{"id":322343,"date":"2021-06-24T07:49:31","date_gmt":"2021-06-24T05:49:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=322343"},"modified":"2021-06-24T07:49:31","modified_gmt":"2021-06-24T05:49:31","slug":"misterij-civilnog-drustva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/06\/24\/misterij-civilnog-drustva\/","title":{"rendered":"Misterij civilnog dru\u0161tva"},"content":{"rendered":"

Autor: Josip Brkovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Negativna kampanja Domovinskog pokreta na posljednjim lokalnim izborima \u017eeljela je prikazati rad udruga u civilnom sektoru kao paravan za izvla\u010denje osobne financijske koristi. Pritom se pokazalo da velik dio javnosti nije informiran o tome \u0161to je uop\u0107e uloga civilnog sektora, ali ni o njegovom najve\u0107em i uvijek goru\u0107em problemu: manjku stabilnih izvora financija.<\/p>\n

Predizborne kampanje na posljednjim lokalnim izborima u Hrvatskoj o\u010dekivano su u centar politi\u010dke komunikacije stavile civilno dru\u0161tvo, a poglavito pitanja njegovog financiranja. O\u010dekivano jer je predizborna projekcija ispravno dala prednost zeleno-lijevoj opciji koja je politi\u010dki stasala u civilnom sektoru, pa se retorika desnice stoga predvidljivo fokusirala na njihove osobne i institucionalne povijesti. Negativna kampanja Domovinskog pokreta (DP) tako\u0111er je pokazala da velik dio javnosti kao ni sam DP (jo\u0161 uvijek) nemaju razumijevanje o tome \u0161to civilni sektor\/civilno dru\u0161tvo uop\u0107e jest, a posljedi\u010dno jo\u0161 manje o tome na koji na\u010din funkcionira rad u tom sektoru ili njegovo financiranje op\u0107enito.<\/p>\n

Op\u0107e javno nepoznavanje civilnog sektora stvorilo je plodno tlo za cijeli niz predizbornih manipulacija kojima je DP prili\u010dno uspje\u0161no ostvario cilj dizanja vlastitog rejtinga me\u0111u postoje\u0107im glasa\u010dima desnice. Senzacionaliziranje javno dostupnih podataka o poslovanju udruga civilnog dru\u0161tva imalo je za cilj prikazati rad udruga kao paravan za izvla\u010denje osobne financijske koristi, pri \u010demu se dobivanje nacionalnih i europskih sredstava izjedna\u010davalo s ilegalnim \u201cizvla\u010denjem\u201d novca iz javnih izvora. Sustavnim laganjem DP je tako doveo u sumnju funkcioniranje cijelog sustava civilnog dru\u0161tva, a to je problem koji \u0107e vjerojatno sve vi\u0161e dolaziti do izra\u017eaja u budu\u0107nosti. To nam mogu potvrditi iskustva civilnog dru\u0161tva u nekim drugim zemljama u okru\u017eenju, primjerice u Ma\u0111arskoj gdje je porastom desnog populizma drasti\u010dno su\u017een prostor djelovanja civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n

Civilni sektor kao nepoznanica<\/h2>\n

Premda nekome s iskustvom rada u civilnom sektoru ovakve optu\u017ebe zvu\u010de smije\u0161no i besmisleno, one imaju drasti\u010dne posljedice jer ra\u010dunaju na op\u0107e nepoznavanje onoga \u0161to civilno dru\u0161tvo jest. Stoga je pred organizacije civilnog dru\u0161tva (OCD) i njihove donatore stavljen te\u017eak zadatak demistificiranja vlastitog rada u o\u010dima javnosti. Taj zadatak, iako sada tek privremeno u centru interesa javnosti, nipo\u0161to nije novi imperativ. Svaka OCD, koja za to ima mogu\u0107nosti, bavi se i odnosima s javno\u0161\u0107u jer im je jedna od temeljnih zada\u0107a artikuliranje javnih interesa i njihovo zastupanje u medijima. Civilno dru\u0161tvo tako\u0111er je jedan od temeljnih sektora liberalne demokracije pa ga je kao takvog potrebno pribli\u017eiti\/objasniti javnosti jednako kao i dr\u017eavni ili privatni sektor.<\/p>\n

