{"id":322758,"date":"2021-06-30T23:57:05","date_gmt":"2021-06-30T21:57:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=322758"},"modified":"2021-06-30T23:57:18","modified_gmt":"2021-06-30T21:57:18","slug":"virus-se-mozda-usporava-ali-lazne-vijesti-se-i-dalje-sire","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/06\/30\/virus-se-mozda-usporava-ali-lazne-vijesti-se-i-dalje-sire\/","title":{"rendered":"Virus se mo\u017eda usporava, ali la\u017ene vijesti se i dalje \u0161ire"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Violeta Zefi*<\/strong><\/p>\n

\"\"Od same pojave virusa Covid-19 u Kini, jedna od direktnih posljedica bila je masovno i, u ve\u0107ini slu\u010dajeva, nekontrolirano objavljivanje la\u017enih vijesti. Imaju\u0107i u vidu da je virus u to vrijeme bio nepoznat, ta \u010dinjenica otvorila je brojne mogu\u0107nosti za kreiranje raznih teorija i teza o porijeklu, umjetnom \u201estvaranju\u201c u laboratoriju, agresivnom i brzom transmisijom u mnogim zemljama, neposrednim i dugoro\u010dnim posljedicama infekcije. Teorije zavjere i la\u017ene vijesti \u0161irile su se br\u017ee od samog virusa.<\/p>\n

Takve vijesti ne znaju za granice, spol, uzrast, pa \u010dak ni za nacionalnost. Zbog straha, anksioznosti, nesigurnosti ili policijskog sata svi smo bili redovne \u201emu\u0161terije\u201c ovih \u201evijesti\u201c. Ali iako su im namjere bile razli\u010dite – od \u0161irenja dezinformacija, stvaranja panike, pa \u010dak i financijske koristi – treba imati na umu da su utjecaji la\u017enih vijesti na ljude bili veliki (i u ve\u0107ini su slu\u010dajeva to i dalje), posebno na ljudsku psihu. Mora se re\u0107i da je, manje-vi\u0161e, sli\u010dna situacija zavladala gotovo cijelom svijetu – ne isklju\u010duju\u0107i ni zemlje u regiji i Kosovo.<\/p>\n

Od pojave prvog slu\u010daja zara\u017eene osobe na Kosovu u o\u017eujku 2020. godine, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta, mediji su igrali va\u017enu ulogu u podizanju svijesti o pandemiji me\u0111u gra\u0111anima i u obja\u0161njavanju razli\u010ditih oblika za\u0161tite od virusa. Ali istovremeno, zajedno sa vijestima o virusu, po\u010deo se pojavljivati \u200b\u200bzna\u010dajan broj la\u017enih vijesti i dezinformacija o virusu, stvaraju\u0107i kod ljudi strah, paniku, uznemirenost i socijalnu nesigurnost.<\/p>\n

\n

Dru\u0161tvene mre\u017ee kao glavni izvor informacija tokom pandemije<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Na osnovu podataka specijaliziranih institucija, Kosovo ima najve\u0107i prosjek u regiji u odnosu na pristup Internetu. Pored toga, prema Kosovskoj agenciji za statistiku<\/a>, uspore\u0111uju\u0107i statistiku koju nudi Eurostat, proizlazi da na Kosovu 93 posto doma\u0107instava ima pristup Internetu, dok je u zemljama Europske unije (EU) taj prosjek 89 posto. To nu\u017eno pove\u0107ava mogu\u0107nost za ve\u0107inu stanovnika Kosova da koriste elektroni\u010dke resurse, odnosno dru\u0161tvene mre\u017ee, kao glavni i naj\u010de\u0161\u0107i izvor iz kojeg dobijaju periodi\u010dne informacije o virusu i trendu pandemije. Ova pretpostavka je zapravo potvr\u0111ena empirijskim studijama.<\/p>\n

Prema istra\u017eivanju <\/u>objavljenom u studenom 2020. godine, preko 51 posto kosovskih gra\u0111ana reklo je da su njihov glavni izvor informacija tokom pandemije – a posebno tokom karantene i policijskog sata – bile dru\u0161tvene mre\u017ee. Dok je preko 33 posto njih koristilo televiziju kao izvor informacija, 14,1 posto ispitanika za informiranje je konzumiralo razli\u010dite portale. S druge strane, danas je globalno poznato da su glavno sredstvo \u0161irenja la\u017enih vijesti, neistina i dezinformacija upravo dru\u0161tvene mre\u017ee. Dakle, kada mnogi gra\u0111ani imaju pristup Internetu, u kombinaciji s masovnom upotrebom dru\u0161tvenih mre\u017ea i pandemijskom situacijom prepunom zbunjenosti i nesigurnosti, ovo je bilo idealno i vrlo \u201eplodno\u201c tlo za \u201estvaranje\u201c i \u0161irenje la\u017enih vijesti i dezinformacija.<\/p>\n

