{"id":323170,"date":"2021-07-08T06:52:16","date_gmt":"2021-07-08T04:52:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=323170"},"modified":"2021-07-08T06:52:16","modified_gmt":"2021-07-08T04:52:16","slug":"pravoslavni-populizam-vs-legalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/07\/08\/pravoslavni-populizam-vs-legalizam\/","title":{"rendered":"Pravoslavni populizam vs legalizam"},"content":{"rendered":"<div class=\"header reader-header reader-show-element\">\n<div class=\"credits reader-credits\"><strong>Autor: Vladimir Veljkovi\u0107<\/strong><\/div>\n<\/div>\n<div class=\"content\">\n<div class=\"moz-reader-content reader-show-element\">\n<div id=\"readability-page-1\" class=\"page\">\n<div>\n<p>Predstavnici Demokratskog fronta iz Crne Gore, Andrija Mandi\u0107 i Milan Kne\u017eevi\u0107, sreli su se nakon povratka iz Rusije sa srpskim patrijarhom Porfirijem u Beogradu. Iz saop\u0161tenja DF-a saznajemo da je susret sa patrijarhom protekao u srda\u010dnom i bratskom razgovoru, u toku kojeg su ovi politi\u010dari dobili blagoslov patrijarha da u novoj crnogorskoj vladi brane interese SPC-a ali i \u201evjeruju\u0107eg naroda Crne Gore\u201c. Me\u0111utim, ova vest nije objavljena i na zvani\u010dnom sajtu SPC. Od kada je DPS na dnevni red crnogorske politike postavio pitanje crkvene imovine, a naro\u010dito nakon \u0161to je izgubio izbore pro\u0161le godine \u2013 politi\u010dki legitimitet se sti\u010de na osnovu bliskosti sa episkopima i patrijarhom SPC-a. Naro\u010dito u redovima dela vladaju\u0107e ve\u0107ine. Stoga se proteklih dana i crnogorski premijer Zdravko Krivokapi\u0107 susreo sa pojedinim episkopima.<\/p>\n<p>Krivokapi\u0107 je prvo u Nik\u0161i\u0107u posetio novog episkopa budimljansko-nik\u0161i\u0107kog Metodija. Episkop je izrazio zahvalnost premijeru zbog izmena Zakona o slobodi veroispovesti i rekao kako se nada \u0107e ubrzo biti usvojen i Temeljni ugovor izme\u0111u Crne Gore i SPC-a. Metodije je tako\u0111e rekao da se ne\u0107e baviti politikom, s obzirom da je Crkvi va\u017eno \u201eda u Crnoj Gori svi narodi, pa i na\u0161i vjernici, u\u017eivaju prava i slobode koji su garantovni i Ustavom i evropskim konvencijama o ljudskim pravima\u201c. Dalje ovako: \u201eVrlo sam zadovoljan \u0161to o tome <em>gotovo identi\u010dno razmi\u0161ljate i Vi kao premijer<\/em>\u201c (kurziv \u2013 V.V.) rekao je episkop Metodije daju\u0107i crkveno-politi\u010dki legitimitet premijeru Krivokapi\u0107u. Preko potreban u re\u0161avanju odnosa izme\u0111u dr\u017eave i crkve, otkad je patrijarh Porfirije \u2013 da tako ka\u017eem \u2013 oduzeo \u201eblagodat Bo\u017eiju\u201c Vladi Crne Gore posle usvajanja Rezolucije o Srebrenici. U istom duhu je protekao i susret premijera sa episkopima Dimitrijem zahumsko-hercegova\u010dkim i Atanasijem mile\u0161evskim. Pominjali su se Temeljni ugovor, vladavina prava, ustavnost i zakonitost.<\/p>\n<p>Pojedina\u010dni susreti sa episkopima su od sada neophodni, po\u0161to je na majskom Saboru SPC-a ukinut Episkopski savet Crne Gore, u \u010dije ime je obi\u010dno istupao pokojni mitropolit Amfilohije. Tako da se Krivokapi\u0107 zapravo sreo sa episkopima \u010dije su eparhije \u2013 pored Mitropolije crnogorsko-primorske \u2013 nekada ulazile u sastav ovog crkvenog tela.