{"id":322932,"date":"2021-07-04T07:39:30","date_gmt":"2021-07-04T05:39:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=322932"},"modified":"2021-07-04T07:39:30","modified_gmt":"2021-07-04T05:39:30","slug":"jugoslavija-na-ex","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/07\/04\/jugoslavija-na-ex\/","title":{"rendered":"Jugoslavija na ex"},"content":{"rendered":"

Autor: Boris Postnikov<\/strong><\/p>\n

30<\/h2>\n

Ovih dana prije 30 godina dvije najzapadnije jugoslavenske republike proglasile su nezavisnost, a u Sloveniji je zapo\u010deo “desetodnevni rat”: bio je to po\u010detak kraja Jugoslavije. Tri decenije kasnije, u “Neprijateljskoj propagandi” kre\u0107emo u inspekciju zajedni\u010dkog kulturnog prostora i provjeravamo \u0161to je preostalo nakon raspada dr\u017eave.<\/p>\n

SLO<\/h2>\n

Pod naslovom “Spoznaja! Otpor! Reakcija!” ljubljanska Moderna galerija pro\u0161log je tjedna postavila veliku izlo\u017ebu posve\u0107enu politi\u010dkom performansu devedesetih. Pokrivena je \u010ditava biv\u0161a dr\u017eava, izlo\u017eeno je preko 120 radova. Nisu zastupljeni samo performeri, nego i umjetni\u010dki pokreti, aktivisti\u010dke udruge, nezavisni mediji: uz Tomislava Gotovca, Marinu Gr\u017eini\u0107, Sanju Ivekovi\u0107 i ostale, tu su tako jo\u0161 i Feral Tribune i Mladina, Sarajevski New Primitivs i crnogorski “Muzej biciklisti\u010dkog ustanka”, Mirovni in\u0161titut i \u017dene u crnom, Centar za kulturnu dekontaminaciju i skopski Kanal 103… Na tako ambicioznom postavu kustosica Moderne galerije Bojana Pi\u0161kur i devetero gostuju\u0107ih kustoc(ic)a radili su pune dvije godine.<\/p>\n

Samo, u te se dvije godine Sloveniji po tko zna koji put dogodio Janez Jan\u0161a. Nacional-populisti\u010dki orbanoid sada u susjednoj zemlji radi ono \u0161to nacional-populisti\u010dki orbanoidi rade i ina\u010de, gdje god se dokopaju vlasti: juri\u0161a na sve \u0161to je lijevo od ekstremne desnice i kadrovski premre\u017eava kulturne institucije. Posebno ga \u2013 poga\u0111ate \u2013 nervira Jugoslavija, kao i ono \u0161to na Jugoslaviju podsje\u0107a. U Modernu galeriju nedavno je instalirao novo vodstvo, pa bi “Spoznaja! Otpor! Reakcija!” lako mogla (p)ostati jedan od posljednjih refleksnih trzaja dosada\u0161njeg galerijskog programa.<\/p>\n

Razlog vi\u0161e da se izlo\u017ebu pogleda: u prostoru Muzeja suvremene umjetnosti Metelkova otvorena je do 3. oktobra.<\/p>\n

HRV<\/h2>\n

Ne obra\u010dunava se, naravno, samo slovenska vlast s dr\u017eavom koje nema ve\u0107 30 godina: \u010ditava je slu\u017ebena hrvatska kulturna politika dobro podmazan pogon za \u010di\u0161\u0107enje nacionalnog prostora od postjugoslavenskih uljeza. Pogon za progon, drugim rije\u010dima. Posljednji u nizu primjera slu\u010daj je Semezdina Mehmedinovi\u0107a, \u010dija je knjiga “Me'med, crvena bandana i pahuljica” izba\u010dena s popisa finalista Nagrade mlade kritike intervencijom “odozgo”, sa samog kulturno-politi\u010dkog vrha \u2013 na kojem, kako znamo, stoluje ministrica Nina Obuljen Kor\u017einek \u2013 i to zato \u0161to nije pisana “hrvatskim jezikom”. Slu\u010daj su otvorile ove novine da bi ga ostali mediji zatim pre\u0161utjeli ili, u najboljoj varijanti, skicirali kao nezgodnu proceduralnu zavrzlamu. Bit \u0107e da je onda to i njegova osnovna pouka: \u010di\u0161\u0107enje hrvatskog kulturnog prostora od nehrvatskih uljeza u doma\u0107im medijima slu\u010dajem mo\u017ee postati samo slu\u010dajno.<\/p>\n

