Transparentnost ministarstava nije unaprije\u0111ena u prvih 200 dana rada pojedinih resora. Obe\u0107anje sa po\u010detka mandata ove Vlade o zna\u010dajnoj promjeni politike transparentnosti na svim poljima jo\u0161 uvijek nije ispunjeno. Otvorenost i transparentnost je i dalje u domenu proizvoljnih postupaka starje\u0161ine organa, a ne jasnih politika dr\u017eave. Kju\u010dna preporuka Centra za demokratsku tranziciju (CDT) je da ministarstva moraju, ukoliko \u017eele i\u0107i ka ispunjenju obe\u0107anju datih poslanicima i gra\u0111anima, zna\u010dajno promijeniti odnos prema otvorenosti i transparentnosti i na sistematski na\u010din krenuti u njihovo pove\u0107anje.<\/p>\n
Analizirana ministarstva u Crnoj Gori prosje\u010dno ispunjavaju 57.9% kriterijuma otvorenosti. Najbolje rezultate ostvaruju ministarstva u S. Makedoniji sa 62%, dok ministarstva u Srbiji ispunjavaju 48.7% a u Bosni i Hercegovini 30.6% kriterijuma otvorenosti.<\/p>\n
Za potrebe istra\u017eivanja, po cjelokupnom broju parametara otvorenosti, analizirali smo samo ministarstva koja imaju kontinuitet u svom radu u prethodne tri godine.<\/p>\n
Ministarstvo odbrane ispunjava 65.59% kriterijuma otvorenosti, Ministarstvo unutra\u0161njih poslova 63.9%, Ministarstvo zdravlja 60.24%, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma 57.17%, Ministarstvo poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede 51.84%, Ministarstvo vanjskih poslova 48.88% kriterijuma otvorenosti.<\/p>\n
Kada je rije\u010d o novoformiranim minstarstvima, usljed nepostojanja istorijskih podataka o njihovom djelovanju, stepen njihove otvorenosti je mjeren na osnovu redukovanog broja parametara.<\/p>\n
Iako nam ovo metodolo\u0161ko ograni\u010denje ne dozvoljava da napravimo detaljnju analizu otvorenosti novih ministarstava, mo\u017eemo zaklju\u010diti da su Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, Ministarstvo kapitalnih investicija, Ministarstvo javne uprave, digitalnog dru\u0161tva i medija, ostvarili ne\u0161to bolji rezultat, dok u ovom po\u010detnom razvoju transparentnosti za njima zaostaju Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, Ministarstvo ekonomskog razvoja, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava.<\/p>\n
Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sprota i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nam nijesu dostavili podatke relavantne za ovo istra\u017eivanje \u0161to je praksa zbog koje smo godinama kritikovali i prethodnu vlast.<\/p>\n
Jo\u0161 uvijek imamo nezadovoljavaju\u0107u praksu po pitanju proaktivnog objavljivanja informacija koja su u posjedu ministarstava. Ovo se naro\u010dito odnosi na jedno od, tako\u0111e, va\u017enih obe\u0107anja nove vlasti da \u0107e zna\u010dajno pova\u0107ati transparentnost tro\u0161enja dr\u017eavnog novca. Finansijska transprentnost nije na zadovoljavaju\u0107em nivou iako postoje jasno propisane obaveze ministarstava u objavljivanju informacija o raspolaganju javnim novcem. I dalje ne postoji praksa redovnog objavljivanja osnovnih finansijskih dokumenata o planiranim i utro\u0161enim sredstvima, poput godi\u0161njih bud\u017eeta i finansijskih izvje\u0161taja, planova javnih nabavki, poziva, odluka i ugovora o javnim nabavkama.<\/p>\n
Princip otvorene javne uprave uklju\u010duje i rad na ostvarivanju saradnje sa javno\u0161\u0107u. Me\u0111utim, ministarstva i dalje ne planiraju komunikaciju i odnose sa javno\u0161\u0107u u okviru posebnih planskih dokumenata. CDT je i ranije preporu\u010divao da ministarstva izrade neku vrstu komunikacionih pravila ili strategija jer bi to unaprijedilo na\u010din ostvarivanja komunikacije sa medijima, organizacijama civilnog dru\u0161tva i u kona\u010dnom, gra\u0111anima. Iako su dru\u0161tvene mre\u017ee su postale neophodan kanal komunikacije, postoje ministarstva koja ih i dalje ne koriste u dovoljnoj meri za komunikaciju sa gra\u0111anima.<\/p>\n
Na zahtjev za slobodan pristup informacijama odgovorilo nam je sedam ministrstava, tri su dostavila odgovor van zakonskog roka, a dva ministarstva nijesu odgovorila. Po na\u0161im podacima, \u010detvrtina ministarstva ne objavljuje informacije kojima je po zahtjevu odobren pristup, \u010dijim bi objavljivanjem sprije\u010dili ponavljanje zahtjeva za istom, javno objavljenom informacijom.<\/p>\n
CDT \u0107e svim ministarstvima koja to budu \u017eeljela dostaviti konkretne podatke o stanju otvorenosti i transparentnosti i uputiti posebne preporuke za njihovo unapre\u0111enje.<\/p>\n
\u0160ta je indeks otvorenosti?<\/p>\n
CDT u saradnji sa nevladinim organizacijama iz regiona i uz podr\u0161ku Nacionalne zadu\u017ebine za demokratiju, vi\u0161e godina unazad razvija i objavljuje Indeks otvorenosti \u2013 analiti\u010dki instrument koji pru\u017ea vjerodostojnu sliku o tome koliko je izvr\u0161na vlast otvorena prema gra\u0111anima i dru\u0161tvu.<\/p>\n
Istra\u017eivanje\u00a0 je obuhvatilo ministarstva u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Otvorenost je mjerena na osnovu vi\u0161e od 50 metodolo\u0161ki zaokru\u017eenih indikatora.<\/p>\n
Prikupljali smo i analizirali podatke na osnovu pretra\u017eivanja internet stranica, pravnih propisa i drugih dokumenata i upitnika koji smo uputili ministarstvima i drugih izvora informisanja. Iako mjerenje i prikupljanje podataka nije obuhvatilo analizu novog sajta koji je bio u testnoj fazi, pozdravljamo ovaj korak naprijed kao va\u017ean preduslov pove\u0107anja transparentnosti. O\u010dekujemo da se u najkra\u0107em roku podaci sistematizuju i proaktivno objavljuju i da ovo ne bude samo tehni\u010dki nego i su\u0161tinski napredak.<\/p>\n
CDT \u0107e sve detalje istra\u017eivanja, zajedno sa rezultatima po pojedina\u010dnim parametrima koje smo koristili u istra\u017eivanju, u\u010diniti dostupnim na internet stranici https:\/\/otvoreneinstitucije.cdtmn.org\/.<\/p>\n
<\/p>\n
Biljana Papovi\u0107<\/p>\n
Zamjenica izvr\u0161nog direktora CDT-a<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Otvorenost i transparentnost je i dalje u domenu proizvoljnih postupaka starje\u0161ine organa, a ne jasnih politika dr\u017eave<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-322533","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322533","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=322533"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322533\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":322535,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322533\/revisions\/322535"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=322533"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=322533"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=322533"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}