{"id":322211,"date":"2021-06-22T06:26:51","date_gmt":"2021-06-22T04:26:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=322211"},"modified":"2021-06-22T06:30:12","modified_gmt":"2021-06-22T04:30:12","slug":"izvinite-deco","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/06\/22\/izvinite-deco\/","title":{"rendered":"Izvinite, deco"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Voja \u017daneti\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Ako \u010ditalac dozvoli, ovaj tekst bih zapo\u010deo jednim svedo\u010danstvom o sopstvenoj lenjosti. Ne\u0107u dugo.<\/p>\n<p>Pre nekoliko godina htedoh da napi\u0161em knjigu \u201eIzvinite, deco\u201c. U toj knjizi bih, u ime doskora\u0161njih i sada\u0161njih generacija, napisao jedno podrobno izvinjenje za sve \u0161to smo nepovratno potro\u0161ili budu\u0107im generacijama ili, \u0161to je jo\u0161 gore, neumitno upropastili tako da oni to ne mogu vi\u0161e da koriste. A bilo je stavki, nije da nije.<\/p>\n<p>Demokratija, pravda, socijalni mir, ekonomska ravnopravnost, obrazovanje, informisanje, novac, pa sad i da ne nabrajamo, potraja\u0107e \u2013 mnogo toga nam je dato na kori\u0161\u0107enje, a ostavi\u0107emo ga iskvarenog ili neupotrebljivog za budu\u0107nost. Ne\u0161to se od toga mo\u017eda i mo\u017ee kasnije popraviti. No, temperaturu na planeti izgleda ne mo\u017eemo da vratimo. Visinu mora, tako\u0111e. Plasti\u010dnim kesama je potrebno 450 godina da se \u201erazlo\u017ee\u201c, jednokratnim pelenama 550. Ovih poslednjih se samo u SAD baci negde oko 18 milijardi godi\u0161nje. Sranje, dakle, u kom god smislu ga shvatili.<\/p>\n<p>Sad da ne du\u017eim vi\u0161e, jasno je otkud je izvinjenje budu\u0107im generacijama potrebno. Ne napisah knjigu, ali evo bar ovako i ovoliko.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\">* * * * * * *<\/h2>\n<p>Sa prirodom se sva\u0161ta da uraditi. Mo\u017eemo joj se diviti, mo\u017eemo je voleti, mo\u017eemo je se i pla\u0161iti. Prirodu mo\u017eemo i obuzdati, ukrotiti, zarobiti, koristiti, eksploatisati, pa \u010dak i uni\u0161titi. Ali ovaj novi talas kombinovane pohlepe, korupcije, nestru\u010dnosti, nebrige i nemara doneo je jedan novi, mo\u017eda najstra\u0161niji i sigurno najogavniji, oblik odnosa prema prirodi. Njeno poni\u017eavanje.<\/p>\n<p>Reka strpana u cev i zarobljena u njoj, osuje\u0107ena od ikakvog kontakta sa \u017eivim bi\u0107ima i ostatkom prirode, onemogu\u0107ena da se sretne sa ki\u0161om, zemljom i nebom, poni\u017eena je do maksimuma. U odnosu na reke napunjene \u0111ubretom, \u0161to je tako\u0111e svojevrstan oblik poni\u017eenja, postoji jasna razlika: obi\u010dno ba\u010deno \u0111ubre nesvesno je \u0161ta reci \u010dini, a \u0111ubre koje je reku stavilo u cev vrlo dobro zna \u0161ta radi. Ali ga nije briga. Jer briga je namenjena novom d\u017eipu, garderobi kojom se dokazuje dru\u0161tveni status, obedovanjem na mestima gde se sli\u010dni mogu na\u0107i i, \u0161to je ironija svoje vrste, putovanjima u egzoti\u010dne predele sa ni manje ni vi\u0161e nego netaknutom prirodom.<\/p>\n<p>Reke u cevima nisu zlo\u010din samo prema prirodi, ve\u0107 su odraz surovog, bahatog, zavojeva\u010dkog, neprijateljskog i prezrivog odnosa prema \u201etamo nekima\u201c koji \u017eive \u201etamo negde\u201c. Drugi ljudi, koji nisu obuhva\u0107eni pojmovima \u201eekipa\u201c, \u201eortaci\u201c, koji ne potpadaju pod \u201ebrate\/prijatelju\u201c nomenklaturu, kojima ne mo\u017ee da se \u201etutne\u201c neka kinta da za\u017emure na sopstveni \u017eivot, oni ne postoje u svetu tog sveta koji \u010dini zlo\u010din nad svetom u kome se \u017eivi ili u kome \u0107e se tek \u017eiveti.<\/p>\n<p>Izvinite deco, imali smo na\u0161e sopstvene okupatore. A za to ne umemo da smislimo valjan otpor.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\">* * * * * * *<\/h2>\n<p>Zato \u0161to se ne ceni zajedni\u010dko, a ni tu\u0111e. Zato \u0161to se ne po\u0161tuje zakon, a ni logika. Zato \u0161to se obezbe\u0111uju svoji, a potkradaju potomci drugih. Zato \u0161to je dr\u017eava tamo gde je \u0161alter, ali ne i gde je potok. Zato \u0161to je sad kapitalizam, i to ovaj doma\u0107i. Zato \u0161to je \u201ena\u0161ima\u201c sve dozvoljeno, dok ne do\u0111u\u201enjihovi\u201c. Zato \u0161to je mo\u0107 tamo gde je nov\u010danik. Zato \u0161to \u201eto nije moja briga\u201c. Zato \u0161to \u201epa \u0161ta\u201c i \u201e\u0161ta ima veze\u201c. Zato \u0161to je priroda trava pored otvorenog \u0111akuzija, a ne \u0161uma u tamo nekoj vukojebini. Zato \u0161to je takav rijaliti, takav tabloid, takav parlament, takve su institucije, takva je policija, takvo je pravosu\u0111e. Eto zato.<\/p>\n<p>I zato \u0161to se ono \u0161to se radi rekama, u stvari radi nama. Samo smo mi isto odavno u cevi, pa ne mo\u017eemo to da vidimo i razumemo.<\/p>\n<p>Eto, to htedoh re\u0107i o mini hidroelektranama.<\/p>\n<p>Izvinite deco, zbog takvog Okru\u017eenja.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/okruzenje.net\/kolumne\/voja-zanetic-izvinite-deco\/\">Okruzenje.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u00a0\u00a0\u00a0 Reke u cevima nisu zlo\u010din samo prema prirodi, ve\u0107 su odraz surovog, bahatog, zavojeva\u010dkog, neprijateljskog i prezrivog odnosa prema \u201etamo nekima\u201c koji \u017eive \u201etamo negde\u201c.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":297089,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-322211","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322211","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=322211"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322211\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":322212,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322211\/revisions\/322212"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/297089"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=322211"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=322211"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=322211"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}