<\/p>\n<p>Vidimo da su crnogorski politi\u010dki akteri bliski SPC-u zauzeli dve suprotne strane. Crnogorski premijer je na pozicijama crkveno-politi\u010dkog legalizma, dok su lideri DF-a na poziciji crkvenog populizma \u2013 budu\u0107i da su predstavnici \u201evjeruju\u0107eg naroda\u201c. Crkveni populizam DF-a je u slu\u017ebi nezadovoljstva ove politi\u010dke formacije polo\u017eajem u okviru vladaju\u0107e ve\u0107ine, ali ima ograni\u010den javni domet, po\u0161to se ni episkopat ne\u0107e odre\u0107i prava na predstavljanje pravoslavnog naroda. \u201eNa\u0161ih vjernika\u201c, kao \u0161to re\u010de episkop Metodije, a \u0161to tako\u0111e mo\u017ee zna\u010diti i \u201evernici su na\u0161i\u201c. U tom je smislu politi\u010dki jezik DF-a \u2013 na ovom pitanju \u2013 manjkav i bez mogu\u0107nosti dublje eksploatacije.<\/p>\n<p>Podeljenost u jeziku javnog nastupa videla se jo\u0161 kod mitropolita Amfilohija. I to se mo\u017ee pokazati na primeru Zakona o slobodi veroispovesti i ulaska Crne Gore u NATO. Naime, prilikom jednog od susreta mitropolita sa nema\u010dkim ambasadorom u Podgorici, februara 2012, Amfilohije je <a href=\"http:\/\/www.rtv.rs\/sk\/region\/mitropolit-amfilohije-protiv-ulaska-crne-gore-u-nato_298058.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">izneo<\/a> rezerve u vezi sa ulaskom zemlje u NATO pakt i podsetio ambasadora na to da je ova alijansa nepravedno bombardovala Srbiju i Crnu Goru (tada SRJ) i Republiku Srpsku. Me\u0111utim, ako se ve\u0107 mora u NATO, onda je Amfilohije izrazio nadu da \u0107e \u010dlanstvo pomo\u0107i da se \u201eoja\u010da vladavina prava i da verbalno proklamovana sekularnost dr\u017eave dobije svoje pravo zna\u010denje, dozvoljavaju\u0107i svim crkvama i verskim zajednicama\u2026 samostalno ure\u0111ivanje unutra\u0161njih odnosa i ustrojstva, \u010dime bi se prekinuli neprili\u010dni pritisci pojedinih dr\u017eavnih adresa\u2026 prema Pravoslavnoj crkvi\u201c. Crnogorski mitropolit je negativne izjave o NATO davao i nakon 2017, kada je Crna Gora postala \u010dlan tog vojnog saveza: \u201eNATO je nastavak austrougarske okupacije\u201c (<a href=\"http:\/\/www.politika.rs\/sr\/clanak\/362473\/Amfilohije-NATO-je-nastavak-austrougarske-okupacije\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">2016<\/a>); \u201eNATO agresija (je) nalik onoj nacisti\u010dkoj iz 1941\u201c. (<a href=\"http:\/\/www.rtv.rs\/sr_lat\/region\/amfilohije-nato-agresija-nalik-onoj-nacistickoj-iz-1941._1003479.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">2019<\/a>), itd. Ali u jeku litija, januara 2020. ponovo o sekularizmu. Pitanje novinara je glasilo koji je za vas dobar odnos nacije i Crkve, na \u0161ta je Amfilohije <a href=\"https:\/\/www.vreme.com\/cms\/view.php?id=1749519\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">odgovorio<\/a>: \u201eUpravo ova sekularnost\u2026 To je model koji je u bi\u0107u Crkve, a koji istovremeno odgovara i gra\u0111anskoj demokratiji, na koju se sve vlasti ovog svijeta pozivaju\u201c. Naravno, mitropolit se pozivao na demokratiju i sekularizam jer su mu to bili dosta dobri argumenti u sudaru sa DPS-om, i tu je imao priliku da, ako ne ba\u0161 osvesti, a ono da bar oseti tenziju izme\u0111u realnih interesa, na\u010dina njihovog postizanja i ideolo\u0161ke zadrtosti.