{"id":322067,"date":"2021-06-19T05:53:53","date_gmt":"2021-06-19T03:53:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=322067"},"modified":"2021-06-19T05:53:53","modified_gmt":"2021-06-19T03:53:53","slug":"jedno-covjecanstvo-na-jednoj-planeti-potraga-za-dugorocnom-odrzivosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/06\/19\/jedno-covjecanstvo-na-jednoj-planeti-potraga-za-dugorocnom-odrzivosti\/","title":{"rendered":"Jedno \u010dovje\u010danstvo na jednoj planeti: potraga za dugoro\u010dnom odr\u017eivosti"},"content":{"rendered":"

Autori: Sandrine Dixson-Decl\u00e9ve i Saleemul Huq*<\/strong><\/p>\n

Ne postoji vakcina protiv gladi, siroma\u0161tva, klimatskih promjena ili gubitka biolo\u0161ke raznolikosti. Ali lijek postoji i on se mora primjenjivati od vrha prema dolje: ja\u010danje otpornosti na klimatske promjene.<\/p>\n

Historija nas je nau\u010dila da izvanredan napredak i inovacije mogu nastati iz ljudske tragedije i katastrofe, od poslijeratne reforme socijalne za\u0161tite i dr\u017eavnog zdravstva do mirovnih koalicija.<\/p>\n

U jeku me\u0111usobno povezanih kriza \u2014 gladi, zdravstvene i klimatske krize \u2014 sa kojima se suo\u010dava \u010dovje\u010danstvo, G7 mora prona\u0107i politi\u010dko vodstvo, hrabrost i finansije kako bi za\u0161titio sljede\u0107u generaciju od prijetnji koje je stvorio sam \u010dovjek, kako bi osigurao opstanak ljudi i planete.<\/p>\n

Prilika<\/h2>\n

Okupljanje lidera najve\u0107ih svjetskih ekonomija predstavlja prvu priliku ove godine za poduzimanje odlu\u010dnih radnji koje bi popravile odnos \u010dovje\u010danstva sa prirodom, uo\u010di dva klju\u010dna doga\u0111aja, samita UN-ovih prehrambenih sistema i COP26 konferencije o klimatskim promjenama, koji \u0107e se odr\u017eati ove godine.<\/p>\n

Najprije, to je prilika da se prepozna va\u017enost odr\u017eivih prehrambenih sistema, kako za ljudsko tako i za planetarno zdravlje.<\/p>\n

U zemljama sa visokim dohotkom, smanjenje potro\u0161nje i ekolo\u0161kog utjecaja njihovih ekonomija kao i ulaganje u klimu i prirodu klju\u010dni su za izgradnju temelja za istinski odr\u017eiv oporavak, dugoro\u010dnu otpornost i postizanje globalne jednakosti.<\/p>\n

Prehrambeni sistemi odgovorni su za otprilike tre\u0107inu emisija gasova \u201cstaklene ba\u0161te\u201d. No primjena praksi i rje\u0161enja koji su pozitivni za prirodu mogla bi rije\u0161iti tre\u0107inu tog problema, a takav proces potrebno je zapo\u010deti ozdravljenjem tla \u0161to se mo\u017ee posti\u0107i agroekologijom, regenerativnom poljoprivredom i agro\u0161umarstvom.<\/p>\n

Prelaskom na odr\u017eiviji poljoprivredno-prehrambenih sistem, vode\u0107e ekonomije \u0107e biti u boljoj poziciji da pru\u017ee podr\u0161ku ranjivijim zemljama, nahrane \u0161to ve\u0107i broj ljudi, osiguraju opstanak biolo\u0161ke raznolikosti, obnove Zemlju i prilagode se klimatskim promjenama. To je posebno va\u017eno za regije sa manjim prihodima i koje su sklone sukobima, poput regije Sahel, koja je pogo\u0111ena hroni\u010dnom su\u0161om.<\/p>\n

