{"id":322429,"date":"2021-06-25T12:08:40","date_gmt":"2021-06-25T10:08:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=322429"},"modified":"2021-06-25T12:15:13","modified_gmt":"2021-06-25T10:15:13","slug":"alternativne-cinjenice-i-teorije-zavjere-u-vremenu-pandemije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/06\/25\/alternativne-cinjenice-i-teorije-zavjere-u-vremenu-pandemije\/","title":{"rendered":"Alternativne \u010dinjenice i teorije zavjere u vremenu pandemije"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Vuk Vu\u010deti\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"Na konferenciji za novinare nakon inauguracije tada\u0161njeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, portparol Bijele Ku\u0107e Sean Spicer je izjavio, izme\u0111u ostalog, da se radi o \u201cnajposje\u0107enijoj inauguracija u istoriji SAD-a<\/a>\u201d. Brzo je uslijedila reakcija gotovo svih medija koji su prona\u0161li fotografije sa ranijih inauguracija i shvatili da je portparol Spajser u najmanju ruku pretjerao sa ocjenom i da se uop\u0161te ne radi o najposje\u0107enijoj inauguraciji ikada ve\u0107 naprotiv. Ubrzo, novinar NBC-a suo\u010dio je tada\u0161nju savjetnicu predsjednika SAD-a Kellyanne Conway sa ovim saznanjima \u0161to je ona odbacila obja\u0161njavaju\u0107i da je Spajser ponudio \u201calternativne \u010dinjenice<\/a>\u201d o inauguraciji.\u00a0 Od tog trenutka (januar 2017.godine) ovaj termin postaje apsolutni \u201cbuzzword\u201d i u su\u0161tini otvara jedno novo dru\u0161tveno politi\u010dko poglavlje odnosa prema \u010dinjenicama, istini, i stvarnosti u naj\u0161irem smislu.<\/p>\n

Alternativne \u010dinjenice u eri post istine <\/strong><\/h2>\n

Nova era u kojoj su alternativne \u010dinjenice zamjenile stvarne dokaze, se zove post istina<\/a>, pri \u010demu interpretacije, emocije, uvjerenja imaju sna\u017eniji uticaj na dono\u0161enje odluka od \u010dinjenica i dokaza. Postistina je era u kojoj glavni dru\u0161tveno politi\u010dki akteri nastoje uvjeriti javnost da vjeruje njima, svojim liderima, a ne \u010dinjenicama i dokazima, \u0161to se mo\u017ee uporediti sa situacijom u kojoj se od sagovornika zahtijeva da vjeruju vi\u0161e njima nego svojim o\u010dima. Koncept postistine se mo\u017ee povezati sa onim \u0161to je \u010duveni ameri\u010dki komi\u010dar i televizijski voditelj Stephen Colbert prije vi\u0161e od deset godina nazvao konceptom \u201cistinitosti<\/a>\u201d (truthiness<\/em>). Pod konceptom \u201cistinitosti\u201d on je na komi\u010dan ali kriti\u010dki izo\u0161tren na\u010din poku\u0161ao da objasni opasnost od toga da \u201cljudi ne razmi\u0161ljaju glavom nego razumiju srcem\u201d.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, ljudi prihvataju i pozitivno reaguju na informacije zbog toga \u0161to izazivaju odre\u0111ene emocije i osje\u0107anja, a ne zato \u0161to su potkrijepljene stvarnim dokazima. Dakle, u prvom planu je \u0161ta ljudi osje\u0107aju da je ta\u010dno, a ne \u0161ta zapravo jeste ta\u010dno. U tom smislu se mo\u017ee re\u0107i da je era post istine, koju je Colbert najavio svojevrsna dru\u0161tveno politi\u010dka situacija u kojoj su ljudi skloni vjerovati la\u017enim vijestima, alternativnim \u010dinjenicama i drugim oblicima dezinformacija, jer im to iz razli\u010ditih razloga mo\u017ee pri\u010dinjavati zadovoljstvo i lak\u0161e razumijevanje stvarnosti u kojoj \u017eive.\"\"<\/p>\n