<\/p>\n<p>O\u010digledan je rascep izme\u0111u, sa jedne strane, realnih crkvenih interesa (koji se na du\u017ee staze mogu stabilno ostvariti u okviru pravne dr\u017eave uz po\u0161tovanje principa sekularizma) i srpske nacionalne ideologije, sa druge strane, fokusirane na odbranu neodbranjive Milo\u0161evi\u0107eve politike. Sa velikim delom javne i politi\u010dke scene \u2013 diljem srpskog sveta \u2013 mitropolit Amfilohije je delio nesposobnost za kriti\u010dku procenu glavnog uzro\u010dnika srpskog politi\u010dkog bezna\u0111a i moralnog sunovrata. NATO je navodno imerijalisti\u010dka i nacisti\u010dka organizacija, samo zato \u0161to je vojno stao nasuprot Milo\u0161evi\u0107u. NATO imperijalizam i nacizam mitropolita Amfilohija, uostalom, nisu iskusile pravoslavne zemlje kao Rumunija, Bugarska ili Gr\u010dka (gde se mitropolit u mladosti \u0161kolovao). Sve tri su \u010dlanice pakta. Tako\u0111e, nacisti ne garantuju vladavinu prava i odvojenost crkve od dr\u017eave, a upravo su to bila o\u010dekivanja mitropolita od \u010dlanstva Crne Gore u NATO-u. Ali, sasvim je mogu\u0107e, i njegovi zahtevi kao episkopa i crkvenog upravitelja u susretu sa zapadnim zvani\u010dnicima. Drugim re\u010dima, Amfilohije je gr\u010devito tra\u017eio <em>garancije<\/em> za SPC u okviru strate\u0161ke prozapadne politike Crne Gore.<\/p>\n<p>Ono \u0161to je u javnom delovanju mitropolita bilo spojeno, nakon njegove smrti se razdvojilo. Lideri DF-a su nastavili sa pravoslavnim populizmom i srbovanjem, dok je crnogorski premijer Krivokapi\u0107 zadr\u017eao formalniji pristup.<\/p>\n<p>Sastankom sa Kne\u017eevi\u0107em i Mandi\u0107em, patrijarh Porfirije i dalje izlazi u susret Vu\u010di\u0107evom uticaju na politiku Crne Gore, progla\u0161avaju\u0107i ih braniteljima interesa SPC-a i vernog naroda. Me\u0111utim, ni\u0161ta sli\u010dno se nije desilo na Kosovu; tamo Porfirije nije delegirao crkveno-politi\u010dke nadle\u017enosti, iako je odnos kosovskih vlasti prema imovini SPC-a \u2013 na primer prema manastiru De\u010dani \u2013 na nezavidnom nivou.<\/p>\n<p>Ako bi situacija u Crnoj Gori potrajala i vremenom podrazumevala garanciju prava SPC-a uz manjak srpsko-zavetne ideologije, nastale u kontekstu Milo\u0161evi\u0107eve politike, bila bi to onda \u0161ansa i za nas u Srbiji. Kod nas je autoritarna vlast nastala i odr\u017eava se prete\u017eno zbog nere\u0161ene spoljnopoliti\u010dke orijentacije zemlje, zasnovane na resantimanima iz Milo\u0161evi\u0107evog vremena. Ali, kada su ta pitanja jednom re\u0161ena, mo\u017ee se krenuti polako napred, kao u Crnoj Gori. Dugotrajna politi\u010dka re\u0161enja ne donosi jedan \u010dovek ve\u0107 vladavina prava i demokratija, na koju se sve vlasti pozivaju, kao \u0161to kaza pokojni mitropolit, dodajem \u2013 osim vlasti Aleksandra Vu\u010di\u0107a i sli\u010dne mu kompanije u Evropi.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/pravoslavni-populizam-vs-legalizam\/\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako bi situacija u Crnoj Gori potrajala i vremenom podrazumevala garanciju prava SPC-a uz manjak srpsko-zavetne ideologije, nastale u kontekstu Milo\u0161evi\u0107eve politike, bila bi to onda \u0161ansa i za nas u Srbiji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":273143,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-323170","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323170","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=323170"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323170\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":323171,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/323170\/revisions\/323171"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/273143"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=323170"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=323170"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=323170"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}