Odgovorne institucije nadle\u017ene za pra\u0107enje situacije zaklju\u010dile su da se od identifikacije prvog slu\u017ebenog slu\u010daja Covida-19 na Kosovu, broj portala ili dru\u0161tvenih mre\u017ea \u010diji je cilj bio neodgovorno iskori\u0161tavanje zdravstvene krize, zna\u010dajno pove\u0107ao. Prema Digitalnoj komunikacijskoj mre\u017ei<\/a>, za vrijeme pandemije (posebno u prvoj polovici godine) utvr\u0111en je rastu\u0107i trend uspostavljanja desetina web stranica, koje se u ve\u0107ini slu\u010dajeva predstavljaju kao novinski portali. Ova institucija tako\u0111er nagla\u0161ava da je postojao cijeli niz stranica kreiranih na platformama dru\u0161tvenih mre\u017ea (Facebook, Twitter, itd.), gdje su potonji postali izvori dezinformacija i la\u017enih vijesti, koriste\u0107i senzacionalisti\u010dke i bombasti\u010dne naslove, neprovjerene informacije i tekstove, koje nisu temeljene na \u010dinjenicama, niti su vjerodostojne preporuke ili izvori koji se mogu provjeriti.<\/p>\n

Shodno tome, \u010dini se da Kosovo uop\u0107e nije imuno na narative o dezinformacijama koji su preplavili ostatak regije (i svijeta). Dakle, Zeri, portal sa Kosova<\/a> objavio je pri\u010du o prevari farmaceutske kompanije, \u010diji je suosniva\u010d gra\u0111anin Kosova, koji je navodno razvio obe\u0107avaju\u0107i tretman za Covid-19. To nije bilo sve, druga web stranica, Kult Plus, dizajnirala je i promovirala negativnu ulogu Billa Gatesa<\/a> u pandemiji. Tada su iz istih izvora bujale dezinformacije o \u0161irenju virusa, \u201eriziku\u201c od primanja cjepiva ili, generalno, o nepostojanju virusa, i tako dalje. Sve ove vrste dezinformacija i la\u017enih vijesti iz nepouzdanih izvora bile su usmjerene na kosovsku javnost koja je u mnogim slu\u010dajevima postala \u017ertvom ove taktike i, sa svrhom ili bez nje, slu\u017eila je kao \u201ealat osobne odgovornosti\u201c za daljnje umno\u017eavanje takve vrste vijesti na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n

\n

Negiranje postojanja virusa <\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Jo\u0161 jedan zabrinjavaju\u0107i fenomen, identificiran u drugim zemljama, ali i na Kosovu, jeste negiranje da virus zaista postoji. Shodno tome, poricanje potencijalne prijetnje slu\u017eilo je kao \u201eobrambeni mehanizam\u201c za izbjegavanje virusa! Izvje\u0161tavanje o vijestima, uklju\u010duju\u0107i dezinformacije o virusu, nesumnjivo je pomoglo u stvaranju takvog mi\u0161ljenja. Prema jednom istra\u017eivanju<\/a> provedenom u srpnju 2020. godine, 29 posto stanovnika Kosova izjavilo je da uop\u0107e ne vjeruje da Covid-19 postoji, dok je 61,5 posto reklo da je problem s virusom precijenjen jer smatraju da je virus manje opasan nego \u0161to se izvje\u0161tava u medijima. Za razliku od njih, neki sudionici u studiji rekli su da vjeruju u postojanje virusa, ali da su bili skepti\u010dni prema broju zara\u017eenih osoba – odnosno nisu vjerovali brojkama koje su objavljivale slu\u017ebene institucije. Konkretno, 43,8 posto ispitanika vjeruje da je broj zara\u017eenih na Kosovu mnogo ve\u0107i od prijavljenog, a 31,9 posto ih vjeruje da je broj oboljelih manji od slu\u017ebenog broja, dok samo 24,2 posto ispitanih smatra da je broj slu\u010dajeva koje su prijavile relevantne institucije realan.<\/p>\n