Terminom alternativne \u010dinjenice se zapravo nastoji objasniti da \u010dinjenice nemaju univerzalna zna\u010denja ve\u0107 da je njihovo zna\u010denje uvijek povezano sa kontekstom, tj. da u zavisnosti od konteksta i ugla gledanja \u010dinjenice mogu biti razli\u010dito interpretirane odnosno imati razli\u010dita zna\u010denja. Zbog toga se kako autorice Tur\u010dilo i Buljuba\u0161i\u0107 navode, alternativne \u010dinjenice mogu definisati kao oblik manipulacije, koji se ogleda u selekciji, uokviravanju i kontekstualizaciji informacija u skladu sa interesima drugih, naj\u010de\u0161\u0107e politi\u010dkih aktera. U tom smislu alternativne \u010dinjenice su zapravo, \u010dinjenice \u201euokvirene<\/a>\u201d u odre\u0111eni kontekst ili iznesene tek parcijalno kako bi se javnost dezavuisala i kod nje proizvela odre\u0111ena reakcija. Dakle, alternativnim \u010dinjenicama kao da se kreira neka, uslovno re\u010deno, alternativna stvarnost u kojoj vrijede pravila koja su sa druge strane racionalnosti, \u010dinjeni\u010dnosti i istinitosti.<\/p>\n

Jedan od na\u010dina definisanja alternativnih \u010dinjenica jeste da se mogu odnositi na ne\u0161to \u0161to ima potencijal da bude istinito, ali ne mora. Ovdje se mogu svrstati razli\u010dite informacije i tvrdnje koje mogu biti ta\u010dne odnosno postoji odre\u0111ena vjerovatno\u0107a kao i odre\u0111eni dokazi da su ta\u010dne, ali u isto vrijeme i ne moraju to biti. Preciznije, ako su tvrdnja i njena negacija podjednako opravdani tj. postoje jednako valjani razlozi ili jednako sna\u017eni dokazi u prilog bilo kojoj od ove dvije mogu\u0107nosti, onda se ovakve tvrdnje mogu shvatiti kao alternativne \u010dinjenice<\/a>. U ovom kontekstu se mogu posmatrati razne teorije zavjere za koje ne postoje valjani dokazi, ali koje mogu, pod uslovom da se odre\u0111ene pretpostavke ispostave kao ta\u010dne, biti uzete u razmatranje.<\/p>\n

Alterantivne \u010dinjenice kao teorije zavjere u pandemiji virusa korona <\/strong><\/h2>\n

Sve teorije zavjere<\/a> imaju vrlo jednostavne premise na osnovu kojih funkcioni\u0161u. U osnovi svake teorije zavjere je podjela svijeta na dobro i zlo. Zatim, svaku teoriju zavjere uglavnom karakteri\u0161e postojanje nekog tajnog plana, koji sprovodi neka grupa. Tako\u0111e tu su uvijek i odre\u0111eni \u201edokazi\u201d kojima se nastoji potvrditi postoje\u0107a teorija, koji su po pravilu pra\u0107eni paranoi\u010dnim tvrdnjama da se ni\u0161ta ne doga\u0111a bez razloga i da ne postoje slu\u010dajnosti, odnosno da ni\u0161ta nije onako kako se \u010dini i da je sve povezano.\u00a0 Jednom kad se uvrije\u017ee, teorije zavjere mogu se brzo \u0161iriti. Te\u0161ko ih je opovrgnuti jer se svakoga ko to poku\u0161a smatra sudionikom zavjere. Problem je \u0161to se ove teorije vrlo brzo \u0161ire, naj\u010de\u0161\u0107e putem dru\u0161tvenih mre\u017ea ali i zatvorenih grupa na nekim platformama kao \u0161to je viber i sl.<\/p>\n

Teorije zavjere ne predstavljaju nikakvu novost. Neke od \u201cnajzanimljvijih\u201d koje su i danas prisutne na dnevnom redu se ti\u010du doga\u0111aja kao \u0161to su teroristi\u010dki napadi 11. septembra u Njujojrku, atentat na predsjednika SAD-a Johna Kennedyja, slijetanje na Mjesec i sl. \u010cini se da svi va\u017eni doga\u0111aji otvaraju vrata i raznim teorijama zavjere kako bi se otkrilo \u0161ta je to u njihovoj pozadini. Pandemija virusa korona je tako\u0111e poslu\u017eila kao sjajan poligon za razvoj i \u0161irenje razli\u010ditih teorija zavjere.<\/p>\n

