Analiza podataka pokazuje kako je zadr\u017eavanje Sun\u010deve energije na Zemlji tokom 14 godina (od 2005. do 2019.) \u010dak udvostru\u010deno. To zna\u010di da se Zemlja sada zagrijava dvostruko br\u017ee nego 2005. godine, \u0161to je prili\u010dno velik energetski disbalans, zabilje\u017een kroz du\u017ee vremensko razdoblje. To nau\u010dnicima daje visoko povjerenje u podatke i \u010dinjenicu da je rije\u010d o stvarnom fenomenu, a ne o gre\u0161ci u mjerenju, prenosi bug.hr.<\/p>\n
Trendovi koje su otkrili prili\u010dno su alarmantni, priznaju. Kad je rije\u010d o uzrocima ovako ubrzanog zagrijavanja na\u0161e planete, nau\u010dnici ka\u017eu da je jedan dio sigurno uzrokovan ljudskim faktorom, tj. ispu\u0161tanjem stakleni\u010dkih gasova u atmosferu. Globalno otopljenje dalje pokre\u0107e druge procese, poput topljenja lednika, dodatnog isparavanja vode i promjena u strukturi oblaka, \u0161to jo\u0161 vi\u0161e pove\u0107ava apsorpciju solarne energije i ubrzava zagrijavanje.<\/p>\n
Tako\u0111e, jedan od faktora koji su doveli do ove situacije jeste i interna varijabilnost Zemlje i Sunca. Kada se to poklopi s antropogenim klimatskim promjenama, dolazimo do stvaranja ovako velike energetske neravnote\u017ee. “Veli\u010dina ovog pove\u0107anja zagrijavanja je bez presedana”, zaklju\u010duju.<\/p>\n
Iako studija ne daje predvi\u0111anja za naredne decenije kada je rije\u010d o globalnim temperaturama, njeni autori ka\u017eu da, ako se ovaj tempo ubrzanog zagrijavanja ne zaustavi, mo\u017eemo o\u010dekivati jo\u0161 ve\u0107e promjene u klimi nego \u0161to ih sada bilje\u017eimo, prenosi bug.hr.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nau\u010dnici iz ameri\u010dke svemirske agencije (NASA), te agencije za okeane i atmosferu (NOAA) su objavili zajedni\u010dki rad naslovljen “Satelitski i okeanski podaci otkrivaju zna\u010dajno pove\u0107anje u brzini zagrijavanja Zemlje”. U tom radu uspore\u0111uju podatke dobijene iz NASA-inih satelita CERES koji mjere koliko energije kroz atmosferu napu\u0161ta na\u0161u planetu, te podatke iz okeanskih platforme Argo, koje mjere koliko se okeani zagrijavaju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-322153","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322153","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=322153"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322153\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":322154,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322153\/revisions\/322154"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=322153"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=322153"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=322153"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}