\n

Negativne psiholo\u0161ke posljedice la\u017enih vijesti i dezinformacija<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Op\u0107enito je poznato da la\u017ene vijesti i dezinformacije mogu imati razli\u010dite svrhe, kao \u0161to su: privla\u010denje \u0161to ve\u0107eg broja \u010ditatelja i posjetitelja na web stranice koje ih objavljuju, financijske koristi za odre\u0111ene ljude ili \u010dak zadovoljavanje odre\u0111enih socijalnih potreba razli\u010ditih ljudi ili dru\u0161tvenih grupa. Ipak, u ve\u0107ini slu\u010dajeva zanemaruje se \u010dinjenica negativnih psiholo\u0161kih u\u010dinaka koje ove \u201evijesti\u201c imaju na \u010ditatelje, efekti koji se mogu manifestirati u mnogim oblicima kao \u0161to su: pove\u0107ana razina anksioznosti, straha, pa \u010dak i nesigurnosti kod gra\u0111ana. Zapravo, efekti dezinformacija na ljudsko zdravlje opse\u017eno su prou\u010davani na polju kognitivne psihologije i zdravstvene komunikacije. Socijalni psiholozi<\/a> uspjeli su visoku razinu anksioznosti dovesti u vezu sa \u0161irenjem la\u017enih vijesti. Skupina istra\u017eiva\u010da provela je i neka druga relevantna istra\u017eivanja<\/a> o odnosu izme\u0111u razli\u010ditih oblika katastrofa\/nesre\u0107a koje ljudi mogu do\u017eivjeti (bilo vje\u0161ta\u010dke ili prirodne) i ogovaranja, \u0161pekulacija, pa \u010dak i la\u017enih vijesti. To je zbog \u010dinjenice da se u vremenima, kada prevladava ranije nepoznata pojava ili fenomen, ljudi uz veliku vjerojatnost oslanjaju na tra\u010deve, naga\u0111anja i predrasude<\/a> kao oblik tuma\u010denja ili obja\u0161njenja nepoznatog fenomena.<\/p>\n

Trenutno nema dovoljno publikacija od znanstvenog zna\u010daja u slu\u010daju Kosova, a koje bi mogle rasvijetliti vi\u0161edimenzionalnu uzro\u010dno-posljedi\u010dnu vezu izme\u0111u izlo\u017eenosti la\u017enim vijestima i dezinformacijama o pandemiji i mogu\u0107eg pove\u0107anja razine stresa ili drugih psiholo\u0161kih stanja. Kako god, prema empirijskoj studiji<\/a> koju su provela dva sociologa, utvr\u0111eno je da je kod 60,9 posto gra\u0111ana koji su sudjelovali u toj studiji pandemija izazvala strah, (45,7%) paniku, (34,8%) anksioznost, a u 76,3 posto socijalnu nesigurnost. Ta nesigurnost i panika, pa \u010dak i strah, razli\u010dito se manifestiraju na razli\u010ditim mjestima. Zbog nesigurnosti, ljudi su u Sjedinjenim Dr\u017eavama neobja\u0161njivo tr\u010dali u kupnju velike koli\u010dine toaletnog papira. Na Kosovu – posebno u prvom mjesecu pandemije – stvorio se dojam kako \u0107e ljudi ostati bez dovoljnih koli\u010dina osnovnih \u017eivotnih namirnica te su u panici kupovali velike rezerve bra\u0161na, ulja, \u0161e\u0107era i drugih proizvoda. Nema sumnje da su va\u017ean element \u0161irenja ove sveop\u0107e panike bile la\u017ene vijesti, vijesti izgra\u0111ene na poluistinama i dezinformacijama koje su se \u0161irile dru\u0161tvenim mre\u017eama. \u010cesto su \u017ertve ovih dezinformacija bile i konvencionalni mediji s puno iskustva i profesionalnim osobljem.<\/p>\n

Kako se informacije, \u0161pekulacije i strah mije\u0161aju i \u0161ire, postaje te\u0161ko prona\u0107i prave i klju\u010dne informacije o problemu. Obzirom na masovnu upotrebu dru\u0161tvenih medija na nacionalnom i globalnom nivou, takve situacije postaju vrlo opasne i potencijalno vrlo \u0161tetne za sve korisnike ove ogromne koli\u010dine informacija i, \u0161to je jo\u0161 opasnije, mije\u0161aju se s poluistinama i \u201ela\u017enim vijestima\u201c tako da su ljudi preoptere\u0107eni s vi\u0161e informacija nego \u0161to ih zapravo mogu \u201eobraditi\u201c.<\/p>\n

