Povodom Me\u0111unarodnog dana podr\u0161ke \u017ertavama torture, Akcija za ljudska prava objavljuje rezultate istra\u017eivanja koji ukazuju na to da je u Crnoj Gori kaznena politika za torturu neprihvatljivo blaga, tako da promovi\u0161e neka\u017enjivost za to te\u0161ko kr\u0161enje ljudskih prava suprotno me\u0111unarodnim standardima.<\/p>\n
To je zaklju\u010dak izvje\u0161taja \u201cKaznena politika u oblasti zabrane zlostavljanja u Crnoj Gori\u201d koji je nedavno objavio Beogradski centar za ljudska prava (BGC) uz podr\u0161ku Evropske Unije i Savjeta Evrope.<\/p>\n
U ovom izvje\u0161taju, \u010diji su autori Vladica Ili\u0107, pravnik BGC, Aleksandar Tre\u0161njev, sudija krivi\u010dnog odjeljenja Vi\u0161eg suda u Beogradu\u00a0 i Tea Gorjanc Prelevi\u0107, izvr\u0161na direktorica HRA, isti\u010de se i da niske kazne za mu\u010denje i drugo zlostavljanje u Crnoj Gori doprinose neadekvatnom sankcionisanju dok se u praksi dr\u017eavni slu\u017ebenici – u\u010dinioci ovih krivi\u010dnih djela neopravdano blago ka\u017enjavaju, suprotno medjunarodnim standardima.<\/p>\n
Kaznena politika sudova u Crnoj Gori u predmetima vo\u0111enim zbog krivi\u010dnih djela koja obuhvataju akte mu\u010denja, ne\u010dovje\u010dnog i poni\u017eavaju\u0107eg postupanja i ka\u017enjavanja je toliko blaga da prakti\u010dno dovodi do neka\u017enjivosti. U najve\u0107em broju analiziranih slu\u010dajeva izricane su uslovne osude, \u010dak i u slu\u010dajevima u kojima su dr\u017eavni slu\u017ebenici bili povratnici u vr\u0161enju ovih krivi\u010dnih dela.<\/p>\n
U Crnoj Gori je u periodu 2013\u20132018. godine za ova djela bilo okrivljeno 94 dr\u017eavnih slu\u017ebenika, a krivim je ogla\u0161eno njih 58. Od tih 58 slu\u017ebenih lica, efektivnom kaznom zatvora su ka\u017enjena samo \u0161estorica (skoro svaki deseti), pri \u010demu je najstro\u017ea kazna bila svega pet mjeseci zatvora, a sve drugo su bile uslovne osude, \u0161to je suprotno standardima utvr\u0111enim u praksi Evropskog suda za ljudska prava.<\/p>\n
<\/p>\n
Primjera radi, jedna kazna rada u javnom interesu i tri uslovne osude izre\u010dene su \u010detvorici pripadnika Interventne grupe Uprave policije koji su u Baru izvr\u0161ili krivi\u010dna djela mu\u010denja i te\u0161ke tjelesne povrede. Pora\u017eavaju\u0107e je \u0161to je kazna rada u javnom interesu izre\u010dena okrivljenom koji je prethodno \u010dak dva puta ka\u017enjavan za zlostavljanje uslovnom osudom. U tom slu\u010daju je sud utvrdio da su okrivljeni policijski slu\u017ebenici dva lica li\u0161ili slobode ispred jednog ugostiteljskog objekta, odveli ih na lokaciju u blizini \u017eeljezni\u010dke stanice i tamo tukli pesnicama, nogama i slu\u017ebenim palicama, a zatim ih pritvorili u prostorije policije gdje su nastavili da ih tuku sve dok jedan o\u0161te\u0107eni nije izgubio svijest, pa su ga okrivljeni onda polivali vodom. Drugi o\u0161te\u0107eni je od primljenih udaraca nekontrolisano vr\u0161io nu\u017edu u pantalone, dok su mu se okrivljeni smijali. Kod obje \u017ertve konstatovane su te\u0161ke tjelesne povrede u vidu potresa mozga, preloma nosnih kostiju, niza krvnih podliva na razli\u010ditim djelovima tijela, a jedan o\u0161te\u0107eni je imao i nagnje\u010denje bubrega pra\u0107eno mokrenjem krvi. Niko od osu\u0111enih nije priznao krivi\u010dno delo niti se pokajao zbog njegovog izvr\u0161enja.<\/p>\n