\"\"Naj\u010de\u0161\u0107e teorije<\/a> su bile te da je Kineska\u00a0vlada napravila\u00a0koronavirus\u00a0u laboratoriji; da je farmaceutska\u00a0 industrija \u00a0uklju\u010dena u \u00a0\u0161irenje koronavirusa; da postoji veza izme\u0111u 5G tehnologije i koronavirusa; da je vojska SAD razvila virus korona kao biolo\u0161ko oru\u017eje; da Bil Gejts koristi korona virus da bi \u201eprogurao\u201c vakcinu s mikro\u010dipom kojim se mogu pratiti\u00a0ljudi; kao i da je koronavirus\u00a0 \u201epobjegao\u201c \u00a0iz \u00a0 laboratorije \u00a0u \u00a0Vuhanu.<\/p>\n

Kao i sam virus, teorije zavjere opstaju i prenose se putem doma\u0107ina. Popularni i uticajni doma\u0107ini kao \u0161to su politi\u010dari i\/ili druge slavne osobe, mogu svojim aktivnostima potencijalno zaraziti milione drugih. U tom smislu biv\u0161i predsjednik SAD-a Donald Trump je nerijetko znao nazvati virus korona \u201eobi\u010dnim gripom\u201c koji \u0107e \u201enestati tokom ljeta\u201c i sl. Ipak ono \u0161to ga mo\u017ee svrstati me\u0111u one koji prenose zarazu teorije zavjera je tvit iz marta 2020. godine u kojem naziva virus korona \u2013 Kineskim virusom<\/a>. Ovakvim tvitom je data podr\u0161ka teorijama o tome da su Kinezi krivi za nastanak korona virusa, a u isto vrijeme je pokrenuo lavinu komentara usmjerenih protiv Kineza na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n

Sli\u010dno kao Donald Trump i dva ameri\u010dka senatora su doprinosila \u0161irenju razli\u010ditih teorija o virusu korona. Senator Rand Paul, republikanac iz Kentuckyja, je izjavio da se ne\u0107e vakcinisati jer se prethodno oporavio od korone. Tako\u0111e, on je sugerisao da je prirodni imunitet efikasniji od vakcine<\/a>. Osim politi\u010dara koji su na ovaj na\u010din doprinosili \u0161irenju razli\u010ditih oblika teorija zavjere vezanih za virus korona, to su radile I poznate li\u010dnosti iz svijeta \u0161ou biznisa. Jedna od najve\u0107ih ikona pop muzike u SAD-u Madona je na svom instagram nalogu objavila video<\/a> sa komentarom da vakcina protiv korone postoje ve\u0107 neko vrijeme, ali da se namjerno krije od obi\u010dnih ljudi kako bi ih se lak\u0161e kontrolisalo, te kako bi bogati mogli dodatno da se obogate.<\/p>\n

\u0160irenje teorija zavjere na doma\u0107i na\u010din<\/strong><\/h2>\n

Ni prostor Zapadnog Balkana nije ostao imun na razli\u010dite oblike dezinformacija, la\u017enih vijesti, alternativnih \u010dinjenica i teorija zavjere koje su povezane sa virusom korona. Na po\u010detku pandemije pulmolog Branimir Nestorovi\u0107 je javnost Srbije uvjeravao da je korona virus \u201enajsmje\u0161nija gripa<\/a>\u201c,\u00a0 te\u00a0 da \u017eene mogu slobodno\u00a0 da idu u \u201e\u0161oping ture u Milano<\/a>\u201c. S obzirom da su izjave nastale 26. februara 2020. godine, dakle na samom po\u010detku \u0161irenja virusa korona, mo\u017ee se re\u0107i da su one bile plod nedovoljne informisanosti. Problemati\u010dno i zabrinjavaju\u0107e je nedostatak ozbiljnosti i odgovornosti kada se u javnost izlazi sa informacijama koje se direktno ti\u010du zdravlja ljudi. Sli\u010dnu gre\u0161ku \u201eu koracima\u201c napravio je Ivica Da\u010di\u0107 tada\u0161nji ministar vanjskih poslova Srbije koji je 28. februara 2020. godine izjavio da nije isklju\u010deno da je pandemija virusa korona \u201edeo jednog specijalnog rata protiv Kine<\/a>\u201c.<\/p>\n

