Nau\u010dnici su ovu misteriju otkrili analizom seizmi\u010dkih talasa, ali ne mogu da utvrde za\u0161to se to de\u0161ava.<\/p>\n
Nau\u010dnici ve\u0107 decenijama znaju za ovu anomaliju, ali nisu mogli da objasne \u0161ta je ta\u010dno njen uzrok. Prema najnovijem istra\u017eivanju tokom koga su nau\u010dnici koristili simulaciju rasta Zemljinog jezgra tokom posljednjih milijardu godina, do\u0161li su do zaklju\u010dka da bi uzrok tome mogao da le\u017ei u postepenom iskrivljenju, odnosno asimetri\u010dnom rastu unutra\u0161njeg jezgra, pri \u010demu se na jednoj strani br\u017ee formiraju kristali gvo\u017e\u0111a nego na drugoj.<\/p>\n
“Strujanje te\u010dnog gvo\u017e\u0111a u spolja\u0161njem jezgru odvodi toplotu iz unutra\u0161njeg jezgra, \u0161to uzrokuje njegovo hla\u0111enje. Dakle, to zna\u010di da spolja\u0161nje jezgro odnosilo vi\u0161e toplote s isto\u010dne strane (ispod Indonezije) nego sa zapadne (ispod Brazila)”, obja\u0161njava seizmolog Danijel Frost sa Univerziteta Berkli za Lajv sajens (Live science), prenose nezavisne.com.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci navode i da ovaj asimetri\u010dan rast ne zna\u010di da je unutra\u0161nje jezgro deformisano ili da \u0107e do\u0107i do nekog vida neuravnote\u017eenosti. Polupre\u010dnik unutra\u0161njeg jezgra u prosjeku svake godine raste ravnomjerno za oko jedan milimetar. Sila gravitacije ispravlja asimetri\u010dan rast kristala na isto\u010dnoj strani jezga potiskuju\u0107i nove kristale prema zapadu. Tamo se kristali skupljaju u re\u0161etkaste strukture koje se prote\u017eu du\u017e osovine sjever-jug. Te kristalne strukture, pore\u0111ane paralelno sa Zemljinim polovima, seizmi\u010dki su auto-putevi koji omogu\u0107avaju da seizmi\u010dki talasi br\u017ee putuju u tom smjeru.<\/p>\n
\u0160ta uzrokuje ovu neravnote\u017eu, te\u0161ko je re\u0107i ako se u obzir ne uzmu svi ostali slojevi unutar Zemlje, napominje Frost.<\/p>\n
“Na svaki sloj uti\u010de ono \u0161to se nalazi iznad njega i ono \u0161to se nalazi ispod. Unutra\u0161nje jezgro se polako hladi i \u0161iri iz te\u010dnog spoljnjeg jezgra, poput grudve snijega koja se uve\u0107ava kotrljanjem. Spoljnje jezgro zatim hladi mantl iznad njega. Ako \u017eelimo da postavimo pitanje za\u0161to unutra\u0161nje jezgro br\u017ee raste s jedne strane, moramo tako\u0111e i da se zapitamo za\u0161to je jedna strana hladnija od druge”, dodaje Frost.<\/p>\n
Za to su mo\u017eda odgovorne tektonske plo\u010de, smatra Frost. Kada hladne tektonske plo\u010de zaranjaju duboko ispod povr\u0161ine Zemlje tokom procesa subdukcije (podvla\u010denja jedne plo\u010de pod drugu) one hlade ono \u0161to se nalazi ispod njih. Ali nau\u010dnici i dalje ne znaju pouzdano da li to hla\u0111enje kore uti\u010de i na unutra\u0161nje jezgro.<\/p>\n
Upitno je i da li ovo jednostrano hla\u0111enje jezgra uti\u010de na Zemljino magnetno polje koje nastaje upravo zbog strujanja gvo\u017e\u0111a u spolja\u0161njem jezgru. Ako unutra\u0161nje jezgro gubi vi\u0161e toplote na isto\u010dnoj strani, onda \u0107e se i spolja\u0161nje jezgro pomijerati prema istoku, a pitanje je da li to uti\u010de na snagu magnetnog polja, dodaje seizmolog.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Iz nekog razloga talasi kroz Zemljino jezgro kre\u0107u se znatno br\u017ee kada putuju izme\u0111u sjevernog i ju\u017enog pola nego kada prolaze preko ekvatora.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":291999,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-321720","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/321720","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=321720"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/321720\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":321721,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/321720\/revisions\/321721"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/291999"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=321720"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=321720"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=321720"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}