Druga je vrsta problema u tome da se zapravo ni jedan od tri temeljna sektora liberalne demokracije sustavno ne obja\u0161njava javnosti, niti se dovoljno sustavno preispituje i promi\u0161lja kroz postoje\u0107i obrazovni sustav. Izazov obja\u0161njavanja i pribli\u017eavanja rada civilnog dru\u0161tva u cjelini ne bi trebalo biti pitanje unutarnjih kapaciteta pojedinih OCD-a, ve\u0107 sustava koji takve organizacije podr\u017eava. Prije svega, odgovornost za nesmetano funkcioniranje sustava civilnog dru\u0161tva trebale bi osiguravati javne organizacije koje njegov rad zakonski reguliraju i podr\u017eavaju. U Hrvatskoj su to Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ured za udruge Vlade RH, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog dru\u0161tva i cijeli niz specijaliziranih dr\u017eavnih agencija pod raznim ministarstvima koje prate, kontroliraju i podr\u017eavaju rad OCD-a prema temama kojima se ove bave. Predizbornu retoriku desnice mo\u017ee se tako promatrati i kao priliku za pojednostavljivanje odnosa dr\u017eave i civilnog sektora \u2013 odnosa koji se, na \u0161tetu civilnog dru\u0161tva, s vremenom samo komplicira kroz nemilosrdne i nerazumne zahtjeve (naj\u010de\u0161\u0107e u obliku odgo\u0111enih natje\u010daja, administrativnog nasilja ili nerazumnih pravila) regulatornih tijela prema korisnicima iz redova civilnog dru\u0161tva. Sve to rezultira propadanjem prvenstveno malih i lokalnih organizacija te predstavlja stalni izvor napetosti i nesigurnosti \u010dak i za one najuspje\u0161nije koje se ve\u0107im dijelom financiraju direktno iz EU natje\u010daja.<\/p>\n

Projektizacija rada<\/h2>\n

Unato\u010d bombasti\u010dnim iznosima koje spominje desnica, a koji (besmisleno) zbrojeni prosje\u010dnoj osobi zvu\u010de nadrealno visoko, najve\u0107i i uvijek goru\u0107i problem civilnog dru\u0161tva u Hrvatskoj je manjak stabilnih izvora financiranja, a posljedi\u010dno i nemogu\u0107nost osiguravanja trajnog i sigurnog zaposlenja za ljude koji u njima rade. Civilni sektor gotovo u potpunosti po\u010diva na ljudskim kapacitetima \u010dija kreativnost i entuzijazam nisu neiscrpni pa stoga i ne mogu zauvijek nadokna\u0111ivati manjak materijalne sigurnosti kojoj je velika ve\u0107ina radnika\/ca u tom sektoru izlo\u017eena. Dominantni izvori financiranja OCD-a su projekti. Op\u0107a projektizacija rada u sebi skriva cijeli niz opasnosti po sigurnost radnika\/ca. \u010cak i za one koji imaju sre\u0107u biti na ugovoru o radu, kakva-takva sigurnost zaposlenja prote\u017ee se samo do datuma zavr\u0161etka projekta. Rad na projektnim prijavama u pravilu spada u nepla\u0107eni rad, \u010dak i u situacijama kada projekt ostvari financiranje. Udruge ne mogu unaprijed planirati svoje poslovanje jer ne znaju sa sigurno\u0161\u0107u kad \u0107e biti otvoreni natje\u010daji za projekte te ho\u0107e li zadovoljiti promjenjive, ali rigorozne kriterije natjecanja u iznimno kratkim rokovima. Ove prakti\u010dne posljedice projektnog na\u010dina rada pokazatelj su \u0161irih strukturnih kretanja koja nadilaze i samo civilno dru\u0161tvo u kontinentalnim okvirima. Natjecanje projektnim prijedlozima na tr\u017ei\u0161tu europskih i nacionalnih natje\u010daja ulazak je kapitalisti\u010dke logike u sferu civilnog dru\u0161tva gdje se, umjesto solidarno\u0161\u0107u, sustav tobo\u017ee oja\u010dava konkurencijom.<\/p>\n