Ovakve izjave se u najmanju ruku mogu smjestiti u red neprovjerenih alternativnih \u010dinjenica, a \u0161ire posmatrano u red teorija zavjere. Osim toga, jedna od istaknutih teoreti\u010darki zavjera koja je dobila veliki medijski prostor ne samo po emisijama na opskurnim youtube kanalima nego i na televizijama sa nacionalnom frekvencijom u Srbiji je klini\u010dka psihologinja Mila Ale\u010dkovi\u0107<\/a>. Ona je poznata po svojim teorijama da se pandemija koristi kako bi se uvele \u201eeksperimentalne mere\u201c, koje imaju za cilj \u201eporobljavanje ljudi\u201c da bi se mali broj \u201eglobalista\u201c obogatio.<\/p>\n

Kao i na Zapadu, osim zvani\u010dnih politi\u010dara i javnih li\u010dnosti iz struke, problem \u0161irenja razli\u010ditih oblika dezinformacija i neprovjerenih informacija postaje ve\u0107i kada se uklju\u010de popularne zvijezde iz svijeta zabave i sporta. U tom smislu je i izjava folk pjeva\u010dice Nade Top\u010dagi\u0107<\/a> da se korona mo\u017ee lije\u010diti rakijom i bijelim lukom, a i teniserski broj jedan u svijetu Novak \u0110okovi\u0107 je ponudio svima svojih deset savjeta kako se boriti protiv virusa korona<\/a>. Hrvatski fudbaler Dejan Lovren se putem dru\u0161tvnih mre\u017ea pridru\u017eio talasu negativnih komenatara usmjerenih protiv Bila Gejtsa, koji se \u00a0smatra jednim od najodgovornijih za nastanak i \u0161irenje virusa korona. Lovren je na svom instagramu napisao \u201eBille, igra je zavr\u0161ena, ljudi nisu slijepi<\/a>\u201c.<\/p>\n

Dru\u0161tvene mre\u017ee su svakako jedan od najefikasnijih platformi za \u0161irenje razli\u010ditih oblika dezinformacija. U tom kontekstu u BiH je na facebook-u pet mjeseci bila aktivna grupa \u201eQ-Anon Bosna i Hercegovina\u201c koja je ukinuta u oktobru 2020. godine<\/a>. Ova grupa je predstavljala dio \u0161ireg pokreta \u201eQ-Anon\u201c koji se oformio 2017. godine u SAD-u i koji su slijedili zajedni\u010dki moto #wwg1wga (Where We Go One We Go All \u2013 Gdje ide jedan, idemo svi). Su\u0161tina ovog pokreta koji je svoju ekspanziju do\u017eivio na dru\u0161tvenim platformama jeste \u0161irenje razli\u010ditih oblika dezinformacija, la\u017enih vijesti i teorija zavjere.<\/p>\n

U toj grupi su se, izme\u0111u ostalih, mogle na\u0107i tvrdnje<\/a> da: Koronavirus ne postoji, nego je izmi\u0161ljen; ako i postoji, stvoren je u laboratoriju. Svaki roditelj je du\u017ean da za\u0161titi svoje dijete od prisilne vakcinacije. Uvo\u0111enje 5G tehnologije \u0107e donijeti nepopravljive posljedice za sve \u017eivo na Zemlji. U Sjevernoj Makedoniji je sve popularnije proslije\u0111ivanje dezinformacija <\/em>slanjem li\u010dnih poruka<\/a>, vjerovatno putem platformi kao \u0161to su Messenger, Viber, WhatsApp i sl. Ovo je efikasan na\u010din \u0161irenja dezinformacija s obzirom da se te\u0161ko mogu otkriti. Tako\u0111e zanimljivo je da se kao efikasne metode za izbjegavanje otkrivanja dezinformacija je slanje screenshot-ova ali i namjerno mje\u0161anje \u0107irilice i latinice kako bi se zamaskirao trag. <\/em><\/p>\n