Univerzalno<\/h2>\n

Drugo, G7 tako\u0111er mora prepoznati pristup hrani kao univerzalno ljudsko pravo, te ga predstaviti kao globalni prioritet.<\/p>\n

Za\u0161tita prava na hranu podrazumijeva mjere koje podr\u017eavaju i \u0161tite male poljoprivrednike, prehrambene radnike, ribare, autohtone zajednice i njihove porodice. Oni upravljaju sa vi\u0161e od 80 posto svjetskih malih farmi (kojih ima 500 miliona), proizvode do 80 posto hrane koju konzumira ve\u0107ina zemalja u razvoju, ali \u010desto spadaju u one koji sami nemaju dovoljno hrane.<\/p>\n

Mali poljoprivrednici su tako\u0111er \u010duvari zdravih ekosistema i bioraznolikosti, ali su i \u010desto prvi na udaru klimatskih promjena. Za\u0161tita njihovog prava na hranu tako\u0111er zna\u010di za\u0161titu njihovog prava na zdrav okoli\u0161, zemlju i prirodne resurse.<\/p>\n

I za kraj, G7 mo\u017ee za\u0161tititi sljede\u0107u generaciju tako \u0161to \u0107e usvojiti strategiju za izgradnju klimatski otporne budu\u0107nosti koja \u0107e sprije\u010diti i predvidjeti budu\u0107e rizike.<\/p>\n

Niko nije imun na \u0161okove koji su produkt globalnih sistemskih i institucionalnih neuspjeha, kao \u0161to je pokazala pandemija, a oni se mogu popraviti samo velikom transformacijom prehrambenih sistema \u0161to uklju\u010duje prilagodbu i ubla\u017eavanje klimatskih promjena.<\/p>\n

Promjene<\/h2>\n

Dakle, dok se lideri G7 sastaju ima nade za budu\u0107e generacije i svijet, ako ulo\u017ee kolektivni napor da oja\u010daju otpornost i za\u0161tite planetu.<\/p>\n

Mogu\u0107e je promijeniti ovaj destruktivni tok historije, ali samo ako se obve\u017eemo da \u0107emo osigurati hranu za sve koriste\u0107i se obnavljaju\u0107im i inkluzivnim metodama, da \u0107emo za\u0161titi barem 30 posto kopna i mora do 2030. godine, da \u0107emo dosti\u0107i karbonsku neutralnost do 2050. godine ili ranije i da \u0107emo pove\u0107ati anga\u017eman javnosti.<\/p>\n

To su koraci koji bi trebali voditi na\u0161 put kroz ovu godinu, povezuju\u0107i samit UN-ovih prehrambenih sistema i COP konferencije o klimatskim promjenama.<\/p>\n

Do promjene mo\u017ee do\u0107i ako klimu, prirodu i socijalnu jednakost stavimo u sredi\u0161te transformacije, iz koje \u0107e se razviti otpornija dru\u0161tva i odr\u017eiva ekonomska korist.<\/p>\n

Promjena je nadohvat ruke. Na\u0161i potomci zaslu\u017euju lijepu budu\u0107nost. Pozivamo G7 da preuzme vode\u0107u ulogu i izgradi dugoro\u010dnu odr\u017eivost kako bi omogu\u0107io ljudima i planeti da napreduju.<\/p>\n

*Sandrine Dixson-Decl\u00e9ve je predsjednica je Rimskog kluba. Profesor Saleemul Huq je direktor Me\u0111unarodnog centra za klimatske promjene i razvoj.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Niko nije imun na \u0161okove koji su produkt globalnih sistemskih i institucionalnih neuspjeha, kao \u0161to je pokazala pandemija, a oni se mogu popraviti samo velikom transformacijom prehrambenih sistema \u0161to uklju\u010duje prilagodbu i ubla\u017eavanje klimatskih promjena<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-322067","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322067","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=322067"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322067\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":322068,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/322067\/revisions\/322068"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=322067"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=322067"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=322067"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}