Tako organiziran sustav rezultira raspadanjem djelovanja na partikularne teme i inicijative te efektivno sprje\u010dava artikulaciju i borbu protiv \u0161irih, osobito klasnih problema. Civilno dru\u0161tvo u Hrvatskoj uglavnom djeluje unutar ljudskoprava\u0161kog okvira koji se odnosi na politi\u010dka prava, dok se teme ekonomske jednakosti doti\u010de tek posredno. Osim toga, ovisnost o projektnom financiranju zna\u010di i kako teme i programske ciljeve dobrim dijelom odre\u0111uje donator \u2013 poglavito EU \u2013 koja zasigurno ne\u0107e financijski pomagati artikulaciju klasne borbe. Valja se stoga podsjetiti kako je civilno dru\u0161tvo samo jedan dio strukture na\u0161eg dru\u0161tva koji je o\u0161tro ome\u0111en dr\u017eavom s jedne i tr\u017ei\u0161tem s druge strane. Dr\u017eava institucionalnim okvirom osigurava nesmetan rad tr\u017ei\u0161ta, dok civilno dru\u0161tvo djelomi\u010dno igra ulogu ispravlja\u010da nedostataka koji proizlaze iz odnosa dr\u017eave i privatnih interesa. Drugim rije\u010dima, civilni sektor sve vi\u0161e zamjenjuje usluge socijalne dr\u017eave koja se smanjuje pod pritiskom privatnih interesa. U praksi to zna\u010di kako je civilno dru\u0161tvo primorano organizirati vlastito poslovanje kao da su OCD-i privatne firme koje istovremeno proizvode isklju\u010divo dru\u0161tvenu korist. Dr\u017eava kompetitivnim projektnim natje\u010dajima poku\u0161ava civilnom dru\u0161tvu autsorsati javne usluge bez ikakvog kontinuiteta, daju\u0107i si pritom pokri\u0107e za demontiranje institucija socijalne dr\u017eave. Civilno dru\u0161tvo u tome sudjeluje jer drugih opcija prakti\u010dki nema, odr\u017eavaju\u0107i se u stanju stalne nestabilnosti. Utoliko je mogu\u0107e iz lijeve perspektive kritizirati civilno dru\u0161tvo kao pomaga\u010da kapitalizmu u dominaciji nad ostalim dijelovima dru\u0161tva (vi\u0161e o [ne]opravdanosti takve kritike).<\/p>\n

U pogledu artikulacije odre\u0111enih tema, civilno dru\u0161tvo ipak ostaje mjesto otpora prvenstveno zahvaljuju\u0107i entuzijazmu i (\u010desto nepla\u0107enom) radu ljudi koji u tom okviru djeluju. To nam pokazuju uspje\u0161ne inicijative koje su iz civilnog dru\u0161tva proiza\u0161le. Nije realno o\u010dekivati da iz civilnog dru\u0161tva proizlazi revolucionarno djelovanje, ali je neizmjerno lak\u0161e organizirati za\u0161titu lokalnog parka uz podr\u0161ku postoje\u0107e organizacije civilnog dru\u0161tva koja je u stanju pomo\u0107i svojim znanjima, volonterima ili ne\u010dim tre\u0107im. Moramo stoga biti svjesni uloge civilnog dru\u0161tva i strukturnih ograni\u010denja njegovog djelovanja. Izlazak iz tog okvira mo\u017ee se dogoditi na nekoliko na\u010dina od kojih jednom svjedo\u010dimo kroz ulazak ljudi iz ljudskoprava\u0161kog dijela civilnog sektora u podru\u010dja lokalne i dr\u017eavne politike. Mo\u017eemo se nadati da to zna\u010di i otvorenije artikuliranje lijevih politika izvan ograni\u010davaju\u0107eg sustava projektnog rada i sna\u017enije zagovaranje pravednijih naknada za rad koje dolaze iz stabilnijih izvora financiranja od onih tr\u017ei\u0161nih.<\/p>\n

Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Unato\u010d bombasti\u010dnim iznosima koje spominje desnica, a koji (besmisleno) zbrojeni prosje\u010dnoj osobi zvu\u010de nadrealno visoko, najve\u0107i i uvijek goru\u0107i problem civilnog dru\u0161tva u Hrvatskoj je manjak stabilnih izvora financiranja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":322344,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-322343","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322343","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=322343"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322343\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":322345,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322343\/revisions\/322345"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/322344"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=322343"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=322343"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=322343"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}