Me\u0111utim osim ovih, uslovno re\u010deno, izolovanih primjera koji svakako mogu ilustrovati odre\u0111ene trendove vrlo va\u017eno je ista\u0107i i podatke iz istra\u017eivanja \u201eSumnjivi virus: Zavere i COVID-19 na Balkanu<\/a>\u201d koje je sprovela Savjetodavna grupa za javnu politiku: Balkan u Evropi (BiEPAG) 2020. godine, o popularnosti razli\u010ditih teorija zavjera na prostoru Zapadanog Balkana. Istra\u017eivanje pokazuju da skoro 80% ispitanika vjeruje, u velikoj mjeri ili djelimi\u010dno u neku od teorija zavjere u vezi sa korona virusom. Ovo istra\u017eivanje pokazuje da je u Albaniji najve\u0107i procenat ljudi koji vjeruje teorijama zavjere. Najpopularnije su one teorije koje odgovornost pripisuju Kini, ali \u010dak i kada je re\u010d o povezanosti s Bilom Gejtsom, 43% stanovni\u0161tva smatra da je ona u velikoj ili barem nekoj meri istinita.<\/p>\n

Kriti\u010dko promi\u0161ljanje kao vakcina za teorije zavjere<\/strong><\/h2>\n

Nije nimalo jednostavno sna\u0107i se u moru razli\u010ditih oblika dezinofrmacija, teorija zavjere, la\u017enih vijesti, alternativnih \u010dinjenica. S obzirom da uglavnom ne postoje nikakva sistemska rje\u0161enja koja bi pojedincima pomogla u cilju bolje orjentacije u zaglu\u0161uje\u0107m digitalnom prostoru, va\u017eno je poku\u0161ati samostalno razvijati vje\u0161tine i kompetencije koje su potrebne u tom smislu. U kontekstu verifikacije sadr\u017eaja jedan od najva\u017enijih koraka jeste provjera izvora informacije. U tom smislu va\u017eno je znati dati odgovor na pitanje da li je odre\u0111eni izvor pouzdan i renomiran.<\/p>\n

Jedan od va\u017enih preduslova koji odre\u0111eni portal treba da ispuni kako bi uop\u0161te mogao biti uzet kao relevantan izvor informacija jeste postojanje impresuma, odnosno rubrike u okviru koje su sadr\u017eani podaci o vlasni\u010dkoj\/uredni\u010dkoj strukturi I osnovni kontakt podaci. Tako\u0111e jedan od va\u017enih aspekata provjere vjerodostojnosti izvora jeste svakako domen koji se koristi. Nerijetko se zna desiti da neki la\u017eni portali nastoje da kopiraju postoje\u0107e informativne portale koriste\u0107i sli\u010dan domen, na koji prosje\u010dni \u010ditaoci uglavnom ne obra\u0107aju pa\u017enju. Recimo umjesto domena \u201ccnn.com\u201d mo\u017ee da stoji \u201ccnn.com.co\u201d ili \u201ccnn.website\u201d, \u0161to ve\u0107 mo\u017ee sugerisati odre\u0111ene nepravilnosti. Zatim treba provjeriti da li taj izvor citiraju i drugi mediji.<\/p>\n

Za svaki slu\u010daj provjeriti da li su postoje\u0107i sajtovi za fact checking<\/em> (kao \u0161to je recimo snopes.com) ve\u0107 na neki na\u010din obradili temu. Drugi korak je provjeriti autora, odnosno provjeriti da li autor ima kvalifikacije i iskustvo u navedenom podru\u010dju, te da li se u tekstu koriste provjerljive \u010dinjenice i dokazi\u00a0 iz nau\u010dnih ili akademskih istra\u017eivanja. Osim toga va\u017eno je provjeriti da li je autor ili sagovornik samoprogla\u0161eni stru\u010dnjak, ili je povezan sa nekom organizacijom. Kona\u010dno tre\u0107i korak, koji nije nezna\u010dajan je provjeriti stil i ton kojim je tekst napisan. Obi\u010dno su razli\u010diti oblici dezinformacija i teorija zavjere pisane u senzacionalisiti\u010dkom stilu.<\/p>\n