Prema jednoj studiji provedenoj na Sveu\u010dili\u0161tu u Kaliforniji<\/a>, nakon svakodnevnog izlaganja vijestima o ,,Covidu-19\u201d, ljudi \u0107e vjerojatnije do\u017eivjeti \u201eakutni stres\u201c i \u201esimptome depresije\u201c. Studija tako\u0111er zaklju\u010duje da su dugotrajna izlo\u017eenost pandemijskim vijestima i kontradiktorni podaci u kombinaciji sa \u201esekundarnim stresorima\u201c poput gubitka posla, smanjenja pla\u0107a ili nedostatka osnovnih potrep\u0161tina za normalan \u017eivot, elementi i faktori za razvoj simptoma mentalno-zdravstvenih problema.<\/p>\n

Prakti\u010dno, ve\u0107ina ovih informacija – posebno na Internetu, a da ne spominjemo neke portale – sadr\u017ei uznemiruju\u0107e \u0161pekulacije, teorije zavjere i neutemeljene izjave koje zbunjuju, dezorijentiraju i zastra\u0161uju gra\u0111ane izazivaju\u0107i anksioznost, paniku, stres, konfuziju, \u010dak i nedostatak koncentracije za suo\u010davanje sa svakodnevnim problemima. Zbog toga je va\u017eno da u slu\u010dajevima globalne pandemije, poput one s kojom se trenutno suo\u010davamo, imamo to\u010dno medijsko izvje\u0161tavanje i pravilno preno\u0161enje informacija o broju zara\u017eenih i smrtnih slu\u010dajeva te odgovorno informiranje o \u200b\u200bdoga\u0111ajima, uz po\u0161tivanje eti\u010dkog kodeksa i profesionalnih principa. S druge strane, gra\u0111ani bi trebali biti oprezni prilikom \u010ditanja razli\u010ditih medija i, istovremeno, razvijati vje\u0161tine potrebne za prepoznavanje potencijalno la\u017enih vijesti i dezinformacija.<\/p>\n

Tako\u0111er, smatram da bi javne ustanove, posebno one obrazovne, trebale biti anga\u017eirane u organiziranju specijaliziranih predavanja o va\u017enosti medijskog obrazovanja, posebno me\u0111u mladima i adolescentima. Sve ovo treba u\u010diniti kako bismo se \u201ecijepili\u201c protiv la\u017enih vijesti koje su sastavni i neizbje\u017eni dio na\u0161eg svakodnevnog \u017eivota, jer projektiranje straha, nesigurnosti i panike ima direktne i dugoro\u010dne posljedice na mentalno zdravlje svih nas.<\/p>\n

****<\/p>\n

*Violeta Zefi<\/strong><\/a> je doktorirala psihologiju na Univerzitetu Masaryk u Republici \u010ce\u0161koj. Trenutno je profesorica na UBT Collegeu na Kosovu i radi na savjetovanju i psiho-edukaciji osoba koje su zara\u017eene HIV-om. Njena glavna istra\u017eiva\u010dka interesovanja su mentalno zdravlje i stigma, odnos izme\u0111u stavova i pona\u0161anja, psihosocijalni aspekti zdravlja, te opasno pona\u0161anje kod adolescenata i mladih.<\/em><\/p>\n

Tekst je nastao u sklopu petog izdanja \u201cPri\u010da iz regije\u201d kojeg provode makedonska\u00a0Res Publica<\/a>\u00a0i\u00a0Institut za komunikacijske studije<\/a> iz Skoplja, u saradnji s partnerima iz Crne Gore (PCNEN<\/a>), Hrvatske (Lupiga.Com<\/a>), Kosova (Sbunker<\/a>), Srbije (Ne Davimo Beograd<\/a>), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba<\/a>) i Gr\u010dke (Macropolis<\/a>), u okviru projekta “Pove\u017ei ta\u010dke: pobolj\u0161ane politike kroz gra\u0111ansko u\u010de\u0161\u0107e”, uz podr\u0161ku britanske ambasade u Skoplju.<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Fokusiraju\u0107i se na prevladavanje virusa, podcijenili smo kako su pandemijska vremena utjecala na na\u0161e mentalno zdravlje. Borba za prepoznavanje istine u “clickbaitu” uzima svoj danak.<\/p>\n","protected":false},"author":3314,"featured_media":322762,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-322758","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322758","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3314"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=322758"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322758\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":322766,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322758\/revisions\/322766"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/322762"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=322758"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=322758"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=322758"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}