Crna Gora jo\u0161 nije primijenila preporuke Komiteta protiv torture iz 2014. godine da se upotpuni definicija mu\u010denja, propi\u0161u stro\u017eije kazne i obezbijedi da to krivi\u010dno djelo ne zastarjeva. Akcija za ljudska prava je ove izmjene predlo\u017eila ministru pravde i potpredsjedniku Vlade Du\u0161ku Markovi\u0107u prvi put u junu 2013. godine, a zatim ministru pravde Zoranu Pa\u017einu u avgustu 2016. godine, ministarstvu pravde u februaru 2017. godine, u skladu s programom javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivi\u010dnog zakonika i u martu 2021. godine Vladi Crne Gore u vezi programa rada Vlade za 2021. godinu, odgovaraju\u0107i tako na javni poziv Generalnog sekretarijata Vlade od 22. februara, me\u0111utim do ovih izmjena jo\u0161 uvijek nije do\u0161lo, niti ima najava da \u0107e do\u0107i.<\/p>\n
Na\u017ealost i poslije perioda obuhva\u0107enog izvje\u0161tajem u Crnoj Gori su donijete odluke kojima je mu\u010denje ka\u017enjavano uslovnim osudama suprotno me\u0111unarodnim standardima. Vi\u0161i sud u Podgorici je u septembru 2020. godine preina\u010dio presudu u pogledu kazne da bi uslovnim osudama kaznio desetoricu zatvorskih slu\u017ebenika pravosna\u017eno osu\u0111enih za mu\u010denje jedanaest zatvorenika u zatvoru (ZIKS) i time im, je prakti\u010dno, oprostio mu\u010denje. Sva desetorica stra\u017eara su pravosna\u017eno osu\u0111eni za mu\u010denje i nano\u0161enje te\u0161kih tjelesnih povreda jedanaestorici zatvorenika, pri \u010demu je, primjera radi, utvr\u0111eno da je jednom od zatvorenika (D. J), nanijeto \u010dak 46 udaraca. Ni jedan od okrivljenih zatvorskih slu\u017ebenika nikada nije bio udaljen od vr\u0161enja slu\u017ebe u ZIKS-u, protivno i Zakonu o radu i me\u0111unarodnim standardima i izri\u010ditim preporukama Evropskog komiteta za sprje\u010davanje mu\u010denja (CPT) Crnoj Gori. Vi\u0161i sud u Podgorici je tako\u0111e preina\u010dio kaznu zatvora na uslovnu osudu dvojici stra\u017eara osu\u0111enih za mu\u010denje zatvorenika M.K.<\/p>\n
Pored preporuka u oblasti zakonodavnog okvira, ovaj izvje\u0161taj sadr\u017ei i preporuke za unaprje\u0111enje sudske prakse, a konkretno da se kroz obuku svih postupaju\u0107ih sudija i dr\u017eavnih tu\u017eilaca obezbijedi primjena me\u0111unarodnih standarda ljudskih prava koji zahtijevaju uzimanje u obzir raznovrsnih ote\u017eavaju\u0107ih okolnosti, a ne samo ranije osu\u0111ivanosti; zabranjuju izricanje uslovnih osuda u slu\u010daju umi\u0161ljajnog vr\u0161enja djela mu\u010denja i drugih oblika zlostavljanja od strane slu\u017ebenih lica; zahtijevaju izricanje kazni koje odgovaraju te\u0161koj prirodi ovih djela i da slu\u017ebenim licima, kod kojih se utvrdi umi\u0161ljajna odgovornost za djela mu\u010denja i drugih oblika zlostavljanja, bude onemogu\u0107eno da nastave da obavljaju slu\u017ebene du\u017enosti u organima javne vlasti. Pored toga, neophodno je da Skup\u0161tina, odnosno predsjednik Crne Gore, koji su nadle\u017eni za davanje amnestije i pomilovanja, imaju u vidu da me\u0111unarodni standardi zabranjuju i amnestiranje i pomilovanje dr\u017eavnih slu\u017ebenika osu\u0111enih za umi\u0161ljajna krivi\u010dna djela mu\u010denja i drugih oblika zlostavljanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U Crnoj Gori je kaznena politika za torturu neprihvatljivo blaga, tako da promovi\u0161e neka\u017enjivost za to te\u0161ko kr\u0161enje ljudskih prava suprotno me\u0111unarodnim standardima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283016,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-322486","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322486","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=322486"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322486\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":322487,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322486\/revisions\/322487"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=322486"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=322486"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=322486"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}