Kona\u010dno, uz ova tri koraka, potrebno je konstantno razvijati kriti\u010dku o\u0161tricu, stiicati znanja o tome na koji na\u010din masovni mediji ali I digitalne platforme funkcioni\u0161u, na koje na\u010dine se \u0161ire razli\u010diti oblici dezinformacija i koji interesi stoje iza takvih aktivnosti. Ovi sitni koraci za \u010dovje\u010danstvo su, \u010dini se veliki za svakog pojedinca, i u nekom kona\u010dnom zbiru mogu doprinijeti dekontaminaciji javnog online prostora.<\/p>\n

\n

Tekst je nastao u sklopu izdanja \u201c<\/strong><\/em>Pri\u010da iz regiona<\/em><\/strong><\/a>\u201d kojeg provode makedonska\u00a0<\/strong><\/em>Res Publica<\/strong><\/em><\/a>\u00a0i\u00a0<\/strong><\/em>Institut za komunikacijske studije<\/strong><\/em><\/a>, u suradnji s partnerima iz Crne Gore (<\/strong><\/em>PCNEN<\/strong><\/em><\/a>), Hrvatske (<\/strong><\/em>Lupiga<\/strong><\/em><\/a>), Kosova (<\/strong><\/em>Sbunker<\/strong><\/em><\/a>), Srbije (<\/strong><\/em>Ne Davimo Beograd<\/strong><\/em><\/a>), Bosne i Hercegovine (<\/strong><\/em>Analiziraj.ba<\/strong><\/em><\/a>), i Gr\u010dke (<\/strong><\/em>Macropolis<\/strong><\/em><\/a>), u okviru projekta “Pove\u017ei to\u010dke: pobolj\u0161ane politike kroz gra\u0111ansko u\u010de\u0161\u0107e” uz podr\u0161ku britanske ambasade u Skoplju.
\n<\/strong><\/em><\/p>\n

***
\n<\/strong><\/em><\/h2>\n

Dr Vuk Vu\u010deti\u0107 <\/strong>ro\u0111en je u Sarajevu 1987. godine. Diplomirao je 2010. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Isto\u010dnom Sarajevu, na Katedri za novinarstvo. Zavr\u0161io je master studije komunikologije 2013. godine na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Sarajevu. Tema master rada je bila \u201ePoliti\u010dki spektakl kao medijski fenomen \u2013 primjer BiH\u201c. U 2018. godini odbranio je doktorsku disertaciju na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Sarajevu na temu \u201eKontroverze medijatizacije politike u savremenoj Bosni i Hercegovini.\u201c Od 2011. godine stalno je zaposlen\u00a0 na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Isto\u010dnom Sarajevu na Katedri za novinarstvo. U\u010destvovao je na vi\u0161e nau\u010dnih konferencija u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Njegova sfera intereosvanja su: masovno komuniciranje, politi\u010dka komunikacija, javno mnjenje, novi mediji i dru\u0161tvene mre\u017ee, mediji i politika.<\/em><\/p>\n

\n<\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sve teorije zavjere imaju vrlo jednostavne premise na osnovu kojih funkcioni\u0161u. U osnovi svake teorije zavjere je podjela svijeta na dobro i zlo. Te\u0161ko ih je opovrgnuti jer se svakoga ko to poku\u0161a smatra sudionikom zavjere. Problem je \u0161to se ove teorije vrlo brzo \u0161ire, naj\u010de\u0161\u0107e putem dru\u0161tvenih mre\u017ea ali i zatvorenih grupa na nekim platformama kao \u0161to je Viber i sl. <\/p>\n","protected":false},"author":3314,"featured_media":288691,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-322429","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322429","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3314"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=322429"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322429\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":322440,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322429\/revisions\/322440"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/288691"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=322429"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=322429"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=322429"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}