Osnovna je nevolja takve hrvatske kulturne politike i takvih hrvatskih medija, me\u0111utim, ta \u0161to su u raskoraku s knji\u017eevnom stvarno\u0161\u0107u. Ne samo \u0161to \u0107e veliki dio ovda\u0161nje publike brojne (post)jugoslavenske autore i dalje \u010ditati kao svoje, nego su se za protjeranim Mehmedinovi\u0107em iz onog projekta solidarno pokupili svi iole odgovorni sudionici: od \u010dlanica i \u010dlanova \u017eirija koji ga je birao, preko njihovih rezervi, pa sve do pisca Ante Zlatka Stolice kojem je ponu\u0111eno da kao kudikamo hrvatskiji autor Mehmedinovi\u0107a zamijeni.<\/p>\n

Obja\u0161njavaju\u0107i za\u0161to mu ne pada na pamet da se na\u0111e “negdje gdje Semezdin Mehmedinovi\u0107 ne smije do\u0107i”, Stolica je nedavno Novostima rekao i ovo: “Ja sam upisao prvi razred osnovne \u0161kole 1992. i u sljede\u0107ih dvanaest godina nitko mi nije spomenuo Danila Ki\u0161a. Kad sam kasnije prvi put pro\u010ditao prvu re\u010denicu ‘Mansarde’, osje\u0107ao sam se prevarenim i nakratko sam odlo\u017eio knjigu i pogledao s balkona uokolo kao da tra\u017eim krivca.”<\/p>\n

BiH<\/h2>\n

Krivce nije te\u0161ko na\u0107i, ali dok slu\u017ebene kulturne politike nacionalnim klju\u010dem zaklju\u010davaju granice, jo\u0161 uvijek ima dovoljno onih koji te granice rado prelaze. Na inicijativu iz Sarajeva, u aprilu ove godine, usred drugog vala pandemije, \u010detiri velika regionalna filmska festivala \u2013 Sarajevo Film Festival, Zagreb Film Festival, beogradski Festival autorskog filma i Filmski festival Herceg Novi \u2013 pokrenula su tako Mre\u017eu festivala Jadranske regije. Prvo izdanje odr\u017eano je onlajn, uz izbor novih evropskih naslova i starih jugoslavenskih klasika, a suradnja se sada nastavlja uspostavljanjem posebne nagrade: Adriatic Audience Award. Publika iz BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije zajedno \u0107e, u posebnom programu sve \u010detiri manifestacije, glasati za najbolji film iz manjih evropskih kinematografija, a pobjednik dobiva pet hiljada eura i \u2013 \u0161to je mnogo va\u017enije \u2013 kino-distribuciju na prostoru cijele ex-Jugoslavije. Dok grani\u010dari pani\u010dare, svaki oblik povezivanja raduje, pa \u0107emo ovom prilikom spremno zanemariti onu \u010dudnovatu geokulturnu konstrukciju “Jadranske regije”. Nakon “Zapadnog Balkana”, “regiona”, “ovih prostora”, “biv\u0161e dr\u017eave” i sli\u010dnih e(y)ufemizama, ona je ionako tek nova u nizu retori\u010dkih obilaznica oko zemlje-\u010dije-ime-se-ne-spominje.<\/p>\n

