\u010de\u0161\u0107ih bolesti me\u0111u onima koje prenose komarci, a ubija oko 35 odsto zara\u017eenih, dok 50 odsto zavr\u0161i s te\u0161kim o\u0161te\u0107enjem mozga. Bolest se sre\u0107e u SAD i Kanadi, Centralnoj i Ju\u017enoj Americi.<\/p>\n
Japanski encefalitis<\/p>\n
Pojavljuje se uglavnom u Aziji i zapadnom Pacifiku. Nekim oboljelima mogu potpuno da izostanu simptomi, ali ve\u0107ina dobija upalu mi\u0161i\u0107a i gr\u010deve. U jednom od 250 slu\u010dajeva, bolest napada i mozak i tada nema lijeka.(Izvor:nezavisne.com)<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Uskoro mo\u017eemo da o\u010dekujemo i druge tropske bolesti koje prenose komarci, zbog promjene klime<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-323219","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323219","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=323219"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323219\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":323220,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323219\/revisions\/323220"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=323219"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=323219"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=323219"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}