CG<\/h2>\n

Pandemijsko zaklju\u010davanje otklju\u010dalo je i suradnju doma\u0107ih dramaturg(inj)a prijavljenih na konkurs “Pri\u010de s balkona, pri\u010de s Balkana”, koji je raspisala Alternativna teatarska aktivna kompanija (ATAK) iz Podgorice. Ideja natje\u010daja efektna je i jednostavna: “Tra\u017eili smo da vidimo \u0161ta povezuje druge ljude, druge narode, druge dr\u017eave, druge umjetnike u okolnostima kada se name\u0107e izolacija, samoizolacija”, obja\u0161njava dramaturg Vasko Rai\u010devi\u0107 iz ATAK-a. “Meni je u glavi bila slika onih balkona sa juga Italije gdje su ljudi izlazili u vrijeme samoizolacije i ipak uspostavili komunikaciju sa drugim, sa susjedom. Tako da je balkon bio u tom smislu zanimljiv, ne samo zbog neke sku\u010denosti kao slike balkanskih prilika, nego prosto i kao jedna mogu\u0107nost komunikacije.”<\/p>\n

U propozicijama balkanskog natje\u010daja zavr\u0161io je tako balkon kao mjesto radnje, uz ograni\u010denje na najvi\u0161e dva lika i sedam stranica teksta. Usprkos dramatur\u0161kim mjerama \u0161tednje, na konkurs je pristiglo \u010dak 89 tekstova, a najbolji su prije nekoliko dana objavljeni u zborniku “Pri\u010de s balkona, pri\u010de s Balkana”: me\u0111u njima, tu su radovi Monike Herceg, Sare Radojkovi\u0107, Divne Stojanov… Solidarnom odlukom \u017eirija, ukupni nagradni fond od pet hiljada eura ravnopravno je raspore\u0111en izme\u0111u 10 najboljih autor(ic)a.<\/p>\n

A da se pretjerano ne zanesemo solidarnim notama postjugoslavenske kulturne komunikacije, iz Crne Gore prenosimo i vijest o novom prijevodu “Gorskog vijenca” Petra II. Petrovi\u0107a Njego\u0161a na slovenski. Vladikino temeljno knji\u017eevno djelo preveo je Miklav\u017e Komelj, a u luksuznom izdanju objavila ljubljanska Beletrina: na nevolju, netko iz nakladni\u010dke ku\u0107e pritom je u internetskom promo-materijalu kopipejstao re\u010denicu s Wikipedije o Njego\u0161u kao “srbskom pjesniku”. Odmah se u Crnoj Gori nadigla struka i motika, sko\u010dili su ovla\u0161teni \u010duvari nacionalnog kulturnog ponosa, oglasili se profesori, raspisali mediji. “To je stajalo pola sata na internetu i posljedica je kakva jeste. Glupost”, smiruje stvar Eva Premk-Bogataj iz Beletrine. “To je \u010dista gre\u0161ka koja se dogodila u marketingu gdje radi vi\u0161e ljudi i nisu svi obrazovani iz knji\u017eevnosti… Ovo je malo i smije\u0161no.”<\/p>\n

Istina, naravno, ali kakve da budu kulturne afere u zemljama koje su i same smije\u0161ne i male?<\/p>\n

SRB<\/h2>\n

Tridesetogodi\u0161njicom po\u010detka kraja Jugoslavije najvi\u0161e su se ovih dana bavili beogradski mediji. Portal Pe\u0161\u010danik objavio je tako seriju \u010dlanaka i intervjua s postjugoslavenskim povjesni\u010darkama, politolozima i aktivistima, od Latinke Perovi\u0107 i Bo\u017ee Repe do Vesne Ter\u0161eli\u010d i Vladimira Gligorova. Jedna od prednosti op\u0161irnog tematskog bloka u tome je \u0161to se ve\u0107ina autor(ic)a \u2013 kao \u0161to smo na Pe\u0161\u010daniku uostalom navikli \u2013 kriti\u010dki osvr\u0107e prvenstveno na stanje u dr\u017eavama iz kojih dolaze. Raspadom SFRJ pozabavilo se i Vreme za koje pi\u0161u i govore Ivan Ivanji, Ivica \u0110iki\u0107, Husnija Kamberovi\u0107 i drugi, a mi umjesto zaklju\u010dka izdvajamo rije\u010di novosadskog pisca Milenka Bodirogi\u0107a, autora romana “Po \u0161umama i gorama”: “Jugoslavija je podrazumevala jedinstven privredni, kulturni i jezi\u010dki prostor, a sada je sve to u krvi iskasapljeno i istran\u017eirano, i te novonastale franken\u0161atjnovske nakaze trse se da zasnuju svoj samostalni \u017eivot ispredaju\u0107i mitomanske i dr\u017eavotvorne la\u017ei, koje se, dobrim delom, zasnivaju na bla\u0107enju jugoslovenskog nasle\u0111a, zapravo onog jedinog \u0161to je u njima jo\u0161 vredno, poput antifa\u0161izma i ‘leve tradicije’.”<\/p>\n

KOS<\/h2>\n

U Beogradu je ovih dana predstavljeno i srpsko izdanje drame “Bordel Balkan” pri\u0161tinskog autora Jetona Neziraja koju je preveo Shk\u00eblzen Maliqi, a jo\u0161 2014. naru\u010dilo Crnogorsko narodno pozori\u0161te iz Podgorice. Dosada\u0161nja putanja drame koja na pozadini Eshilove “Orestije” progovara o poslijeratnom kosovskom stanju sasvim lijepo ocrtava ono \u0161to se naj\u010de\u0161\u0107e doga\u0111a s umjetni\u010dkim djelima izraslim iz zajedni\u010dkog postjugoslavenskog konteksta: uo\u010di njene pri\u0161tinske premijere 2017. Neziraj je dobivao prijetnje smr\u0107u, ratni su veterani provalili u zgradu tamo\u0161njeg Narodnog kazali\u0161ta, tra\u017eili od autora da im unaprijed poka\u017ee tekst vrije\u0111aju\u0107i njega i glumce, a predstava je naposljetku odr\u017eana isklju\u010divo zahvaljuju\u0107i jakoj policijskoj za\u0161titi. Na sre\u0107u, ista ju je postjugoslavenska putanja kasnije odvela preko Sarajeva sve do, evo, Beograda. Ovoga je prolje\u0107a koprodukciju komada najavila \u010dak i njujor\u0161ka LaMaMa, pa se ima smisla nadati da \u0107emo ga uskoro gledati ili \u010ditati i ovdje, u Hrvatskoj.<\/p>\n

SMK<\/h2>\n

U me\u0111uvremenu, \u010ditati mo\u017eemo roman Venka Andonovskog “Azbuka za neposlu\u0161ne” koji je na na\u0161 jezik upravo preveo Borislav Pavlovski: nakon hit-romana “Pupak svijeta” i “Vje\u0161tica”, \u010dija se radnja dijelom odvija u Zagrebu, nakon nekoliko drama i kroatisti\u010dke studije o A. G. Mato\u0161u, Andonovski kod nas ve\u0107 ima svoju publiku. Istovremeno, re\u017eiser Dejan Projkovski u Narodnom pozori\u0161tu Republike Srbije u Banjoj Luci postavlja predstavu “Genetika Krle\u017ee” prema motivima autorove drame “Genetika pasa”: premijera je u nedjelju.<\/p>\n

A sada, na kraju malog pregleda postjugoslavenskih kulturnih aktualija, poku\u0161ajmo ovu posljednju vijest zabave radi prevesti na jezik onih koji jezikom dijele i protjeruju: makedonski re\u017eiser u srpskom pozori\u0161tu u Bosni i Hercegovini postavlja predstavu o hrvatskom autoru prema tekstu jednog makedonskog kroatista. Zvu\u010di nakaradno i nepotrebno razvu\u010deno, ali \u0161ta da se radi. I to je valjda jedno od pravila postjugoslavenskog kulturnog prostora: \u0161to je nacionalna svijest u\u017ea, to je nesuvisla vijest du\u017ea.<\/p>\n

Portal novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ex-jugoslavenska kulturna scena \u017eivi i nakon \u0161to je dr\u017eava nestala \u2013 to\u010dno 30 godina od po\u010detka “desetodnevnog rata” u Sloveniji, donosimo kratki pregled aktualnih knji\u017eevnih, kazali\u0161nih, filmskih i likovnih vijesti iz svih sedam postjugoslavenskih dr\u017eava, od Vardara pa do Triglava<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":285252,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-322932","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322932","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=322932"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322932\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":322933,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322932\/revisions\/322933"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/285252"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=322932"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=322932"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=322932"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}